Pratite nas

BiH

Galerija Aluminij ugošćuje predstavljanje prvoga romana o Škriparima

Objavljeno

na

Prozni prvijenac pjesnikinje Anite Martinac, knjiga imena Medaljon, ujedno i prvi roman koji obrađuje temu hercegovačkih Križara odnosno Škripara, bit će predstavljen mostaru u četvrtak, 9. travnja, u Salonu 2 Galerije Aluminij.

Objavljen je ove godine, u nakladi Matice hrvatske Čitluk, na gotovo 250 stranica tvrdo ukoričenoga izdanja. Kako zapisa urednik knjige Dragan Marijanović, to je sedamdeset godina čekana i napokon dočekana dokumentarno-romansirana priča o događajima koji kao da su se zbili na nekomu drugom planetu, a dogodili su se u zapadnoj Hercegovini koja je, isto toliko godina, tretirana kao nepoželjna kriška ove zemlje, potom izvađena i naprasno bačena u svemir zaborava.

”Medaljon je autoričinom svojevrsnom književnom obdukcijom, vezanom za događaje iz razdoblja između Drugoga svjetskog rata i njegova šestogodišnjega produljenja u škripama i pojatama po pustarama zapadne Hercegovine, kada su se brojni pripadnici hrvatskih postrojbi odmetnuli u brda, skrivajući se od progonitelja. Oslobođen ideoloških pridjeva, prvo je valjano i, vrlo napeto ispričano, svjedočenje o tomu vremenu. Inače, riječ je o tri usporedne priče i o tri lika kojima su se sudbine i putovi preplitali i koji su svi tragično završili. Posljednji među njima bio je Ante Marić s Goranaca, škripar koji je najdulje izdržao progone Ozne i Udbe, a ubijen je u mostarskomu Sjevernom logoru, u rano ljeto 1952. godine, sedam godina nakon rata”, naglašava Marijanović.

Ocjenu knjige ponudio je i predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivan Sivrić, ističući važnost novoga romana u popriličnoj literarnoj pustinji u kojoj se ova tematika već desetljećima nalazi, premda je javnost itekako vezana za nju.

”Naslov je promišljeno odabran i upućuje na osnovni identitet ovdanjega hrvatskog puka, kojemu je temelj vjera koju se očituje znakovljem koje ju znamenuje. Dakle, medaljon na kojemu je lik čudotvorne Gospe vrjednotom je na kojoj se održava ime i naslijeđe obitelji Marića Kenića iz Goranaca. To je naslijeđe, s ostalim svetim medaljama, duboko zašiveno u brojne zadžepke koje obitelji čuvaju vječno, bez obzira na sva zlosilja koja neka vlast može poduzimati ili nametati”, komentira Sivrić.

Inače, Anita Martinac, koja ističe kako joj je dovršenje ove knjige ostvarenjem velikoga sna o tomu da izvadi nešto iz te tragične prošlosti i ostavi na znanje mladim naraštajima, rođena je 1973. godine u Mostaru, u kojemu diplomira pravo i zasniva obitelj. Plodnom je pjesnikinjom, autoricom kratkih priča, dnevnika i izvješća, a dosad je objavila pet zbirki pjesama: Krvari Brig, Ljubim te pjesmama, U pogledu, U susret riječi i Druga riječ je ljubav. Medaljon je posvetila svojim trima kćerkama Ivi, Ani i Evi.

U programu predstavljanja, koji će biti održan 19:30, osim autorice, sudjelovat će i književnici Dragan Marijanović i fra Ante Marić te rukovoditelj Galerije Darko Juka. Nakon mostarske, roman će dan poslije, u istoj satnici, doživjeti i širokobriješku promociju, u tamošnjoj Narodnoj knjižnici.

Ulazak u Galeriju Aluminij tradicionalno je besplatan.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović od Webera zatražio status kandidata bez da se postavljaju uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

“Dobili smo jasnu potporu gospođe Merkel euroatlantskome putu BiH i rješavanju unutarnjih pitanja na temelju konstitutivnosti naroda i legitimnom političkom predstavljanju”, rekao je komentirajući susret s njemačkom kancelarkom predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i čelnik HDZ-a BiH koji je imao na marginama konvencije Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, piše Večernji list BiH.

Osim s Merkel, Čović je razgovarao i s kandidatom njemačke Kršćanske demokratske unije (CDU) i europskih pučana Manfredom Weberom.

S najmoćnijom ženom svijeta Čović je razgovarao o brojnim pitanjima, a trenutačno je prvo na popisu uspostava državnog Vijeća ministara. Po njegovim riječima, hrvatska strana u BiH za to nema nikakvih uvjeta iako se pokušalo Hrvate predstaviti kao kočničare toga procesa. 
 “Mi želimo da se odmah ustroji Vijeće ministara BiH bez ikakvog uvjetovanja. I to je naš ustupak. Za to nemamo nikakvoga uvjeta. Što se nas tiče, idemo u sljedećih desetak dana ustrojiti izvršnu vlast na razini države”, rekao je Čović i takvo je stajalište prenio njemačkoj kancelarki. Hrvatski predstavnici u vlasti inzistiraju, međutim, da se za razliku od savezne razine vlasti, prije ustroja izvršne vlasti u Federaciji BiH, postignu promjene Izbornog zakona BiH kojima bi se onemogućilo ponavljanje preglasavanja ovoga naroda, kakva je situacija bila s posljednjim izborima.

“To podrazumijeva provedbu presude Ustavnoga suda BiH kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, Doma naroda i Grada Mostara. Temelj svega je zaštita triju konstitutivnih naroda. Za nas je prevažno osigurati izbor legitimnih političkih predstavnika”, dodao je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH. Podsjetio ju je i kako se prigodom prošlogodišnjeg susreta kada je bio u Berlinu s kolegama Mladenom Ivanićem i Bakirom Izetbegovićem razgovaralo o istome pitanju izmjena Izbornog zakona, što se u međuvremenu nije uspjelo napraviti. 
“Inzistiramo na tome minimumu kako bi hrvatski narod nastavio predvoditi europski put zemlje, što je jedino jamstvo da će se BiH održati”, objasnio je Čović.

Izmjena Izbornog zakona, po njemu, bit će test budućih odnosa među trima narodima, a napose između Hrvata i Bošnjaka. Opetovao je tvrdnje kako se unatoč prikrivenim pokušajima neće uspjeti provesti koncept čiji je cilj dominacija jednoga naroda kroz okupljanje bošnjačkih nacionalnih i građanskih stranaka, tvrdeći da imaju identična stajališta.

Njemačka kancelarka zanimala se i za stajališta čelnika Hrvata u BiH u pogledu euroatlantskih integracija. “Euroatlantski put jedino iskreno Hrvati u BiH razgovaraju. U svakoj našoj strategiji jasno je istaknuto kako BiH vidimo jedino kao članicu NATO saveza i EU-a”, rekao je Čović i dodao kako to nije slučaj s drugim dvama narodima koji imaju određene alternative. Čelnik HDZ-a BiH odvojeno je razgovarao i s glavnim kandidatom EPP-a za budućeg predsjednika Europske komisije Manfredom Weberom. Njega je zanimala pozicija BiH u pogledu europskih integracija, a Čović je tražio ubrzavanje postupka za dobivanje kandidacijskog statusa.

“Gospodina Webera sam molio da BiH dobije kandidacijski status bez da se postavljaju uvjeti. To, međutim, ne znači da nećemo morati ništa raditi, nego se s tim procesom u roku od godine dana obvezati na provedbu preciznih reformi”, objasnio je. Dodao je kako se spitzenkandidat pučana snažno zanimao za položaj Hrvata u BiH te za potrebne reforme u ovoj zemlji. “Gospodina Webera to je pitanje jako zanimalo”, dodao je Čović. On je razgovarao i sa Željanom Zovko, podrijetlom iz BiH, koja se nalazi na 4. mjestu liste HDZ-a za Europski parlament, te je izrazio važnost izlaska na izbore i potpore kako bi se glas Hrvata i BiH snažnije čuo u EU parlamentu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Ono što je dan ranije izjavio, Komšić već sutradan pogazio

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Dan nakon što je izjavio kako njegova Demokratska fronta ulazi u vlast na federalnoj i državnoj razini da bi spriječila izmjene Izbornog zakona lider DF-a i bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić potpisao je izjavu zajedno s druga dva člana bošnjačkog bloka; predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i SBB-a Fahdrudinom Radočićem.

U zajedničkoj izjavi kojom su utvrdili principe i prioritete djelovanja bošnjačkog bloka u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti stoji kako će prioritet SDA, SBB i DF-a biti i “neodložna implementacija svih presuda bosanskohercegovačkih i europskih sudova koje se odnose na Izborni zakon kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana na teritoriji cijele BiH, a najkasnije do kraja 2019.godine.”

Ono što je dan ranije izjavio Komšić je pogazio već sutradan, piše Hrvatski Medijski Servis.

Pristajući supotpisati izjavu kojom svoj DF obvezuje na implementaciju izmjena Izbornog zakona Komšić, Komšić je, da se poslužimo njegovim izrazom, morao “progutati žabu” da bi svoju stranku uveo u vlast, piše HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari