Minhenska sigurnosna konferencija uglavnom je poslala poruke transatlantskog zajedništva i solidarnosti za razliku od prošlogodišnje, zaključio je u nedjelju hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman.
Govor američkog državnog tajnika u bavarskoj prijestolnici izazvao je olakšanje kod europskih partnera.
Poruke zajedništva i novi ton iz Washingtona
Marco Rubio izjavio je u subotu da SAD žele i dalje biti saveznik Europe.
Njegove riječi izazvale su olakšanje europskih saveznika zabrinutih za budućnost transatlantskih odnosa pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Njegove izjave bile su u potpunoj suprotnosti s prošlogodišnjim govorom potpredsjednika JD Vancea.
Tada je optužio europske saveznike za gušenje slobode govora i popuštanje masovnim migracijama.
Europski čelnici u Muenchenu pozdravili su njegov govor.
Uvjerio ih je da će im Amerika ostati saveznik i prijatelj.
“Pružene su ruke i s jedne i s druge strane Atlantika, metaforički, kad je Marko Rubio rekao da je Amerika dijete Europe. To simbolizira zajedništvo”, ocijenio je u izjavi na kraju 62. Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) ministar vanjskih i europskih poslova.
Ustvrdio je da je događaj “po reakcijama svih dao nadu”.
“Niti Sjedinjene Američke Države mogu bez Europe, niti Europa može bez Sjedinjenih Američkih Država.
Europa mora više brinuti o konvencionalnim kopnenim snagama, ali i susjedstvu.
S druge strane očekujemo stratešku i nuklearnu potporu SAD-a”, rekao je Grlić Radman.
Ukrajina i proširenje Europske unije
Ministar je ocijenio da će s tim porukama biti lakše rješavati probleme koji “opterećuju svjetski poredak”.
Dodao je da će biti lakše ići mirnije u budućnost te tražiti rješenja u Ukrajini.
S ukrajinskim dužnosnicima razgovarao je na marginama skupa.
MVEP kaže da su teme bile nastavak suradnje u skrbi za branitelje.
Razgovaralo se o nastavku liječenja i rehabilitacije ranjenih ukrajinskih branitelja u Hrvatskoj.
Spomenuti su i planirani programi potpore udovicama i djeci ukrajinskih branitelja.
Zadatak je Hrvatske i da potiče zemlje kandidatkinje za EU na reforme.
One trebaju najviše raditi na vladavini prava i pravosuđu.
To su temeljne vrijednosti, misleći i na Ukrajinu i na zemlje zapadnog Balkana.
Neke od njih, kazao je, “imamo dojam da se još nisu suočile s prošlošću”.
Upozorio je da Hrvatska još uvijek potražuje 1145 nestalih iz Domovinskog rata.
To, rekao je, opterećuje odnose.
“Dobrosusjedski odnosi su natkrovljujuće načelo Europske unije”, istaknuo je hrvatski ministar.
Gruzija i odnosi unutar hrvatske politike
Na pitanje treba li se vlada usuglašavati s predsjednikom Zoranom Milanovićem oko međunarodnih posjeta, ministar je odgovorio da se vidi gdje je bio premijer Plenković.
Dodao je da je jasno s kim je razgovarao i koji su hrvatski interesi.
“Ovdje u Muenchenu se skupio cijeli svijet, kakvo usuglašavanje”, zaključio je.
Premijer Andrej Plenković boravio je od petka do nedjelje na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Tamo je imao brojne bilateralne susrete.
Milanović je gotovo istovremeno boravio u Gruziji.
Rekao je da tu zemlju nitko od čelnika iz EU 2025. nije posjetio.
Gruzijski predsjednik Mikheil Kavelašvili prisegnuo je krajem 2024. za novog predsjednika.
Proeuropska predsjednica na odlasku Salome Zurabišvili tvrdi da nije legitimno izabran.
Ni europski promatrači te izbore nisu smatrali slobodnim i poštenim. (Hina/K)
>>>Kallas: Europa nije u civilizacijskom padu