U najnovijem mjerenju preferencija stranaka, HDZ je na vrhu ljestvice s izborom od 29,7 posto. Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,6 posto, a treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,3 posto. Sve tri vodeće stranke u blagom su padu u odnosu na ispitivanje javnog mnijenja u mjesecu veljači.
HDZ i dalje drži prvo mjesto
HDZ čvrsto i uvjerljivo drži prvo mjesto od oko 30 % već dugi niz ciklusa ispitivanja preferencija stranaka, a da su danas parlamentarni izbori bili bi uvjerljivi relativni pobjednik s najvećim šansama za formiranje vladajuće većine po četvrti put zaredom.
Nakon Dabrinog pokladnog veselja, ujedinjena lijeva oporba „namirisala je krv“ vidjevši svoju šansu za političkim profitom na ideološkoj razini optužujući HDZ i DP za toleriranje veličanja Ante Pavelića, no baloni su se brzo ispuhali kada su shvatili da hrvatski narod konačno zanima samo stabilnost i sigurnost države koju im argumentirano isporučuje HDZ na čelu vladajuće koalicije.
Strasti su se brzo umirile, jer u principu nikome iz oporbe ne odgovaraju prijevremeni parlamentarni izbori, a izbori su poslovično uvijek nepredvidljivi i za mnoge stanovit rizik gubitka saborske fotelje, koja doista nosi jako primamljive benefite.
Svaki saborski zastupnik u odnosu na primanja i ostale benefite do redovnih parlamentarnih izbora objektivno može uštedjeti preko 100 000 eura, pri čemu ne mora biti štedljiv kao SDP-ovac s Brača Arsen Bauk!
Oporbu, osobito onu lijeve provenijencije dodatno je zaledio hladan tuš njihove bivše članice Boške Ban i Daria Zurovca koji su službeno pojačali vladajuću većinu. Sve one koji su jurišali na rušenje HDZ-a potpuno je dotukao Dario Hrebak i HSLS s razboritom odlukom da ostaju čvrsto uz stabilnu vladajuću većinu.
Umjesto pada Vlade i prijevremenih izbora, imamo još jaču većinu nego što je bila do sada i već sada se mogu nazrijeti političke konstrukcije parlamentarnih izbora u redovitom terminu 2028. godine. Čini se, ako se smijemo našaliti, da najnovije snaženje vladajuće većine možemo zahvaliti veseljaku Josipu Dabri.
Plenković o potvrdi kreditnog rejtinga Hrvatske
Premijer Andrej Plenković ocijenio je u subotu kako najnovije izvješće međunarodne agencije Fitch koja je Hrvatskoj potvrdila kreditni rejting A-, potvrđuje da agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Hrvatsku smatraju politički i gospodarski stabilnom državom, pouzdanom za ulaganja.
Fitch je u petak potvrdio kreditni rejting Hrvatske A-, uz stabilne izglede, a iz Banskih dvora u priopćenju ističu da ta ocjena odražava okvir politike Vlade utemeljen na korištenju prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji, na snažnom gospodarskom rastu i na fiskalnoj disciplini”, a usto, dodaje se, članstvo u europodručju dodatno povećava financijsku stabilnost i povjerenje investitora.
“U uvjetima niza geopolitičkih izazova, i ovo izvješće potvrđuje da međunarodne agencije za dodjelu kreditnog rejtinga smatraju Hrvatsku politički i gospodarski stabilnom državom, koja je pouzdana za ulaganja. Snažan gospodarski rast, odgovorno upravljanje javnim financijama i efikasno korištenje europskih sredstava ostat će okvir politike Vlade s ciljem da Hrvatska nastavi hvatati razvojni korak s drugim članicama EU-a”, istaknuo je tim povodom Plenković.
Gospodarski pokazatelji i javne financije
Pritom, naglašava premijer, naš temeljni prioritet ostaje daljnje podizanje kvalitete života građana i konkurentnosti gospodarstva.
Izvješće Fitcha konstatira da je uz realan rast BDP-a od 3,2 posto na razini 2025., hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti iznad prosjeka eurozone i EU-a, što pokazuje snažnu ekonomsku dinamiku, dodaje se u priopćenju Vlade.
U pogledu upravljanja javnim financijama, Vlada je posvećena održavanju deficita ispod 3 posto BDP-a, dok je udio javnog duga u BDP-u pao na 56 posto BDP-a, što je za čak 30-ak postotnih bodova manje nego 2020. i približno prosjeku zemalja s rejtingom kategorije A, napominju Banski dvori.
“Zahvaljujući provedbi reformi i investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je dosad primila 6,4 milijarde eura (64 posto ukupne alokacije) i na dobrom je putu da do kraja 2026. apsorbira sva dostupna sredstva u okviru Mehanizma za oporavak EU-a”, napominje se u priopćenju.
Komentar: Kazimir Mikašek-Kazo /Kamenjar