Grlić Radman zabrinut proširenjem rudokopa u hrvatskome naselju u središnjoj Bosni

Grlić Radman zabrinut proširenjem rudokopa u hrvatskome naselju u središnjoj Bosni nakon što je Rudnik Gračanica zatražio širenje eksploatacije ugljena u mjestu Donja Ričica kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja, što bi moglo dovesti u pitanje opstanak oko tisuću hrvatskih povratnika i ozbiljno narušiti njihova imovinska prava.

Grlić Radman zabrinut zbog ugroze Hrvata u središnjoj Bosni

Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman u subotu je javno izrazio zabrinutost zbog inicijative za proširenje rudokopa u središnjoj Bosni, naglasivši kako bi taj potez imao teške posljedice za hrvatsku zajednicu u Donjoj Ričici. Prema dostupnim informacijama, planirana eksproprijacija obuhvatila bi čak 78 hektara privatne imovine u vlasništvu hrvatskih obitelji.

Riječ je o području na kojem živi između 600 i 1.000 Hrvata povratnika iz 64 domaćinstva, čiji bi se svakodnevni život i opstanak doveli u pitanje. Hrvatski politički predstavnici u toj općini protive se projektu, dok ga podupiru bošnjački vijećnici, što dodatno produbljuje političke i nacionalne napetosti.

Optužbe za politički motiviranu eksproprijaciju

Grlić Radman upozorio je kako lokalni stanovnici smatraju da se ne radi o ekonomskom, nego o politički motiviranom projektu. Prema njegovim riječima, postoje ozbiljne indicije da se pokušavaju zaobići zakonom propisane procedure kako bi se županijske i općinske vlasti isključile iz odlučivanja.

Posebno zabrinjavaju navodi da bi proširenje rudokopa moglo uključivati i rušenje groblja, što bi predstavljalo dodatni udar na dostojanstvo i povijesnu prisutnost Hrvata na tom području. Ministar je istaknuo kako se u takvim okolnostima ne može govoriti o legitimnom razvoju, nego o prisilnoj eksproprijaciji privatne imovine.

Obaviješten i visoki međunarodni predstavnik

Nakon što je zaprimio pismo mještana Donje Ričice, Grlić Radman je o cijelom slučaju izvijestio visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Prema ministrovim riječima, Schmidt je obećao razmotriti situaciju i ispitati navode o mogućem kršenju prava lokalnog stanovništva.

U širem kontekstu, slučaj se odvija u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s ozbiljnim energetskim i političkim izazovima. Elektroprivreda BiH ima poteškoća s osiguravanjem dovoljnih količina ugljena, dok Europska unija istodobno inzistira na postupnom napuštanju fosilnih goriva.

Uvođenje mehanizma CBAM početkom 2026. godine dodatno će opteretiti BiH, što otvara pitanje dugoročne opravdanosti novih rudokopa, osobito kada oni izravno ugrožavaju prava i opstanak konstitutivnih naroda. U tom kontekstu, upozorenje hrvatske diplomacije dobiva i šire političko značenje.