Hrvati izvan Hrvatske danas su “dodana vrijednost” u svakoj državi u kojoj žive, rekao je u četvrtak u Zagrebu ministar obrane Ivan Anušić, dodajući ipak da odnos prema njima nije isti u susjednim državama ili u SAD-u, Australiji ili Njemačkoj.
“Oni su nevjerojatan potencijal, primjer kako manjinska zajednica treba biti dodana vrijednost. Hrvati nikad nisu problem u svojim zemljama, uvijek su dodana vrijednost”, naglasio je Anušić na okruglom stolu o položaju Hrvata u susjednim državama u sklopu prvog Tjedna Hrvata izvan RH.
No, dodao je da “nije isto biti Hrvat u Vojvodini, Srbiji, BiH, Crnoj Gori ili Hrvat na Novom Zelandu, u Australiji, u Njemačkoj ili SAD-u”.
“Razlika je velika”, istaknuo je Anušić.
Tjedan Hrvata izvan Hrvatske u Zagrebu
Prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, manifestacija čiji je cilj jačanje povezanosti i zajedništva hrvatskoga naroda, održava se od 25. do 31. svibnja u Zagrebu i na području Zagrebačke županije.
Anušić je istaknuo da je ustavna obveza Republike Hrvatske brinuti o Hrvatima izvan domovine te da je aktualna hrvatska vlada “uz naše zajednice”, no da “to nije uvijek bio kontinuitet”.
Današnji odnos Hrvatske prema Hrvatima izvan domovine hvalile su i zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić te predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara.
Bradara je kazala da pomoć nije uvijek bila kontinuirana, ali da je “sada to sustav”.
Vojnić: Bez podrške Hrvatske teško ćemo opstati
“S ovom vladom to je krenulo drugim tijekom”, kazala je Vojnić, dodajući da “bez podrške Hrvatske nažalost nećemo moći opstati”.
“Mi živimo u specifičnim okolnostima. Nije isto biti Hrvat u Srbiji ili negdje drugdje”, rekla je.
Bradara je pohvalila Vladu Andreja Plenkovića, zahvalivši joj na “značajnoj potpori koja je nama vjetar u leđa”.
Podsjetila je da Hrvati u BiH, koji su u toj zemlji konstitutivan narod, imaju formalnu jednakopravnost, “ali drugi narod za naš narod bira predstavnika”.
“To je frustracija hrvatskog naroda”, naglasila je.
BiH, izborni zakon i položaj Hrvata
Hrvati, kojih je tri puta manje nego Bošnjaka u Federaciji BiH, ističu da ih brojniji Bošnjaci preglasavaju, što se zbilo već četiri puta na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u koje je većinski bošnjačkim glasovima izabran Željko Komšić.
Komšić se na izborima koji se u zemlji održavaju ovog listopada nema pravo kandidirati.
Za hrvatskog člana stoga će se 4. listopada birati između troje kandidata: Darijane Filipović iz Hrvatske demokratske zajednice BiH, Zdenka Lučića koji predstavlja pet oporbenih stranaka s hrvatskim predznakom i Slavena Kovačevića iz Komšićeve stranke Demokratske fronte.
Vojnić je izrazila bojazan da bi se taj bosanskohercegovački izborni scenarij mogao ponoviti u Srbiji.
Hrvati u Mađarskoj i Šetnica kulture
Ivan Gugan, zastupnik u mađarskom parlamentu i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, kazao je da su u Mađarskoj Hrvati u ustavu, zaštićeni raznim zakonima, a činjenicu da manjine u parlamentu nemaju pravo glasa pojasnio je rečenicom: “Ne žele da im 13 manjina određuje tko će sastavljati vladu”.
Tjedan Hrvata izvan domovine održavat će se svake godine u posljednjem tjednu svibnja.
Paralelno uz okrugli stol u četvrtak je na Europskom trgu u Zagrebu postavljena „Šetnica kulture Hrvata izvan Hrvatske“.
(Hina/K)
