Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska u petak prvi put preuzima predsjedanje Vijećem Europe

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatska u petak preuzima predsjedanje Vijećem Europe, prvi put u 22 godine koliko joj je članica i u istom tjednu u kojem najstarija europska organizacija kritizirala službeni Zagreb zbog eskalacije govora mržnje u javnom diskursu i jačanja nacionalizma.

Na predstojećem dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica Vijeća Europe, koji počinje u četvrtak navečer u danskom Helsingoru, Hrvatska od Danske preuzima rotirajuće predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe. Šest mjeseci poslije Hrvatsku će na toj dužnosti zamijeniti Finska.

Hrvatska tom paneuropskom organizacijom predsjeda prvi put otkako je primljena u njezino članstvo, 6. studenoga 1996. godine.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije- najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić će od 18. svibnja obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara VE te u tom svojstvu predstavljati cijelu organizaciju.

Novo izvješće VE

Vijeće Europe u utorak je objavilo izvješće u kojem kaže da u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, te upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima.

Pejčinović Burić, komentirajući u srijedu to izvješće, kazala je da je Hrvatska napravila pomake po tom pitanju te je osmislila planove i strategiju za borbu protiv tih neželjenih pojava, uključujući i akcijske planove za obrazovanje i zapošljavanje Roma.

“Na području ljudskih prava nikada ne možete napraviti dovoljno”, istaknula je Pejčinović Burić.

“Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu”, kaže se u sažetku izvješća.

Kritizira se i neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer je se često ne smatra kaznenim djelom, a većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj.

VE snažno zagovara Istanbulsku konvenciju

Hrvatska je ratificirala 93 konvencije Vijeća Europe, a zadnja među njima bila je Istanbulska konvencija, čiju ratifikaciju VE snažno zagovara. Konvencija je u Saboru ratificirana 13. travnja, ali upravo je u tijeku skupljanje potpisa za referendum za njezino ukidanje.

Pejčinović Burić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja zagovarati konvenciju i pokušati staviti u fokus ono što je njezina osnovna svrha a to je zaštita žena od nasilja. Smatra i da se hrvatsko društvo želi boriti protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jer je konvencija u Hrvatskom saboru izglasana velikom većinom.

S obzirom na to da  još država članica koje nisu ratificirale konvenciju, rekla je Pejčinović Burić, “mi ćemo tijekom našeg predsjedanja raditi na tome da se pojasni hrvatski stav i stav VE” oko Istanbulske konvencije.

Naglasila je kako u prvi plan treba vratiti “bit konvencije, njezinu osnovnu svrhu, a to je zaštita žena od nasilja i nasilja u obitelji”.

Šefica hrvatske diplomacije odbacila je špekulacije da je Hrvatska požurila s ratifikacijom kako se ne bi dogodilo da preuzme predsjedanje Vijećem Europe, a da konvenciju nije ratificirala.

“Plan ratifikacije bio je već u programu, nema nužno veze jedno s drugim, ali naravno da je dobro da je Hrvatska ratificirala konvenciju u godini kada prvi puta nakon 22 godine članstva predsjeda Vijećem Europe”.

Uoči ratifikacije, kada su u hrvatskim konzervativnim krugovima pozivali na otpor Istanbulskoj konvenciji, Vijeće Europe je, upravo na Međunarodni dan žena, poslalo poruku da “posljednjih mjeseci uočava da nekoliko vlada odugovlači s ratifikacijom Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.. koju su gotovo sve države članice potpisale, a 28 i ratificiralo”.

Države je Vijeće Europe pozvalo da “rasprše maglu pogrešnih shvaćanja” kako je svrha konvencije nametnuti “rodnu ideologiju” ili da je ona “protiv tradicionalnih obiteljskih vrijednosti”.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Šefica hrvatske diplomacije na konferenciji za novinare predstavila je prioritete hrvatskog predsjedanja VE – borbu protiv korupcije, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.

Većina skupova, njih 16, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.

Kao predsjedateljica, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu.

Središnji skup hrvatskog predsjedanja bit će konferencija ministara pravosuđa „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ 15. i 16. listopada 2018. u Zadru.

I Hrvatski sabor, u okviru kojeg djeluje Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, u sklopu predsjedanja bit će domaćinom nekoliko sastanaka Parlamentarne skupštine.

Hrvatski put u Vijeće Europe

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja – Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Njezin idejni začetnik bio je Winston Churchill koji je želio na taj način realizirati viziju suradnje država nakon Drugog svjetskog rata.

Vijeće Europe dijeli zastavu i himnu s Europskom unijom, kojom će Hrvatska pak predsjedati 2020., također prvi puta.

Hrvatska je članicom postala prije 22 godine, 6. studenoga 1996. u Strasbourgu kao tada 40. zemlja.

Pregovori oko ulaska trajali su neuobičajeno dugo jer je Odbor ministara spočitavao Zagrebu upletenost u rat u BiH, nepoštivanje manjinskih prava i slobode medija.

Četverogodišnji proces pristupanja počeo je u svibnju 1992., a u rujnu iste godine predan je zahtjev za članstvo.

Uobičajeni postupak za prijem nove zemlje članice bio je politički blokiran 1993. i 1994. zbog hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH, a “Bljesak” i “Oluja” kojima je Hrvatska oslobodila većinu svojih zaposjednutih područja odgodile su njezin ulazak u punopravno članstvo organizacije.

Sve to događalo se unatoč činjenici da je Hrvatska na mnogim razinama odmakla dalje od nekih zemalja koje su bile članice.

Parlamentarna skupština dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo za članstvo 24. travnja 1996., nakon što su tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić potpisali 15. ožujka listu od 21 zahtjeva.

Sam čin službenog primitka protekao je uz incident. Dok je tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić u Strasbourgu potpisivao dokument o pristupanju, Reporteri bez granica u znak prosvjeda zasuli su salu lecima na kojoj je bila otisnuta naslovna stranica Feral Tribuna, tjednika koji je zbog kritičkog pisanja često bio na Tuđmanove vlasti, uz komentar “Hrvatska krši slobodu medija”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Matteo Ružić preminuo zbog astmatičnog bronhitisa i neprepoznate mane krvnih žila

Objavljeno

na

Objavio

U Ministarstvu zdravstva održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati obdukcije Mattea Ružića.

Profesorica na Zavoda za sudsku medicinu Petrovečki rekla je da je obdukcijom utvrđeno da je Matteo Ružić preminuo zbog prethodnog postojećeg i poznatog astmatičnog bronhitisa i neprepoznate srčane mane, odnosno mane krvnih žila, koji su skupnim djelovanjem uzrokovali naglu smrt.

Istaknula je da neki obdukcijski nalazi još nisu gotovi, al ovo je preliminarno izvješće koje upućuje na uzrok nagle smrti.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je kako je od prvog dana govorio da će dati ostavku ako se ustanovi da je zatajio sustav. Sada se potvrdilo da je sustav funkcionirao. Ovdje nije bilo zatajenja sustava i algoritama u takvom postupanju.

Nagle smrti od astme nema, pogotovo ne kod mladih ljudi, rekao je ministar Kujundžić, te dodao kako je obično u podlozi još neka druga bolest, srčana bolest, što se, kako je rekao, potvrdilo i kad je riječ o Matteu Ružiću. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Ove godine 98 posto manje opožarenoga područja u Hrvatskoj nego lani

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je u ponedjeljak Centar za koordinaciju, vođenje i gašenje požara u Divuljama gdje je istaknuo kako su ove godine učinjeni ogromni iskoraci u protupožarnim aktivnostima te je za 98 posto manje opožarenoga područja nego u istom razdoblju lani.

“Možemo reći da je u svojevrsnom ‘prolaznom vremenu’ provedbe vladina programa protupožarne sezone u odnosu na 2017. čak 98 posto manje površina bilo pod požarima nego što je to bilo prošle godine. Naučili smo lekcije iz 2017.” istaknuo je Plenković, ali je i upozorio da u nastavku sezone treba ostati “budan.”

Plenković smatra da su smanjenu požara pridonijeli povoljniji vremenski uvjeti, ali je ocijenio i da su napravljeni ogromni iskoraci u zaštiti od požara koji su pridonijeli povoljnijoj požarnoj sezoni.

Plenković: Ove godine sustav protupožarne zaštite funcionira bolje nego lani

“Povoljniji vremenski uvjeti su jedna okolnost, međutim ne i jedina, a okolnost je i da je vidno unaprijeđena koordinacija i suradnja svih akter ovoga procesa” rekao je Plenković . Ocijenio je kako ove godine sustav protupožarne zaštite funkcionira bolje nego prošle godine te da je brzina reakcije sada puno adekvatnija.

“Žao mi je zbog ozljede vatrogasca koja se dogodila noćas na Braču, međutim to pokazuje koliko su ljudi spremni i tijekom noći ići u požrtvovne akcije,” rekao je Plenković. Dodao je kako će vlada nastaviti osnaživati sustav protupožarne zaštite te će se, kroz proračunska sredstva i iz Europskih fondova, “naša tehnička sposobnost kontinuirano dizati na višu razinu”, te kako je činjenica da je protupožarni sustav unaprijeđen brojnim bespilotnim letjelicama, dronovima i kamerama.

Važna uspostava glavnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama

Odgovarajući na novinarska pitanja Plenković je istaknuo kako je upostava glavnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama važna činjenica zbog koje je manje požara u odnosu na prošlu godinu.

Kao primjer učinkovitijega protupožarnog ovogodišnjeg angažmana u odnosu na prošlogodišnji, Plenković je spomenuo nedavni požar kod Omiša u kojem su izgorjela dva vatrogasna vozila, ali su u roku od 24 sata iz unutrašnjosti Hrvatske dopremljena dva druga vatrogasna vozila kao privremeno rješenje.

“Ne može se očekivati da se u roku od 24 sata kupe dva vatrogasna vozila, ali mi ćemo osigurati da Omiš ima odgovarajuća financijska sredstva u idućoj sezoni a dizat ćemo kapacitete i ostalih gradova i općina kojima je potrebna dodatna tehnika,” poručio je Plenković koji smatra da za vatrogasce treba nabaviti prava i kvalitetna odijela.

“Mislim kako se naš sustav Domovinske sigurnosti pokazao da kvalitetno funkcionira i kroz zakonodavni okvir, operativnu suradnju, financijska sredstva, i ono što je najvažnije-kroz visoku požrtvovnost, angažman i moral svih koji su uključeni,” istaknuo je Plenković.

Na pitanje što je napravljeno na terenu u situacijama kada nema goriva za protupožarna vozila na prilazima većim gradovima poput Splita, Plenković je odgovorio kako “što se tiče goriva sustav generalno gledajući funkcionira, a ako negdje ima poteškoća to će se riješiti.”

U odgovoru na pitanje koje se odnosilo na čišćenje zapuštenih poljoprivrednih površina radi preventivnoga sprječavanja požara, Plenković je istaknuo kako Ministarstvo poljoprivrede ne može prisiliti nekoga da svoje imanje riješi potencijalnih rizika.

“Ovdje moram apelirati na visok stupanj odgovornosti svih građana. Ne možemo se ponašati na riskantan način u trenutku kada su visoke temperature, kada je raslinje suho i puše vjetar, jer u tim situacijama ne treba paliti vatru,” rekao je.

Potpredsjednik Vlade i ministra obrane Damir Krstičević istaknuo je na sastanku u Centru za koordinaciju, vođenje i gašenje požara kako su prošle godine uočeni nedostatci u protupožarnoj zaštiti te je ove godine poduzeto niz aktivnosti kako bi se smanjile opasnosti od požara.

“Ove godine prvi put koristimo bespilotne letjelice za izviđanje,” rekao je Krstičević i upozorio kako se ne smijemo opustiti u nastavku požarne sezone.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako jedo sada u ovoj godini 75 posto manji broj požara u odnosu na isto prošlogodišnje razdolje.

“Iako je smanjen broj požara ove godine smo za 24 posto povećali otkrivenost kaznenih i prekršajnih mjera, to jest prijavljeno je 26 osoba,” izjavio je Božinović te dodao kako je do sada obavljeno 1340 protupožarnih inspekcija.

Najavio je kako će se financijskim sredstvima iz fondova EU u iznosu od 31,5 milijuna kuna financirati nabava telekomunikacijske opreme za sve službe, a naročito za vatrogastvo, te kako se planiraju nabaviti 94 vatrogasna vozila u vrijednost od 257 milijuna kuna.

Glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske Slavko Tucaković upoznao je premijera Plenkovića s tehnologijom i opremom koju posjeduje Centar za koordinaciju, vođenje i gašenje požara u Divuljama istaknuvši kako ta tehnika i oprema omogućavaju da se sve informacije glede požarnih opasnosti slijevaju u taj centar, a time se ubrzava donošenje odluka za angažman i smanjuje troškove.

“Imamo snage koje su u svakome trenutku spremne reagirati,” naglasio je Tucaković i izvijestio premijera kako u centru tijekom 24 sata uvijek radi deset ljudi. (Hina)

Foto: MORH / M. Čobanović

Foto: MORH / M. Čobanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari