Pratite nas

Hrvatska

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

Objavljeno

na

U svijetu poznato mjesto s utvrdom Zrinskih, spominje se u turskoj povijesti zbog neviđene hrabrosti i junaštva hrvatskih branitelja u Gvozdanskom koji su do posljednjeg poginuli, umrli od gladi ili se smrzli pod turskom opsadom 13. siječnja 1578. godine.

[ad id=”68099″]

U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Isto se ponovilo i u Domovinskom ratu 1991. godine. Gotovo isto kao i u Zrinu nedaleko od Gvozdanskog. U čitavom svijetu spominje se Zrin i Gvozdansko jedino su se u Hrvatskoj komunističke vlasti i mrzitelji Hrvata pobrinule da se stanovništvo na tom području istrijebi, a ovaj dio povijesti značajan za čitav stari svijet, a posebice Hrvate, potisne u zaborav.

Knjiga Damira Borovčaka “Gvozdansko – Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora” uz nekoliko knjiga o Zrinu sigurno je veliki korak prema istini o ponosnoj povijesti Hrvata i naše uloge u stvaranju svjetske kulture, kodeksa ponašanja i ratovanja.

Kaštel Gvozdansko najprije je pokušao osvojiti zloglasni poturica Malkoč-beg 1561. i to dva puta. Zatim na Gvozdansko dva puta navaljuje Ferhad-beg Sokolović i to godine 1574. i 1576.

Zadnja opsada Gvozdanskog, kojeg je branila posada od oko tri stotine branitelja, trajala je od 3. listopada 1577. do 13. siječnja 1578. Branitelji su odbili i zadnju ponudu da se predaju, koju im je uputio Ferhad-beg na Božić 25. prosinca 1577.

Turci su grad osvojili 13. siječnja 1578., ali tek nakon što su se branitelji smrznuli jer u gradu više nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio je potresen i sam Ferhad-beg kojega je zadivila hrabrost posade koja je radije izginula, nego se predala.

Poštujući njihovo junaštvo zapovjedio je da se dovede katolički svećenik kako bi ih se pokopali po kršćanskom obredu.

gvozdansko 1

U nedjelju Krštenja Gospodnjega 10. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova ap. u Gvozdanskom, slavit će se misa u povodu 438. obljetnice junačke pogibije branitelja Gvozdanskog koji su izginuli 13. siječnja 1578. godine. Misu će u 11 sati predvoditi krčki biskup Ivica Petanjak zajedno sa sisačkim biskupom Vladom Košićem te svećenicima i vjernim narodom.
Nakon mise kod križa u središtu mjesta održat će se komemoracija za poginule mještane 1578., 1941. i 1991. godine.

gvozdansko 2

Mario Eržić/GAOS

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica održala sastanak s Ivanom Penavom

Objavljeno

na

Objavio

Ured predsjednice

Na poziv Predsjednice Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, u Uredu Predsjednice održan je sastanak s gradonačelnikom grada Vukovara Ivanom Penavom u povodu Odluke Ustavnog suda.

Svjesna osjetljivosti političke situacije u gradu Vukovaru, predsjednica Grabar-Kitarović smatra izuzetno važnim pružiti podršku gradonačelniku Penavi i građanima Vukovara koji već više od četvrt stoljeća trpe nepravdu nastalu neobjašnjivo sporim i neefikasnim djelovanjem institucija. To rezultira osjećajem nepravde, posebice među Vukovarkama, Vukovarcima i hrvatskim braniteljima koji su bili na braniku domovine i podnijeli najveću žrtvu u Domovinskom ratu, ali i među pripadnicima srpske zajednice koje se nepravedno stigmatizira.

Predsjednica Republike Hrvatske ne može komentirati odluku Ustavnog suda, ali skreće pozornost na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji kaže kako se ta prava moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

Drži da u ovakvim uvjetima, kada se zapostavljaju temeljna ljudska prava, nisu učinjeni potrebni preduvjeti za širenje posebnih prava koji moraju postati demokratski standard u Hrvatskoj koja tome teži i suglasna je da ih je loše odgađati, međutim poziva na iste kriterije koji bi u konačnici rezultirali izjavom mjerodavnih tijela da se postupci protiv osumnjičenih za ratni zločin isto tako ne mogu odgađati u nedogled. Takav stav je zdrav preduvjet za uređene odnose temeljene na povjerenju većinskog naroda i pripadnika srpske nacionalne manjine, posebice u izranjavanom Vukovaru.

Republika Hrvatska mora posebno brinuti o Vukovaru, a dužnost je i obveza državnog vrha da zahtijeva rješavanje nepravde koju osjećaju stanovnici Vukovara. Neshvatljivo je da do danas nitko nije odgovarao za masakr u Borovu Selu, da nitko nije riješio pitanje 30 tisuća logoraša, nestalih… Kako ćemo to opravdati s ustavnog ali i moralnog aspekta?

„Zbog toga stav gradonačelnika Vukovara Ivana Penave ne mogu nazvati nepoštivanjem odluke Ustavnog suda, nego pozivom koji i osobno podržavam da napokon zatvorimo pitanja iz prošlosti i time pružimo iskrenu priliku budućnosti.

Ne želim razdvajanja ili sukobe među Hrvatima i Srbima, nego pozivam na strpljenje i obzir koji podrazumijeva prihvaćanje činjenice da Vukovar liječi svoje rane. Držim da je obveza državnih institucija što prije uložiti dodatni napor i pronaći najbolja rješenja koja neće izazivati napetosti i nepovjerenje među ljudima, nego upravo suprotno“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

 

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Grlić Radman: Čast mi je što sam predložen za šefa diplomacije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić Radman, kandidat za novog ministra vanjskih i europskih poslova, prihvatio je ponuđenu dužnost jer mu je to čast, posebno kada se radi za domovinu koja mora biti složna u interesu Hrvatske i Europe.

Odmah po dolasku u Zagreb prije odlaska na sastanak u vladi, Grlić Radman je odgovarao na pitanja novinara pred Banskim dvorima.

“Kako ne bih prihvatio, ako mi je ponuđena i s druge strane mi je čast”, rekao je i otkrio da se u službu mlade hrvatske države stavio 1991. godine kada je proglašena neovisnost.

“Imali smo jaki emocionalni naboj”, (moja supruga i ja) i vratili smo se unatoč tome što smo “bili jako uspješni” u Švicarskoj, objasnio je.

Najvećim izazovom smatra skorašnje predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godini u čemu je “veliki optimist”.

“Ja volim izazove, a pogotovo kad nešto radite za domovinu”, rekao je Grlić Radman objasnivši da je diplomacija “plemenita disciplina”, pa tako i ciljevi i sredstva moraju biti plemeniti.

Karijerni diplomat Grlić Radman rekao je da je član HDZ-a “od prvih dana” i drži da je pri izboru premijer Andrej Plenković ocjenjivao njegovo iskustvo, radni kapacitet i intelektualni potencijal.

“Stvaranje države bilo je vezano uz HDZ”, rekao je no kao karijerni diplomat “navija za svih 11 igrača”.

U mandatu SDP-ove vlade Grlić Radman je bio imenovan za veleposlanika u Budimpešti.

Na pitanje je li pri njegovu izboru presudilo članstvo u HDZ-u ili diplomatsko iskustvo, vjeruje da je riječ o ovome drugome. Kazao je da je služio u Budimpešti, otvarao je cijelu diplomatsku i konzularnu mrežu u Švicarskoj.

Rekao je da ga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao u Hrvatsku iz inozemstva gdje je bio predsjednik Hrvatske kulturne zajednice do 1989. Tada je predsjedniku Tuđmanu organizirao predavanje, rekao je i objasnio da su oni, Hrvati u Švicarskoj, u “Tuđmanu vidjeli čovjeka s vizijom” koji će ostvariti san o slobodnoj državi Hrvatskoj.

S dosadašnjom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić dobro je surađivao i dodao da su svi zajedno lobirali za njezino imenovanje na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe. Očekuje da će jako dobro surađivati i s premijerom Plenkovićem i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

“Diplomat je onaj koji gradi mostove”, rekao je, a Hrvatska je relativno mala država i zato “moramo biti složni u tome kada je u pitanju zajednički interes” koji je “kompatibilan s europskim”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari