U Vukovaru Äe se u srijedu, 14. kolovoza 2019., u Hrvatskom domu, održati sveÄana akademijaĀ u povodu 27. obljetnice od posljednje razmjene logoraÅ”a u Nemetinu.
No o hrvatskim logoraÅ”ima iz Domovinskog rata malo se govori i piÅ”e. ViÅ”e znamo o logorima iz II. svjetskog rata, poput Jasenovca i drugih, nego o onima iz novije povijesti. O Jasenovcu, primjerice, svi sve znaju, a nitko ozbiljno ne istražuje takva mjesta, nitko ne kopa, veÄ veÄina, osobito pojedini politiÄari ala notorni pupovci, kao na tekuÄoj vrpci, izbacuju neprovjerene podatke o broju zatoÄenih, umrlih i nestalih.
MeÄutim, srbijanski i ini logori su postojali i u vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, a osobito su se otvarali nakon okupacije Grada Vukovara. Osim u Hrvatskoj, bilo ih je u Srbiji, Crnoj Gori i BiH.
Užas jedan.
Mnogi itekako pamte Ā straÅ”ne slike iz razruÅ”enoga Vukovara, nakon 18. studenoga 1991., kad su srpski okupatori otjerali u smrt ili u logore na tisuÄe ljudi, pretežno žene, djecu i starce, ali i hrvatske vojnike.
Legendarni vukovarski ratni kirurg dr. Juraj Njavro (1938.-2008.), Ā o tome je objavio i knjigu āGlava dolje, ruke na leÄaā (1992.), po kojoj se veÄ odavno trebao snimiti i igrani film. Osim njega, potresne knjige su o ovoj temi objavili joÅ” neki logoraÅ”i.
Oni koji su imali sreÄe, poglavito 14. kolovoza 1992., bili su razmijenjeni u Nemetinu, gdje je provedena najveÄa razmjena ratnih zarobljenika u Domovinskom ratu izmeÄu hrvatske i srpske strane, Ā pa su svima tima koji su osloboÄeni ti dani kao drugi ā roÄendani!
InaÄe, u ÄetniÄkim logorima, od ManjaÄe, Aleksinca, OvÄare, NiÅ”a, Å ida, BuÄja, Gline, Knina, Begejca, StajiÄeva i niz drugih, Hrvati su proÅ”li pravi pakao. O tome Å”ute pupovci, mesiÄi, josipoviÄi, terÅ”eliÄ, goldsteini, tzv. antifaÅ”isti, pusiÄi i brojni drugi mrzitelji svega Å”to hrvatski diÅ”e.
Na teritoriji Srbije, ali i Crne Gore, nije se vodio rat, ali to ih nije sprjeÄavalo da tamo zatvaraju, muÄe i ubijaju nevine ljude, koje su kao u najgora faÅ”istiÄka vremena āpokupiliā, od Vukovara do Dubrovnika.
ProÅ”li smo najgora muÄenja i zlostavljanja tijekom zarobljeniÅ”tva, a za to nitko nikad nije odgovarao. NaÅ”i se muÄitelji mogu sresti ne samo u Vukovaru, nego i u Zagrebu ā Äuli smo od jednog logoraÅ”a.
Oni koji su bili zatoÄeni u srpskim, faÅ”istiÄkimĀ koncentracijskim logorima, svake godine, i prigodom obilježavanja Dana logoraÅ”a, 14. kolovoza, postavljaju pitanje ā Å”to je s odÅ”tetom Srbije prema tim ljudima koje su bez suda i suÄenja mjesecima držali u logorima, samo zato Å”to su bili Hrvati?
TakoÄer nam nije jasno -: može li se Srbija prikljuÄiti Europskoj uniji dok nije isplatila odÅ”tetu hrvatskim logoraÅ”ima?
Obveza je i dužnost i Hrvatskog sabora da vodi skrb i o tome i da bez ostvarenja odÅ”tete hrvatskim logoraÅ”ima naÅ”i susjedi ne mogu i neÄe moÄi uÄi u europsku obitelj.
A u 70-tak srpskih logora bilo je oko 30.000 hrvatskih zarobljenika, (iako je službena brojka 7600 osoba, jer se onima koje nije popisao meÄunarodni Crveni križ ne priznaje da su uopÄe bili zatoÄeni).
Nu, umjesto da se poÅ”tuju prava hrvatskih graÄana, muÄenika iz doba Domovinskog rata, Srbi nas Äesto i dalje nazivaju i usporeÄuju, kao hrvatski narod (!), s nacistiÄkom NjemaÄkom i Hitlerom, Å”to je Äin bez presedana. Radi se o željiĀ Srbije da vodi, a time i ponovno kroji Ā povijest, bezobzirno vrijeÄajuÄi sve i svakoga u ostvarenju vlastitih ciljeva. Dokle?
Svojedobno je osnovana i komisija koja se treba baviti pitanjem ratne odŔtete za logoraŔe koju treba platiti Srbija. Ona nije ukinuta, ali niŔta ne radi.
Srbiji treba jasno dati do znanja Å”to treba napraviti da bi zatvorila pojedina poglavlja u predpristupu EU- kazao je Danijel Rehak, koji je na Äelu Hrvatskog druÅ”tva logoraÅ”a srpskih koncentracijskih logora.
PriÄalo se da Äe se u logorima StajiÄevo i Begejci (Srbija) postaviti spomen ploÄe, da se nikada ne zaborave zvjerstva kroz koja su proÅ”li nevini hrvatski ljudi, ali ni od toga nema niÅ”ta.
Mladen PavkoviÄ
Ā
