Tužiteljstvu BiH stigle su prijave protiv Marka Perkovića Thompsona zbog koncerata u Širokome Brijegu na kojem je kako se navodi, publika uzvikivala ‘Spremni’, a neki posjetitelji dizali desnu ruku.
Državno tužiteljstvo je potvrdilo Hini da je primilo prijave, uključujući videosnimku s događaja. “Predmet je proslijeđen postupajućem tužitelju te će nakon što bude donesena tužiteljska odluka javnost biti informirana”, navelo je tužiteljstvo u pisanome odgovoru.
Mediji navode kako se MP Thompsona i njegove obožavatelje prema kaznenome zakonu BiH može teretiti za “širenje mržnje, nasilja i netolerancije” i za “korištenje simbola totalitarnih režima”.
Prema važećem zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, kazneno djelo može predstavljati javno poticanje na nasilje ili mržnju te uporaba zabranjenih simbola, ovisno o kontekstu i namjeri. Za takva djela predviđene su novčane kazne ili kazna zatvora do tri godine. No, pitanje koje se logično nameće jest: može li se pravno govoriti o kolektivnoj odgovornosti tisuća ljudi?
Pravni okvir BiH
Kazneni zakon BiH poznaje individualnu, a ne kolektivnu kaznenu odgovornost. Svaki eventualni postupak mora se temeljiti na konkretnoj radnji, individualnoj namjeri i jasno utvrđenim činjenicama. Sama prisutnost na koncertu ne može biti osnova za kazneni progon.
U praksi, tužiteljstvo bi moralo dokazivati da je određena osoba svjesno i namjerno širila mržnju ili koristila zabranjene simbole na način koji prelazi granice dopuštenog izražavanja. To je visok pravni prag, osobito u kontekstu javnih okupljanja na kojima sudjeluju tisuće ljudi.
Koncert u Širokom Brijegu i politički kontekst
Koncert u Širokom Brijegu održan je pred više desetaka tisuća posjetitelja, a dio publike uzvikivao je „Spremni“, dok su pojedinci podizali desnu ruku. Takvi prizori redovito izazivaju političke reakcije i prijepore.
Sudska praksa u regiji pokazuje da presude često ovise o kontekstu, namjeri i načinu uporabe spornih simbola ili uzvika.
Uhićenje 20.000 Thompsonovih fanova, kako se ironično postavlja pitanje, u stvarnosti bi značilo logistički i pravno gotovo neprovediv pothvat. Mnogo je izglednije da će se eventualni postupci, ako do njih dođe, fokusirati na pojedince za koje bi se mogla utvrditi konkretna kaznena odgovornost.
Granice slobode izražavanja i kaznena odgovornost
U demokratskim društvima granica između slobode izražavanja i kazneno sankcioniranog govora mržnje predmet je stalnih rasprava. Bosna i Hercegovina, kao složena država s osjetljivim povijesnim nasljeđem, posebno je oprezna u reguliranju javnih istupa koji mogu izazvati međuetničke napetosti.
Pravni postupak, ako bude pokrenut, morat će odgovoriti na ključno pitanje: je li na koncertu došlo do kaznenog djela u smislu zakona ili je riječ o politički i društveno kontroverznom, ali pravno nedovoljno utemeljenom činu za kaznenu odgovornost većeg broja osoba.