Pratite nas

Hrvatska

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

Objavljeno

na

U svijetu poznato mjesto s utvrdom Zrinskih, spominje se u turskoj povijesti zbog neviđene hrabrosti i junaštva hrvatskih branitelja u Gvozdanskom koji su do posljednjeg poginuli, umrli od gladi ili se smrzli pod turskom opsadom 13. siječnja 1578. godine.

[ad id=”68099″]

U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Isto se ponovilo i u Domovinskom ratu 1991. godine. Gotovo isto kao i u Zrinu nedaleko od Gvozdanskog. U čitavom svijetu spominje se Zrin i Gvozdansko jedino su se u Hrvatskoj komunističke vlasti i mrzitelji Hrvata pobrinule da se stanovništvo na tom području istrijebi, a ovaj dio povijesti značajan za čitav stari svijet, a posebice Hrvate, potisne u zaborav.

Knjiga Damira Borovčaka “Gvozdansko – Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora” uz nekoliko knjiga o Zrinu sigurno je veliki korak prema istini o ponosnoj povijesti Hrvata i naše uloge u stvaranju svjetske kulture, kodeksa ponašanja i ratovanja.

Kaštel Gvozdansko najprije je pokušao osvojiti zloglasni poturica Malkoč-beg 1561. i to dva puta. Zatim na Gvozdansko dva puta navaljuje Ferhad-beg Sokolović i to godine 1574. i 1576.

Zadnja opsada Gvozdanskog, kojeg je branila posada od oko tri stotine branitelja, trajala je od 3. listopada 1577. do 13. siječnja 1578. Branitelji su odbili i zadnju ponudu da se predaju, koju im je uputio Ferhad-beg na Božić 25. prosinca 1577.

Turci su grad osvojili 13. siječnja 1578., ali tek nakon što su se branitelji smrznuli jer u gradu više nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio je potresen i sam Ferhad-beg kojega je zadivila hrabrost posade koja je radije izginula, nego se predala.

Poštujući njihovo junaštvo zapovjedio je da se dovede katolički svećenik kako bi ih se pokopali po kršćanskom obredu.

gvozdansko 1

U nedjelju Krštenja Gospodnjega 10. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova ap. u Gvozdanskom, slavit će se misa u povodu 438. obljetnice junačke pogibije branitelja Gvozdanskog koji su izginuli 13. siječnja 1578. godine. Misu će u 11 sati predvoditi krčki biskup Ivica Petanjak zajedno sa sisačkim biskupom Vladom Košićem te svećenicima i vjernim narodom.
Nakon mise kod križa u središtu mjesta održat će se komemoracija za poginule mještane 1578., 1941. i 1991. godine.

gvozdansko 2

Mario Eržić/GAOS

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Krstičević: Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica

U Zadru je danas, 20. siječnja 2020. godine održana središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije u kojoj je u samo 72 sata oslobođeno gotovo stotinu kvadratnih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.

U spomen na te povijesne dane, na zadarskim se ulicama od jutarnjih sati svirala budnica, a kod Središnjeg križa na zadarskom Gradskom groblju visoka su izaslanstva položila vijence i upalila svijeće odajući počast poginulim braniteljima u operaciji.

Zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske položili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora umirovljeni general Miljenko Filipović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, kojima su se pridružila i izaslanstva MORH-a, MUP-a, Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatske vojske.

Vijence su položile i obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika u VRO Maslenica, kao i izaslanstva Zadarske županije, na čelu sa županom Božidarom Longinom i Grada Zadra, na čelu s gradonačelnikom Brankom Dukićem, te predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata i Udruga hrvatskih branitelja, priopćio je MORH

Vijenci su položeni i na spomen-obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi, a ruže u znak sjećanja na sve poginule potom i kod Spomenika hrvatskim braniteljima.

Krstičević: Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu i pokazala da je HV uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju

Ministar obrane Damir Krstičević u prigodi obljetnice zahvalio je braniteljima i suborcima na uspješno provedenoj operaciji i žrtvi koji su podnijeli za Hrvatsku.

“I nakon 27 godina osjećaj je pobjednički. Znali smo da tada radimo nešto dobro za svoj narod i svoju državu. Osjećali smo ogromnu snagu, zajedništvo, ponos i dostojanstvo. Bilo je teško, ali vjerovali smo u pobjedu i danas smo na nju iznimno ponosni.

U ime cijele hrvatske Vlade izražavam zahvalnost hrvatskim braniteljima sudionicima operacije Maslenica, na čelu sa ratnim zapovjednikom generalom Antom Gotovinom i načelnikom GS-a generalom Jankom Bobetkom, na vrhunski izvedenoj operaciji. Najveću zahvalnost upućujemo obiteljima poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koji je dao zapovijed da se operacija provede.

Kao jedan od zapovjednika operacije mogu reći da je operacija Maslenica bila prekretnica u Domovinskom ratu. Ona je te 1993. pokazala da je Hrvatska vojska i uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju. Spojili smo sjever i jug Hrvatske i tom operacijom pokazali i svijetu i Hrvatskoj da smo u stanju sami osloboditi svoju zemlju, a što se kasnije potvrdilo i u svim ostalim operacijama Hrvatske vojske. Osnažili smo vjeru svim hrvatskim braniteljima u pobjednički karakter Hrvatske vojske i on je vidljiv i danas. Naša je zadaća danas čuvati vrijednosti i nasljeđe Domovinskog rata te jačati Hrvatsku vojsku koja je jamac našeg mira i sigurnosti”, kazao je ministar Krstičević.

Sjećanje na operaciju Maslenica evocirao je i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasivši njezinu važnost kao prekretnice u Domovinskom ratu, ali i istaknuo kako je njezino posebno značenje bila poruka hrvatskom narodu da su hrvatske oružane snage sposobne osloboditi svoju zemlju. Podnesene su iznimno velike žrtve u operaciji i danas su nam prioriteti i obveza skrbiti o obiteljima poginulih i braniteljima.

Mimohod pripadnika Hrvatske vojske i policije Zadrom u čast hrvatskim braniteljima

Obilježavanje je nastavljeno mimohodom pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a s ratnim zastavama središtem Zadra do crkve svetog Šime gdje je služena misa za Domovinu.

U sklopu obljetnice u svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta bit će održan i Znanstveni kolokvij Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, a u poslijepodnevnim satima i simpozij “Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata”.

U sklopu obilježavanja obljetnice, dan uoči središnjeg obilježavanja održan je turnir u streljaštvu malokalibarskim pištoljem i 16. atletska utrka “Da se ne zaboravi Maslenica – Posedarje – Podgradina – Novigrad”.

Program obilježavanja nastavlja se i cijeli ovaj tjedan odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja u Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju, Masleničkom mostu, mjesnom groblju u Crnom, Ražovljevoj Glavici kod Škabrnje, Paljuvu, Novigradu i Karinu te misama u mjesnim crkvama, priopćio je MORH

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Spaja se specijalna i interventna policija

Objavljeno

na

Objavio

Spajanje interventne i specijalne jedinice policije čiji bi djelatnici bili raspoređeni po policijskim upravama i nazvani po postrojbama iz rata, zadatak je kojeg se prihvatilo u MUP-u osnovano Povjerenstvo za unapređenje rada i razvoja specijalne i interventne policije, piše u ponedjeljak Večernji list.

Po novom ustroju, interventna jedinica trebala bi biti izdvojena iz Uprave policije te spojena sa specijalnim snagama te kao zasebna ustrojstvena jedinica biti pod Ravnateljstvom policije, baš kao i ATJ Lučko čijih bi oko 150 djelatnika činilo cjelinu za sebe, a njihov bi zapovjednik po logici tog ustroja bio još jedan u nizu zamjenika Glavnog ravnatelja policije, navodi dnevnik.

K tome, sadašnja zapovjedništva specijalne i interventne policije spojila bi se u jedno megazapovjedništvo u kojem bi bilo tridesetak ljudi. Istodobno, policijske snage iz specijalno-interventne jedinice bile bi odgovorene načelnicima policijskih uprava, a u svakoj ih upravi ne bi bio jednak broj. Zamisao je da policajci iz te nove tvorevine ne budu jednoobrazno odjeveni, već da njihove odore budu i plave i zelene.

Specijalna jedinica policije sada je centralizirana i postoji sedam organizacijskih jedinica – zapovjedništvo, helikopterska služba, Obučni centar u Malom Lošinju, ATJ Lučko te SJP u Osijeku, Rijeci i Splitu. Interventnu policiju ima svaka od 20 policijskih uprava, a njihovo je zapovjedništvo u Upravi policije MUP-a. Riječ je o ukupno oko 2000 ljudi, od čega je njih 370 specijalaca.

Nekoć pripadnik specijalne policije, a sada stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila kaže za Večernji list da spajanje interventne i specijalne policije nije dobra ideja.

Spajanju se protivi i predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. “Protiv sam spajanja jer toga jednostavno nigdje u svijetu nema. Samo neka povjerenstvo radi, a mi ćemo njihov prijedlog rušiti jer su nas kao reprezentativni sindikat po kolektivnom ugovoru bili dužni uključiti u radnu skupinu, a nisu”, kaže Jagić, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari