Pratite nas

Hrvatska reprezentacija pobijedila je Mali s 2:1 u prijateljskoj utakmici u Osijeku.

Objavljeno

na

Izbornik Niko Kovač nakon sedmodnevnih priprema u Bad Tatzmannsdorfu napokon je mogao vidjeti neke stvari koje su se uigravale. Treninzi su bili žestoki, pa su naši nogometaši djelovali nešto tromije.

 

hrvatska_mali

”Zadovoljan sam rezultatom i pristupom, jer vidjeli ste da su momci bili umorni. Očekivao sam više svježine jer smo smanjivali jačine treninga, ali na poluvremenu su momci rekli da su preumorni. Može to i bolje, ali nećemo tražiti dlaku u jajetu.”

Izbornik je prvo istaknuo što mu se svidjelo na utakmici s Malijem.

”Drago mi je zbog dva gola. Prvo gol okomita lopta kroz linije protivnika. To je ono što smo vježbali. Drugi gol je bio iz prekida. Jedan smotako i primili. Taktički smo pokušali u defanzivi raditi reposjed, ali nije nam išlo.”

Kovač je ipak rekao kako neke stvari nisu valjale.

”Imali smo previše dodira s loptom, protok nije bio tečan. Rakitić se previše uvlačio stoperima. Mogli smo više okretati stranu da bokovi krenu jedan na jedan.”

Dodao je i kako je igračima još jutros otkrio tko će putovati u Brazil…

HRVATSKA: Pletikosa, Srna, Ćorluka, Schildenfeld, Vida (Vrsaljko, 60), Vukojević, Rakitić (Modrić 73), Olić (Eduardo, 73), Sammir (Kovačić, 60), Perišić (Rebić, 67), Mandžukić (Jelavić, 60).

MALI: Diakite, Tamboura, Diawara , N’Diaye (K. Traore, 60), Coulibaly, Yatabare, Doumbia, Toure, Dicko (Kalifa Coulibaly, 76), Sako (Diarra, 76), Traore.

STRIJELCI: 1-0 Perišić (14), 2-0 Perišić (64), 2-1 Diarra (79).

gol.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Prosvjednici su možda izgubili bitku, no rat je tek započeo

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji sada u vrhu vlasti i HDZ-a i u većini oporbe i medija slave propast referendumskih inicijativa i to što se u Vukovaru skupilo “samo” 15 do 20 tisuća prosvjednika, zavaravaju se.

Prosvjednici su možda izgubili bitku, no rat je tek započeo. Uljuljkivanju i lovorikama nema mjesta jer onaj tko je u 14 dana uspio skupiti, sasvim svejedno 350 ili 400 tisuća potpisa, ozbiljan je politički igrač i nije ga pametno podcijeniti. Vjerojatno u Hrvatskoj sada ne postoji neka druga politička snaga koja bi mogla u tako kratkom roku prikupiti više potpisa za bilo što.

Ako znamo da onaj tko ne izlazi na izbore, ne izlazi ni na potpisivanje peticija, možemo zaključiti da su oni koji su dali svoj potpis glasači, odnosno birači i da će ti ljudi koristiti svoje biračko pravo. Ako pak znamo da su oni potpisom prosvjedovali protiv sadašnjih vlasti, Plenkovićeve Vlade i HDZ-a koji on vodi, jasno je da je vladajuća stranka u velikim nevoljama. Jer se može procijeniti da su potpisnici i prosvjednici iz HDZ-ova biračkog korpusa. Kada bi samo polovica njih izišla i na sljedeće izbore i umjesto HDZ-u glas dala nekoj drugoj političkoj opciji, HDZ bi doživio potop. A koliko je svaka tisuća birača važna potvrđuju brojke iz 2016., kada je na izborima za HDZ glasovalo 683 tisuće birača (61 saborski mandat), a za ujedinjenu lijevu opciju 637 tisuća (54 mandata).

Uostalom, Most je sa 187 tisuća glasova osvojio 13, a Živi zid je sa 117 tisuća glasova čak osam mandata. Stvarna ili hinjena mirnoća i samozadovoljstvo vladajućih sada počivaju na nekoliko premisa. Glavna kaže da će Plenković i njegov HDZ uspjeti nadoknaditi gubitak na desnom biračkom tijelu ulaskom u lijevi politički prostor koji će mu donijeti nove birače. To će se, prema tim računicama, morati dogoditi zbog potpune razlomljenosti ljevice, pa će oni koji sada slijeva aplaudiraju Plenkoviću ubuduće glasovati za njega. Je li tome baš tako?

Bivši šef i HDZ-ov premijer Sanader također se bio okušao u političkom manevriranju prema ljevici i gušenju stranačke desnice, no kad je trebalo, nije dobio dio glasova ljevice, nakon njegova odlaska HDZ je izgubio vlast. Sve je došlo na naplatu, a HDZ se vratio u sedlo tek kada se opet okrenuo prema svojem originalnom svjetonazoru.

Realnije je, dakle, procijeniti da je HDZ-ovo klatno doseglo svoju krajnju lijevu granicu i da više od toga HDZ-ovo biračko tijelo ne može tolerirati. Pouka je da najveći dio razočaranih birača SDP-a i ljevice sigurno neće glasovati za HDZ, pa bio on i Plenkovićev. Pa kada ministar Lovro Kuščević na HTV-u ustvrdi da su referendumske inicijative “zagadile društvo” on to kaže ili iz straha ili zato što uopće ne shvaća koja tektonska pomicanja nastaju u HDZ-ovu biračkom tijelu. Takve izjave iz vrha HDZ-a samo dodatno “ogađuju” HDZ kod tog dijela birača. Jedan od bivših HDZ-ovih lidera iz toga zaključuje da HDZ još nema pojma što mu se sprema i čudi se kako u vrhu stranke ne vide da su referendumske inicijative potpisivale uglavnom tisuće mladih i educiranih, obiteljskih ljudi. Koji su već nekoliko puta od prošlog proljeća, kada su u kolonama prosvjedovali u središtima velikih hrvatskih gradova, pokazali da posjeduju neku novu političku energiju.

Kako se stvari odvijaju, sad je već zamislivo da su oni blizu formiranja nove političke, konzervativne opcije koja bi, potencijalno, mogla izmijeniti hrvatski politički okvir. Ovdje se, dakle, ne radi o već viđenom – da dio srditih HDZ-ovaca radije glasuje za pravaške državotvorne stranke ili za sličnu opciju koju vode Hasanbegović, Esih i Glasnović. Naprotiv, ovdje je riječ o aktivizmu sasvim nove ekipe ljudi koji za sebe najkraće kažu da oni “vole Hrvatsku i Boga”. Kažu i to da su protiv političkih kalkulanata. Svesti te grupe mladih, obrazovanih konzervativaca na štićenike i aktiviste Željke Markić također bi moglo biti pogrešno. Koliko se zasad može čuti iz tog za javnost zasad vrlo zatvorenog kruga, Markić je “svoje odigrala” i u tijeku je okupljanje oko lidera koji će imati težinu za izbore.

I kada se kaže da je Plenković ovladao HDZ-om te da je dobro da se od pokreta HDZ profilira u stranku, zaboravlja se da je u HDZ-u kao pokretu bilo mjesta i za konzervativce. Ako se oni više u njega ne mogu uklopiti i ako za njih u HDZ-u više nema mjesta, jasno je da moraju krenuti svojim putem. A onda će postati odlučujuće tko će na izborima dobiti tih 350 tisuća glasova. I koji bi, da parafraziramo Kuščevića, iz temelja mogli “zagaditi” izbore.

Davor Ivanković / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Divjak: Hrvatska u CERN-u od 2019. godine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministrica znanosti i obrazovanje Blaženka Divjak potvrdila je u nedjelju u Dubrovniku kako je Republika Hrvatska prvi put ispunila sva tri uvjeta te će od 2019. godine bit će pridruženi član Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija.

Ministrica Divjak istaknula je među ispunjenim uvjetima dovoljan znanstveni kapacitet u području fizike, računarstva i informatike.

„Naši fakulteti i instituti imaju u tom smislu vrlo značajne kapacitete, u što se uvjerila i CERN-ova misija tijekom posjeta Hrvatskoj. Osim toga, ispunjavamo uvjet kapaciteta u inovativnoj industriji koja nudi inovativna rješenja u inženjerstvu, informatike i razvoja novih materijala. Treći ispunjeni uvjet je politička volja države, koja kroz Ministarstvo i Zakladu za znanost daje ovim procesima punu podršku“, objasnila je Divjak.

Pridruženo članstvo u CERN-u počinje 2019. godine, a ministrica Divjak istaknula je kako je riječ o potpuno novim prilikama za hrvatske znanstvenike, nastavnike i učitelje, ali i inovativnu industriju, koja sudjelovanjem na CERN-ovim natječajima u vrijednosti 500 milijuna eura godišnje može bitno unaprijediti svoje poslovne procese.

„Neke su naše tvrtke u tim natječajima već sudjelovale, ali sad i drugi imaju priliku, ponajviše puno manjih IT tvrtki. Dobili su pristup potpuno novom tržištu“, rekla je Divjak.

Divjak je napomenula kako članarina u CERN-u iznosi oko milijun franaka, ali s obzirom na tržište smatra kako to nije velik polog.

„Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma ističe kako se svijet dijeli na države koje će uhvatiti korak s četvrtom industrijskom revolucijom i na one koje neće. Bilo bi propast za Hrvatsku da ostanemo s krive strane ‘željezne zavjese’. Želimo držati korak sa strelovitim razvojem tehnologije i potpuno nove industrije“, rekla je Divjak.

Ministrica je podsjetila kako je protekli tjedan bio tjedan dobrih vijesti za međunarodnu prepoznatljivost hrvatskog obrazovanja i znanosti, budući da je i Europska komisija objavilo vrlo pozitivno izvješće o ambicioznim obrazovnim reformama.

Ministrica Divjak je u listopadu 2017. godine o pridruživanju razgovarala s glavnom direktoricom CERN-a Fabiollom Gianotti, a peteročlana misija CERN-a u Hrvatskoj je u svibnju ove godine provela tri dana kako bi utvrdila ispunjava li Hrvatska uvjete.

Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN) je najveći istraživački laboratorij na svijetu, a osnovalo ga je Europsko vijeće za nuklearna istraživanja i njim upravlja dvadeset država. U CERN-u je zaposleno oko 2500 ljudi, a oko 8000 znanstvenika iz 580 raznih institucija diljem svijeta koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari