Frieda Paulitsch, slovenska djevojčica od samo 17 godina, postala je jedna od najtragičnijih žrtava Bleiburškog masakra. Njezina sudbina, isprva prešućena, razotkrivena je četiri desetljeća kasnije – u anonimnom pismu koje je uzdrmalo savjest i razotkrilo užas koji nadilazi granice ljudske mašte.
Svjedočanstvo iz sjene: Frieda Paulitsch i zločin koji se ne smije zaboraviti
Na današnji dan, u svibnju 1945. godine, u Donjoj Koruškoj, dogodio se zločin koji i danas izaziva jezu. Prema iskazu svećenika koji je primio ispovijed bivšeg partizana na samrti, djevojčica Frieda Paulitsch je, nakon što je odbila pokoriti se komunističkim vlastima, proglašena špijunom i brutalno zlostavljana. Pojedinosti sadržane u pismu upućenom njezinoj majci opisale su monstruozne postupke koji uključuju višestruko silovanje, mučenje, pa čak i kanibalizam – djelo koje je, ako se potvrdi, jedno od najgorih svjedočanstava partizanskih zločina.
Pismo je svećenik, vezan ispovjednom tajnom, poslao na adresu žene s prezimenom Paulitsch, ne znajući da se obraća upravo majci ubijene Friede. Ta poruka – jeziva ispovijest čovjeka koji je sudjelovao u zločinu – bila je jedini trag o nestanku djevojke, koji je godinama ostao bez odgovora.
Bleiburg i komunistička represija: Još uvijek bez lustracije
Slučaj Frieda Paulitsch nije izoliran. Tisuće civila, uključujući djecu, žene, vojnike i vjerske službenike, ubijeni su tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, bez suđenja, u ime revolucionarne pravde. Među njima je bilo 226 katoličkih svećenika koje su partizanske jedinice pogubile zbog vjere i domoljublja. Slovenija, kao ni Hrvatska, do danas nije provela lustraciju, a prošlost se i dalje skriva pod velom ideološke šutnje.
U ironičnom i ciničnom obratu povijesti, ime Frieda Paulitsch kasnije je uklesano na partizanski spomenik kao žrtve nacista – iako je, prema navodima pisma, postala žrtva upravo onih koji su se nazivali „osloboditeljima“.
Sjećanje kao dužnost: Frieda Paulitsch i moralna obveza prema žrtvama
Povijesna istina o Friedi Paulitsch podsjeća nas da zločin ne zastarijeva. Bilo da se radi o komunističkim zločinima ili nacističkim zlodjelima, svaka žrtva zaslužuje istinu i pravdu. Bleiburg i Križni put ostaju simboli tragedije jednog naroda i podsjetnik da zlo nije ideološki neutralno, podsjeća Željko Glasnović.
Ostaje pitanje: koliko još pisama, svjedočanstava i anonimnih istina čeka da bude pročitano? I kada ćemo, kao društvo, imati hrabrosti otvoriti sve stranice povijesti – pa i one najcrnje?