Iz SDP-a su se u utorak osvrnuli na novi paket Vladinih mjera za ublažavanje inflatornog šoka te naglasili da Vlada poseže za interventnim mjerama umjesto da je u dobrim vremenima gospodarstvo transformirala u samodostatnu poljoprivredu i energetiku.
„Rat i neizvjesnost opis su situacije u Hrvatskoj, Europi i svijetu i iz neizvjesnosti proizlazi zabrinutost koja najviše pogađa najranjivije skupine u Hrvatskoj, koje su, nažalost, često gubitnici u ovakvim procesima”, rekao je na konferenciji za novinare u Saboru predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.
Hajdaš Dončić: Inflacija u Hrvatskoj nije jednaka za sve, a predlagali smo
Naglasio je da SDP kontinuirano upozorava posljednjih godinu i pol da inflacija u Hrvatskoj nije jednaka za sve. “Postoji barem 15 skupina koje imaju različitu razinu inflacije. Zbog toga se bojimo da će i nakon ove krize najveći teret mjera i neizvjesnosti snositi građani koji su već izloženi najvećem riziku od siromaštva – njih gotovo 30 posto”, upozorio je.
Hajdaš Dončić ne vjeruje da će trgovci sniziti cijene nego će taj trošak ponovno biti prebačen na krajnje potrošače, a zna se, dodao je, da hrana i prehrambeni proizvodi čine jedan od najvećih udjela u potrošačkoj košarici i snažno utječu na inflaciju.
SDP od 2022. kontinuirano predlaže mjere i ideje građanima i Vladi RH koje bi, da su bile prihvaćene, imale utjecaj na današnju situaciju – govorili smo o energetskoj tranziciji i predložili desetak srednjoročnih mjera koje Hrvatska nije provela u posljednje četiri do pet godina, kao i mjere za hrvatsku poljoprivredu te za socijalno ugrožene građane.
„Nismo dovoljno naučili iz rata u Ukrajini i opet uvodimo interventne mjere, no, u dobrim vremenima trebalo je transformirati gospodarstvo prema samodostatnoj poljoprivredi i energetici te uvesti ciljane potpore povezane s realnim potrebama. Ne smatram prihvatljivim da kućanstva višeg standarda dobivaju iste subvencije kao umirovljenici ili radnici s minimalnim ili prosječnim plaćama”, poručio je.
Najlakše je uzeti iz sredstava EU i državnog proračuna pa se predstavljati kao spasitelj
Najlakše je, napomenuo je, uzeti sredstva iz EU i nacionalnog proračuna i predstavljati se kao spasitelj, no, ključno je otvoriti argumentiranu raspravu temeljenu na činjenicama o tome gdje smo s energetskom tranzicijom, samodostatnošću poljoprivrede i povećanjem produktivnosti. To su teme koje Hrvatskoj mogu osigurati održiv gospodarski rast i zaštitu od budućih kriza i u nestabilnim globalnim okolnostima moramo se osloniti na sebe, svoje građane i jačati otpornost na buduće krize, naglasio je Hajdaš Dončić.
Upitan misli li da će se u proračunu rezati na investicijama ili pravima građana, Hajdaš Dončić je odgovorio da će se, ako se smanje investicije, usporiti gospodarski rast i stvoriti negativna spirala povezana s inflacijom i padom ulaganja, a bez javnih i privatnih investicija gospodarstvo ne može funkcionirati.
Predsjednik SDP-a upozorio je i da završava razdoblje obilnih europskih sredstava završava, a nije provedena potrebna tranzicija gospodarstva. Naglasio je da je 50.000 radnih mjesta u industriji, koja stvaraju dodatnu vrijednost, izgubljeno od početka rata u Ukrajini, a zamijenjena su radnim mjestima u privatnim zdravstvenim ustanovama, kladionicama i dijelu građevinskog sektora.
“Zašto je omogućeno da se uništi hrvatska industrija i da se dozvoli rast nekih sektora koje ne stvaraju dodanu vrijednost? Nitko me ne može uvjeriti da kladionice stvaraju neku dodanu vrijednost”, upitao je.
Lalovac: Potrebno je osigurati opskrbu i pokrenuti hitnu energetsku transformaciju
Plenković i ja se razlikujemo kao noć i dan, kao crno i bijelo – ja ću uvijek reći javno zdravstvo, a on će reći ‘živio Medikol i privatno zdravstvo’ i tu su naše razlike Rio Grande, kazao je.
Boris Lalovac je podsjetio da su prije nekoliko dana Europska središnja banka i Hrvatska narodna banka iznijele različite scenarije, nakon čega je Vlada predstavila svoje mjere. „Najgori scenarij ESB-a za inflaciju od 4,4 posto zapravo je naš osnovni scenarij, njihov najgori scenarij je naš najbolji”, ustvrdio je.
Struktura naše inflacije, dodao je, snažno je pogođena energentima, a kada se povećanja cijena goriva pretvore u postotke, jasno je koliko to utječe na sve sektore poput transporta, poljoprivrede i drugih.
„Primjerice, dizel je poskupio oko 12, benzin oko 8, plin za kućanstva oko 7 posto, a ukapljeni plin i više. To su ključni ulazni troškovi koji utječu na cijene. Zato je važno kontinuirano pratiti stanje – gotovo na dnevnoj razini. Vlada mora imati tim koji prati ne samo dostupnost energenata nego i stanje u poljoprivredi, opskrbi hrane i turističkoj sezoni”, dodao je.
Lalovac je rekao i da se u Hrvatskoj očekuje oko 20 milijuna turista i da je sezona ključna za gospodarstvo i proračun zbog čega je, kako je naglasio, potrebno osigurati dovoljnu opskrbu kako bi sezona uspjela, a istodobno treba pokrenuti hitnu energetsku transformaciju. (Hina)