Pratite nas

Reagiranja

Gdje je odšteta za hrvatske logoraše, gdje su njihovi mučitelji?

Objavljeno

na

U Vukovaru će se u srijedu, 14. kolovoza 2019., u Hrvatskom domu, održati svečana akademija  u povodu 27. obljetnice od posljednje razmjene logoraša u Nemetinu.

No o hrvatskim logorašima iz Domovinskog rata malo se govori i piše. Više znamo o logorima iz II. svjetskog rata, poput Jasenovca i drugih, nego o onima iz novije povijesti. O Jasenovcu, primjerice, svi sve znaju, a nitko ozbiljno ne istražuje takva mjesta, nitko ne kopa, već većina, osobito pojedini političari ala notorni pupovci, kao na tekućoj vrpci, izbacuju neprovjerene podatke o broju zatočenih, umrlih i nestalih.

Međutim, srbijanski i ini logori su postojali i u vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, a osobito su se otvarali nakon okupacije Grada Vukovara. Osim u Hrvatskoj, bilo ih je u Srbiji, Crnoj Gori i BiH.

Užas jedan.

Mnogi itekako pamte  strašne slike iz razrušenoga Vukovara, nakon 18. studenoga 1991., kad su srpski okupatori otjerali u smrt ili u logore na tisuće ljudi, pretežno žene, djecu i starce, ali i hrvatske vojnike.

Legendarni vukovarski ratni kirurg dr. Juraj Njavro (1938.-2008.),  o tome je objavio i knjigu „Glava dolje, ruke na leđa“ (1992.), po kojoj se već odavno trebao snimiti i igrani film. Osim njega, potresne knjige su o ovoj temi objavili još neki logoraši.

Oni koji su imali sreće, poglavito 14. kolovoza 1992., bili su razmijenjeni u Nemetinu, gdje je provedena najveća razmjena ratnih zarobljenika u Domovinskom ratu između hrvatske i srpske strane,  pa su svima tima koji su oslobođeni ti dani kao drugi – rođendani!

Inače, u četničkim logorima, od Manjače, Aleksinca, Ovčare, Niša, Šida, Bučja, Gline, Knina, Begejca, Stajićeva i niz drugih, Hrvati su prošli pravi pakao. O tome šute pupovci, mesići, josipovići, teršelič, goldsteini, tzv. antifašisti, pusići i brojni drugi mrzitelji svega što hrvatski diše.

Na teritoriji Srbije, ali i Crne Gore, nije se vodio rat, ali to ih nije sprječavalo da tamo zatvaraju, muče i ubijaju nevine ljude, koje su kao u najgora fašistička vremena „pokupili“, od Vukovara do Dubrovnika.

Prošli smo najgora mučenja i zlostavljanja tijekom zarobljeništva, a za to nitko nikad nije odgovarao. Naši se mučitelji mogu sresti ne samo u Vukovaru, nego i u Zagrebu – čuli smo od jednog logoraša.

Oni koji su bili zatočeni u srpskim, fašističkim  koncentracijskim logorima, svake godine, i prigodom obilježavanja Dana logoraša, 14. kolovoza, postavljaju pitanje – što je s odštetom Srbije prema tim ljudima koje su bez suda i suđenja mjesecima držali u logorima, samo zato što su bili Hrvati?

Također nam nije jasno -: može li se Srbija priključiti Europskoj uniji dok nije isplatila odštetu hrvatskim logorašima?

Obveza je i dužnost i Hrvatskog sabora da vodi skrb i o tome i da bez ostvarenja odštete hrvatskim logorašima naši susjedi ne mogu i neće moći ući u europsku obitelj.

A u 70-tak srpskih logora bilo je oko 30.000 hrvatskih zarobljenika, (iako je službena brojka 7600 osoba, jer se onima koje nije popisao međunarodni Crveni križ ne priznaje da su uopće bili zatočeni).

Nu, umjesto da se poštuju prava hrvatskih građana, mučenika iz doba Domovinskog rata, Srbi nas često i dalje nazivaju i uspoređuju, kao hrvatski narod (!), s nacističkom Njemačkom i Hitlerom, što je čin bez presedana. Radi se o želji  Srbije da vodi, a time i ponovno kroji  povijest, bezobzirno vrijeđajući sve i svakoga u ostvarenju vlastitih ciljeva. Dokle?

Svojedobno je osnovana i komisija koja se treba baviti pitanjem ratne odštete za logoraše koju treba platiti Srbija. Ona nije ukinuta, ali ništa ne radi.

Srbiji treba jasno dati do znanja što treba napraviti da bi zatvorila pojedina poglavlja u predpristupu EU- kazao je Danijel Rehak, koji je na čelu Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

Pričalo se da će se u logorima Stajićevo i Begejci (Srbija) postaviti spomen ploče, da se nikada ne zaborave zvjerstva kroz koja su prošli nevini hrvatski ljudi, ali ni od toga nema ništa.

Mladen Pavković

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ministarstvo branitelja reagiralo na izjave Bojana Glavaševića: ‘Širi laži na društvenim mrežama’

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Ministarstvo hrvatskih branitelja odlučilo je reagirati na, kako tvrde, lažne informacije koje su se medijskim prostorom proširile nakon objave saborskog zastupnika Bojana Glavaševića na društvenim mrežama:

Navod zastupnika Glavaševića u kojem tvrdi kako „Medved i Bedeković nisu htjeli dati roditeljima njegovateljima da u utičnicu ministarstva uštekaju razglas.“ netočan je jer Ministarstvo hrvatskih branitelja nije zaprimilo obavijest o održavanju prosvjeda ispred svoga sjedišta, niti zahtjev za ustupanjem električne energije.

Ovi navodi ne štete ugledu samo ministra Medveda, već su grubo, manipulativno oporbeno korištenje zahtjeva prosvjednika u dnevno-političke svrhe.

S obzirom na dužnost koju je obnašao u Ministarstvu, Glavašević bi morao biti svjestan kako njegove tvrdnje utječu na ranjive skupine društva i upravo on ne bi trebao koristiti poteškoće s kojima se susreću ranjive skupine u svrhu svojih političkih igara.

Također, Glavašević je naveo kako se „Matić nije bojao onoga što šatoraši imaju reći i dao im je utičnicu. Doduše, za razliku od Tome i Vesne, on se nije imao čega sramiti.“

Prvenstveno, nazivanje skupine hrvatskih branitelja „šatorašima“, omalovažavanje je koje ministar Medved, uslijed postupaka pojedinih bivših dužnosnika u Ministarstvu, svakoga dana nastoji ispraviti. Svojih postupaka se ne srami, štoviše sa svojim suradnicima čini sve da hrvatski branitelji u društvu imaju položaj kakav zaslužuju.

Odnos Bojana Glavaševića prema prosvjedu hrvatskih branitelja najbolje se očituje u činjenici kako je tijekom prosvjeda hrvatska braniteljica Nevenka Topalušić preminula, a pritom nitko od tadašnje vladajuće garniture nije osjetio moralnu obvezu ponuditi pomoć prosvjednicima.

Pozivamo sve kreatore javnog mnijenja da u obzir uzmu, prije svega, istinitost onog što u javni prostor iznose te da se zaustavi korištenje teških životnih sudbina u dnevno-političke svrhe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

MUP reagirao na napise o Nigerijcima

Objavljeno

na

Objavio

“Izjave da hrvatska policija postupa i osuđuje pojedince zbog boje njihove kože su nedopustive i odlučno ih odbacujemo! Policija je provjerila javno iznijete navode o navodnom postupanju prema nigerijskim državljanima 17. studenog na području Zagreba.

Idućeg dana, 18. studenog, s dokumentima su se uredno odjavili iz hostela u Zagrebu i otišli!”, objavio je MUP u srijedu reagirajući na slučaj nigerijskih studenata

Njihovo reagiranje donosimo u nastavku:

“MUP je provjerio navode koji su javno iznijeti na bosansko-hercegovačkom portalu, a do sada obavljenim provjerama utvrđeno je sljedeće:

• 12. studenog ove godine je u Hrvatsku, na legalan način i uz ispunjavanje potrebnih uvjeta, ušlo petero nigerijskih državljana, a kako bi sudjelovali na međusveučilišnom natjecanju u Puli. Radilo se o voditeljici ekipe i četvorici sudionika.

• Voditeljica ekipe i jedan sudionik napustili su, nakon natjecanja na legalan način, Republiku Hrvatsku preko Zračne Luke u Zagrebu.

• Dvojica nigerijskih državljana, dvojica koja se sada spominju u bosansko-hercegovačkim medijima, su se nakon natjecanja u Puli, dan ranije od ostatka grupe, uputili u Zagreb te boravili na području grada Zagreba. Tako su se 16. studenog ove godine prijavili u hostel u Zagrebu, da bi se 18. studenog uredno, uz podmirenje svojih troškova te uzevši svoje putne isprave i ostale stvari, odjavili iz hostela i udaljili u nepoznato. Dakle, kao potpuno netočnu odbacujemo iznijetu tvrdnju da su im dokumenti ostali u hostelu i da su policijski službenici PU zagrebačke postupali prema njima. Ističemo kontradiktornost u iznijetim izjavama prema kojima su policijski službenici 17. studenog ove godine navodno postupali prema njima, a činjenica je da su se 18. studenog (dakle, dan kasnije!) uredno odjavili iz hostela u Zagrebu. Policija nije evidentirala njihov legalan izlazak iz RH, niti su policijski službenici koji rade na poslovima suzbijanja nezakonitih migracija, postupali prema osobama s tim imenom i prezimenom.

• U odnosu na petog sudionika grupe, utvrđeno je da je 17. studenog ove godine napustio smještaj u Puli te pokušao u dva navrata preko graničnih prijelaza napustiti RH odnosno ući u Sloveniju. Slovenski granični policajci u oba su mu navrata odbili ulazak zbog neposjedovanja Schengenske vize. Nakon tih pokušaja prelaska granice, nigerijski je državljanin 18. studenog pristupio u službene prostorije I. Policijske postaje Zagreb-Centar te prijavio gubitak putne isprave. Nigerijskom državljaninu je ponuđeno kontaktirati njegovo veleposlanstvo, ali je on to odbio. Obzirom na to da mu je viza istekla 17. studenog ove godine, nakon provedenog upravnog postupka, izdano mu je Rješenje o protjerivanju s rokom napuštanja Europskog gospodarskog prostora (EGP) od 14 dana. Međutim, navedeni nigerijski državljanin nije napustio Hrvatsku već se 27. studenog vratio u I. Policijsku postaju u Zagrebu te tamo izrazio namjeru za traženjem međunarodne zaštite u RH. To mu je omogućeno te se trenutno nalazi u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu u statusu tražitelja azila. Napominjemo da je tom prilikom predočio putnu ispravu za koju je ranije prijavio gubitak.

Svi nigerijski državljani imali su povratne aviokarte za 17. studenog ove godine. Dvoje ih je koristeći se aviokartama u sljedećim danima napustilo Hrvatsku, dok je ostalo troje propustilo priliku legalno izići iz Hrvatske. Navedena činjenica izaziva sumnju u stvarnu namjeru njihova dolaska i boravka u Hrvatskoj.

Naime, policijski su se službenici, tijekom pojačana postupanja u suzbijanju nezakonitih migracija, i prije susretali s pokušajima, ali i zlouporabama sudjelovanja ili navodnog sudjelovanja na sportskim natjecanjima u Republici Hrvatskoj. Jedan je to od načina kako strani državljani trećih zemalja, nakon legalnog ulaska u RH i nakon sudjelovanja u aktivnosti za koju je ishodovana dozvola, potom nezakonito nastavljaju svoj put prema zemljama odredišta u Europi.

Ove godine zabilježeno je devet odbijanja ulaska državljanima Nigerije na graničnim prijelazima, zbog neudovoljavanja uvjetima ulaska u RH”, nalazi se među ostalim u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari