Pratite nas

BiH

Galerija Aluminij ugošćuje predstavljanje prvoga romana o Škriparima

Objavljeno

na

Prozni prvijenac pjesnikinje Anite Martinac, knjiga imena Medaljon, ujedno i prvi roman koji obrađuje temu hercegovačkih Križara odnosno Škripara, bit će predstavljen mostaru u četvrtak, 9. travnja, u Salonu 2 Galerije Aluminij.

Objavljen je ove godine, u nakladi Matice hrvatske Čitluk, na gotovo 250 stranica tvrdo ukoričenoga izdanja. Kako zapisa urednik knjige Dragan Marijanović, to je sedamdeset godina čekana i napokon dočekana dokumentarno-romansirana priča o događajima koji kao da su se zbili na nekomu drugom planetu, a dogodili su se u zapadnoj Hercegovini koja je, isto toliko godina, tretirana kao nepoželjna kriška ove zemlje, potom izvađena i naprasno bačena u svemir zaborava.

”Medaljon je autoričinom svojevrsnom književnom obdukcijom, vezanom za događaje iz razdoblja između Drugoga svjetskog rata i njegova šestogodišnjega produljenja u škripama i pojatama po pustarama zapadne Hercegovine, kada su se brojni pripadnici hrvatskih postrojbi odmetnuli u brda, skrivajući se od progonitelja. Oslobođen ideoloških pridjeva, prvo je valjano i, vrlo napeto ispričano, svjedočenje o tomu vremenu. Inače, riječ je o tri usporedne priče i o tri lika kojima su se sudbine i putovi preplitali i koji su svi tragično završili. Posljednji među njima bio je Ante Marić s Goranaca, škripar koji je najdulje izdržao progone Ozne i Udbe, a ubijen je u mostarskomu Sjevernom logoru, u rano ljeto 1952. godine, sedam godina nakon rata”, naglašava Marijanović.

Ocjenu knjige ponudio je i predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivan Sivrić, ističući važnost novoga romana u popriličnoj literarnoj pustinji u kojoj se ova tematika već desetljećima nalazi, premda je javnost itekako vezana za nju.

”Naslov je promišljeno odabran i upućuje na osnovni identitet ovdanjega hrvatskog puka, kojemu je temelj vjera koju se očituje znakovljem koje ju znamenuje. Dakle, medaljon na kojemu je lik čudotvorne Gospe vrjednotom je na kojoj se održava ime i naslijeđe obitelji Marića Kenića iz Goranaca. To je naslijeđe, s ostalim svetim medaljama, duboko zašiveno u brojne zadžepke koje obitelji čuvaju vječno, bez obzira na sva zlosilja koja neka vlast može poduzimati ili nametati”, komentira Sivrić.

Inače, Anita Martinac, koja ističe kako joj je dovršenje ove knjige ostvarenjem velikoga sna o tomu da izvadi nešto iz te tragične prošlosti i ostavi na znanje mladim naraštajima, rođena je 1973. godine u Mostaru, u kojemu diplomira pravo i zasniva obitelj. Plodnom je pjesnikinjom, autoricom kratkih priča, dnevnika i izvješća, a dosad je objavila pet zbirki pjesama: Krvari Brig, Ljubim te pjesmama, U pogledu, U susret riječi i Druga riječ je ljubav. Medaljon je posvetila svojim trima kćerkama Ivi, Ani i Evi.

U programu predstavljanja, koji će biti održan 19:30, osim autorice, sudjelovat će i književnici Dragan Marijanović i fra Ante Marić te rukovoditelj Galerije Darko Juka. Nakon mostarske, roman će dan poslije, u istoj satnici, doživjeti i širokobriješku promociju, u tamošnjoj Narodnoj knjižnici.

Ulazak u Galeriju Aluminij tradicionalno je besplatan.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Politika u BiH koja se vodi na štetu drugoga mora prestati

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Viko Puljić kazao je u srijedu kako je u Bosni i Hercegovini nužno pokazati više zalaganja za opće dobro i da je to jedini način da se prevladaju sadašnje političke napetosti u toj zemlji upozorivši kako mora prestati vođenje politike na štetu drugoga.

“Dobro pobjeđuje sve. Ako u ovom društvu zavlada dobro, onda će ono zračiti dobrotom, a ono razbija ledenu masu nepovjerenja i mržnje”, kazao je kardinal Puljić novinarima u Sarajevu komentirajući trenutačno stanje u BiH opterećeno sve većim nepovjerenjem i jačanjem političkih sukoba.

Kardinal Puljić je upozorio kako to nije samo politički nego i društveni problem koji truje međuljudske odnose.

“Previše je negativnoga, ono ubija”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Njegova je poruka kako je u bosanskohercegovačkom društvu važno naći pozitivnu energiju koja će poštivati čovjeka, dostojanstvo i njegova prava, a postavio je pitanje koliko se itko u BiH doista brine da ljudska prava zažive u različitosti.

Kardinalova je poruka kako se u slučaju BiH svi ponašaju koristoljubivo i to na račun drugoga.

“Prevažna je jednakopravnost u tim relacijama, samo treba imati dobru volju. Ne možemo graditi sreću na tuđoj nesreći”, kazao je kardinal Puljić.

On je ove poruke iznio u povodu obilježavanja 16. prosinca kao nedjelje Caritasa u BiH, dodajući kako je to povod za zajedničko zauzimanje za izgradnju boljeg i pravednijeg društva u kojemu će svaka osoba moći živjeti u dostojanstvu, slobodi savjesti i odgovornosti.

U nedjelji Caritasa Crkva želi probuditi svijest i odgovornost prema daru vjere, a kardinal Puljić je kazao kako je to poticaj svakom kršteniku da djelima pokaže svoju vjeru koje nema bez duha solidarnosti.

(Hina)

 

Božo Petrov: Krajnje je vrijeme da preuzmemo odgovornost za Hrvate u BiH!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas započinje raspravu o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH koja dolazi nakon listopadskih izbora na kojima su brojniji Bošnjaci ponovno Hrvatima nametnuli člana bh. Predsjedništva i u uvjetima kada dio tih stranaka pokušava isključiti ključne hrvatske stranke iz vlasti.

Ova deklaracija prigoda je da se podvuče crta i vrlo principijelno zauzmu stajališta o procesima koji se zbivaju u BiH, čime se narušava slovo i duh mirovnih sporazuma za ovu zemlju, kojih je i RH potpisnica. Deklaracija će u svome suštinskome dijelu navesti opće stvari te u popratnom obrazloženju sadržaja nešto stidljivije pozvati na izmjene Ustava i Izbornog zakona i upozoriti na puzajuće promjene Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koje su provođene isključivo na štetu najmalobrojnijih Hrvata, piše Zoran Krešić/VečernjiList BiH.

Mrkva i batina

Za razliku od prvoga prijedloga Deklaracije, druga iščišćenija izostavila je i grijehe, ali i zasluge struktura za stanje sunarodnjaka u BiH. Početna točka ovih odnosa je organiziranje otpora pred nastupajućom agresijom koja se događala s raspadom Jugoslavije. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je zajedno s ministrom Gojkom Šuškom poticao i pomogao političko organiziranje Hrvata u BiH koji su potkraj 1991. godine organizirali tri regionalne zajednice – Posavsku, Srednjobosansku i Hercegovačku, a zatim i Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Hrvatski je predsjednik imao golem utjecaj na rad ovdašnjeg HDZ-a i svih struktura prije, za vrijeme rata, sve do 1998. godine. Unatoč tome što su pregovori o referendumskome pitanju između Hrvata i Bošnjaka u BiH zapeli oko toga hoće li se odmah država definirati kao zajednica triju republika, što na kraju nije prihvaćeno, Hrvati su izašli i presudno utjecali da BiH bude neovisna država.

Ključnu ulogu u tome imale su tri osobe: Franjo Tuđman te dvojica kardinala, sarajevski Vinko Puljić i zagrebački Franjo Kuharić. Službeni Zagreb je za vrijeme rata financijski, materijalno i logistički potpomagao Hrvate u BiH i njihove institucije te modelirao i mnoge odluke. Tuđman je sugerirao vodstvu HB da prihvati sve odreda mirovne sporazume o zaustavljanju rata, ali i, kako to sugerira Haaški sud presudom šestorici dužnosnika HB, i podjelu zemlje te progon Bošnjaka. Tuđman je u dogovoru s Ankarom u Washingtonu naložio gašenje Herceg Bosne, zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata i uspostavu FBiH. To je bila jedna od najbolnijih i najtežih odluka za Hrvate u BiH, a cijena toga je bio ulazak hrvatskih postrojba u zapadnu Bosnu, oslobađanje Krajine i RH. Daytonski sporazum i podjela zemlje na dva dijela je pak s hrvatske strane bio zalog za mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Odlazak Tuđmana s političke pozornice označio je dolazak vlasti Stipe Mesića i trećesiječanjske koalicije koje su očito hrvatsko pitanje pristale prekrižiti zajedno s krajnje nesklonom međunarodnom administracijom. U tom su vremenu u BiH izmijenjeni izborni propisi, očito uz prešutni blagoslov Zagreba, a nakon toga se izbacilo legitimne predstavnike Hrvata u vlasti. Ustavne promjene koje su uslijedile 2002., a nametnula ih je međunarodna uprava, ne bi imale nikakve šanse biti provedene da u Zagrebu nije bila ista garnitura ljudi. Uz odobrenje Zagreba uništen je i sustav hrvatskog javnog informiranja, doslovno odobren upad u Hercegovačku banku…

Haaška šestorka

Povratak HDZ-a na vlast 2003. samo je na simboličkoj ravni popravio poziciju Hrvata u BiH, a u određenim dijelovima i otežao. Zagreb je imao ambiciju preuzeti nadzor nad najvećom hrvatskom strankom u BiH, a najveći grijeh bilo je potpuno ignoriranje procesa hercegbosanskoj šestorki u Haagu. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade te Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak iz temelja je promijenio odnos. Rezultat toga je i donošenje Deklaracije, čiji je cilj pokazati da i Hrvati u BiH, kao Srbi iz Moskve ili Bošnjaci iz Ankare, imaju zaštitnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari