Pratite nas

Hrvatska

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

Objavljeno

na

U svijetu poznato mjesto s utvrdom Zrinskih, spominje se u turskoj povijesti zbog neviđene hrabrosti i junaštva hrvatskih branitelja u Gvozdanskom koji su do posljednjeg poginuli, umrli od gladi ili se smrzli pod turskom opsadom 13. siječnja 1578. godine.

[ad id=”68099″]

U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Isto se ponovilo i u Domovinskom ratu 1991. godine. Gotovo isto kao i u Zrinu nedaleko od Gvozdanskog. U čitavom svijetu spominje se Zrin i Gvozdansko jedino su se u Hrvatskoj komunističke vlasti i mrzitelji Hrvata pobrinule da se stanovništvo na tom području istrijebi, a ovaj dio povijesti značajan za čitav stari svijet, a posebice Hrvate, potisne u zaborav.

Knjiga Damira Borovčaka “Gvozdansko – Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora” uz nekoliko knjiga o Zrinu sigurno je veliki korak prema istini o ponosnoj povijesti Hrvata i naše uloge u stvaranju svjetske kulture, kodeksa ponašanja i ratovanja.

Kaštel Gvozdansko najprije je pokušao osvojiti zloglasni poturica Malkoč-beg 1561. i to dva puta. Zatim na Gvozdansko dva puta navaljuje Ferhad-beg Sokolović i to godine 1574. i 1576.

Zadnja opsada Gvozdanskog, kojeg je branila posada od oko tri stotine branitelja, trajala je od 3. listopada 1577. do 13. siječnja 1578. Branitelji su odbili i zadnju ponudu da se predaju, koju im je uputio Ferhad-beg na Božić 25. prosinca 1577.

Turci su grad osvojili 13. siječnja 1578., ali tek nakon što su se branitelji smrznuli jer u gradu više nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio je potresen i sam Ferhad-beg kojega je zadivila hrabrost posade koja je radije izginula, nego se predala.

Poštujući njihovo junaštvo zapovjedio je da se dovede katolički svećenik kako bi ih se pokopali po kršćanskom obredu.

gvozdansko 1

U nedjelju Krštenja Gospodnjega 10. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova ap. u Gvozdanskom, slavit će se misa u povodu 438. obljetnice junačke pogibije branitelja Gvozdanskog koji su izginuli 13. siječnja 1578. godine. Misu će u 11 sati predvoditi krčki biskup Ivica Petanjak zajedno sa sisačkim biskupom Vladom Košićem te svećenicima i vjernim narodom.
Nakon mise kod križa u središtu mjesta održat će se komemoracija za poginule mještane 1578., 1941. i 1991. godine.

gvozdansko 2

Mario Eržić/GAOS

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Krstičević: Hrvatska vojska daje značajan doprinos u borbi protiv koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je pravovremeno reagirala na pandemiju Covida-19 a hrvatska vojska daje značajan doprinos u borbi protiv te bolesti, istaknuo je u ponedjeljak ministar obrane Damir Krstičević na videokonferenciji ministara obrane EU-a i pozvao na nastavak suradnje članica Unije u sadašnjoj krizi.

Ministri obrane zemalja EU-a u ponedjeljak su održali prvu videokonferenciju posvećenu doprinosu obrambenog sektora u suočavanju s globalnom pandemijom, kojom je predsjedao visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, priopćilo je ministarstvo obrane.

Ministri su razmijenili nacionalna iskustva u pružanju vojne potpore civilnim institucijama pri čemu je naglašena potreba za daljnjom suradnjom i solidarnošću članica EU-a.

„Reakcija Hrvatske je bila brza i pravovremena, a Hrvatska vojska bila je značajan faktor pomoći zdravstvenom sustavu u borbi protiv pandemije koronavirusa”, rekao je potpredsjednik vlade i ministar obrane Krstičević predstavljajući doprinos Hrvatske vojske radu civilnih institucija i zdravstvenog sektora, navodi MORH.

Svi resursi usmjereni su na borbu s ovom pandemijom koja je pogodila cijeli svijet, naglasio je Krstičević.

“U vrlo ranoj fazi pojave Covida počeli smo s provedbom mjera koje su usmjerene na zdravstvo, sigurnost, obrazovanje i na gospodarstvo“, istaknuo je, naglasivši da su hrvatski vojnici u rekordnom roku, od manje od 72 sata izgradili potpuno autonomni kamp s mogućnošću prihvata 220 oboljelih pacijenata koji će značajno doprinijeti kapacitetima bolničkog sustava za liječenje oboljelih.

„I dalje ćemo biti u spremnosti pružiti pomoć zdravstvenim djelatnicima, kojima se još jednom želim zahvaliti na svemu onome što čine za zdravlje ljudi u Hrvatskoj“, poručio je hrvatski ministar.

Osvrnuvši se i na nedavni razorni potres u Zagrebu, Krstičević je rekao kako je Hrvatska vojska i u tom slučaju pravovremeno reagirala. „Pružili smo pomoć gradu Zagrebu i svim civilnim institucijama ovdje u gradu Zagrebu. Bili smo spremni i to ćemo raditi i dalje“.

Krstičević je posebno naglasio potrebu daljnje suradnje i solidarnosti država članica EU-a u ovoj situaciji, kao i pravovremeno i koordinirano poduzimanje mjera kako bi se spriječila daljnja eskalacija pandemije.

„Nužno je poduzeti pravovremene i koordinirane mjere kako bi zaštitili naše snage u operacijama i misijama“, rekao je Krstičević spomenuvši pritom poduzete mjere i aktivnosti koje pokazuju spremnost Hrvatske za davanje pomoći i solidarnosti partnerima i saveznicima u vremenima kada se jedino zajedničkim naporima može pobijediti trenutna kriza.

Kao dobre primjere suradnje spomenuo je strateški prijevoz koji je organizirala Vlada RH, a odnosi se na upućivanje hrvatskog i njemačkog medicinskog tima za NATO aktivnost ojačane prednje prisutnosti u Litvi i zajednički transport odnosno povratak hrvatskih snaga i snaga partnerskih zemalja Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije iz Afganistana, stoji u priopćenju.

„Hrvatska će kao predsjedateljica Vijećem Europske unije i dalje zagovarati pravovremenu razmjenu svih iskustava, razmjenu svih informacija. Moramo se prilagođavati i moramo činiti najbolje što možemo u ovoj situaciji, a sve u funkciji zdravlja i zaštite naših građana i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji“, zaključio je Krstičević. (Hina)

U manje od 72 sata Hrvatska vojska podigla kamp ispred KB Dubrava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Andrej Plenković: Mjere relaksiranja ne smiju biti prenagle

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je nakon videokonferencije sa stručnjacima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici da je Hrvatska od samog početka reagirala izrazito dobro u sprječavanju širenja koronavirusa te da mjere relaksiranja ne smiju biti prenagle.

Plenković je rekao da je, komparativno gledajući, Hrvatska izrazito dobro reagirala pravovremenim i poprilično restriktivnim mjerama koje su rezultirale sa sporim širenjem zaraze i ipak niskom stopom smrtnosti u prvih nekoliko tjedana epidemije.

Izvijestio je da su se na sastanku mogle čuti procjene znanstvenika da je Hrvatska imala dobru strategiju od samog početka, u usporedbi sa zemljama koje su mnogo bogatije od nas, imaju jaču istraživačku zajednicu, centre i zdravstvene sustave te u konačnici i više sredstava na raspolaganju.

Plenković smatra da treba nastaviti s politikom koja neće dovesti do bilo kakvog problema u okviru zdravstvenog sustava, “što znači da moramo nastaviti s nabavom kvalitetne zaštitne opreme i zahvaliti na požrtvovnosti zdravstvenom osoblju te u ovoj fazi provoditi restriktivne mjere kalibrirajući ih sukladno potrebama hrvatskog gospodarstva.”

Radimo na pravnoj formulaciji odluke vezanoj uz tržnice

“Naš cilj da sve te mjere relaksiranja budu primjerene epidemološkim preporukama i procjenama, da ne bi s prenaglim relaksiranjem došlo do povećanja broja oboljelih”, ustvrdio je.

Plenković je najavio da će kroz tjedne koji su pred nama zajednički donositi procjene o dinamici relaksiranja, ali vodeći računa o zdravlju.

Kaže da će se ići s mjerama koje će omogućiti da sve ono što proizvode naši poljoprivrednici i OPG-ovi bude konzumirano na primjeren način, da se “građanima omogući iskorak prema tržnici, ali ne na način kako je to bilo ranije.”

Potvrdio je da bi to moglo biti i prije Uskrsa, izvijestivši da se trenutno u Vladi radi na pravnoj formulaciji odluke koja će pokriti to pitanje.

Samodisciplina i odgovornost su ključne

Apelirao je da se građani ponašaju jednako odgovorno kao dosada iako je najavljeno toplije vrijeme što je izazov, da budu strpljivi i imaju povjerenje prema vlastima i stručnjacima, da se drže temeljne preporuke o socijalnoj distanci, jer su “samodisciplina i odgovornost ključne”.

Kao posebno zanimljivu opasku jednog od znanstvenika sa sastanka izdvojio je onu o tome da je najveći rizik unutar obitelji i da se najčešće širi od najbližih. “Stoga je zaista važno čuvati se i biti oprezan u svemu što poduzimamo kako ne bi došlo do negativnih posljedica.”

Komentirao je i rezultate pojedinih anketa koje govore o rastu povjerenja građana prema vlastima. “Ta vrsta povjerenja je signal da vlada pravilno upravlja ovom krizom i brine o interesu građana”, ocijenio je.

Prvi sastanak putem videokonferencije s hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima za javno zdravstvo, molekularnim biolozima, epidemiolozima, infektolozima i virolozima iz Hrvatske i inozemstva, iz Hrvatske i inozemstva održao je 25. ožujka. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari