Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska u petak prvi put preuzima predsjedanje Vijećem Europe

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatska u petak preuzima predsjedanje Vijećem Europe, prvi put u 22 godine koliko joj je članica i u istom tjednu u kojem najstarija europska organizacija kritizirala službeni Zagreb zbog eskalacije govora mržnje u javnom diskursu i jačanja nacionalizma.

Na predstojećem dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica Vijeća Europe, koji počinje u četvrtak navečer u danskom Helsingoru, Hrvatska od Danske preuzima rotirajuće predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe. Šest mjeseci poslije Hrvatsku će na toj dužnosti zamijeniti Finska.

Hrvatska tom paneuropskom organizacijom predsjeda prvi put otkako je primljena u njezino članstvo, 6. studenoga 1996. godine.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije- najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić će od 18. svibnja obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara VE te u tom svojstvu predstavljati cijelu organizaciju.

Novo izvješće VE

Vijeće Europe u utorak je objavilo izvješće u kojem kaže da u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, te upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima.

Pejčinović Burić, komentirajući u srijedu to izvješće, kazala je da je Hrvatska napravila pomake po tom pitanju te je osmislila planove i strategiju za borbu protiv tih neželjenih pojava, uključujući i akcijske planove za obrazovanje i zapošljavanje Roma.

“Na području ljudskih prava nikada ne možete napraviti dovoljno”, istaknula je Pejčinović Burić.

“Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu”, kaže se u sažetku izvješća.

Kritizira se i neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer je se često ne smatra kaznenim djelom, a većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj.

VE snažno zagovara Istanbulsku konvenciju

Hrvatska je ratificirala 93 konvencije Vijeća Europe, a zadnja među njima bila je Istanbulska konvencija, čiju ratifikaciju VE snažno zagovara. Konvencija je u Saboru ratificirana 13. travnja, ali upravo je u tijeku skupljanje potpisa za referendum za njezino ukidanje.

Pejčinović Burić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja zagovarati konvenciju i pokušati staviti u fokus ono što je njezina osnovna svrha a to je zaštita žena od nasilja. Smatra i da se hrvatsko društvo želi boriti protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jer je konvencija u Hrvatskom saboru izglasana velikom većinom.

S obzirom na to da  još država članica koje nisu ratificirale konvenciju, rekla je Pejčinović Burić, “mi ćemo tijekom našeg predsjedanja raditi na tome da se pojasni hrvatski stav i stav VE” oko Istanbulske konvencije.

Naglasila je kako u prvi plan treba vratiti “bit konvencije, njezinu osnovnu svrhu, a to je zaštita žena od nasilja i nasilja u obitelji”.

Šefica hrvatske diplomacije odbacila je špekulacije da je Hrvatska požurila s ratifikacijom kako se ne bi dogodilo da preuzme predsjedanje Vijećem Europe, a da konvenciju nije ratificirala.

“Plan ratifikacije bio je već u programu, nema nužno veze jedno s drugim, ali naravno da je dobro da je Hrvatska ratificirala konvenciju u godini kada prvi puta nakon 22 godine članstva predsjeda Vijećem Europe”.

Uoči ratifikacije, kada su u hrvatskim konzervativnim krugovima pozivali na otpor Istanbulskoj konvenciji, Vijeće Europe je, upravo na Međunarodni dan žena, poslalo poruku da “posljednjih mjeseci uočava da nekoliko vlada odugovlači s ratifikacijom Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.. koju su gotovo sve države članice potpisale, a 28 i ratificiralo”.

Države je Vijeće Europe pozvalo da “rasprše maglu pogrešnih shvaćanja” kako je svrha konvencije nametnuti “rodnu ideologiju” ili da je ona “protiv tradicionalnih obiteljskih vrijednosti”.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Šefica hrvatske diplomacije na konferenciji za novinare predstavila je prioritete hrvatskog predsjedanja VE – borbu protiv korupcije, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.

Većina skupova, njih 16, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.

Kao predsjedateljica, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu.

Središnji skup hrvatskog predsjedanja bit će konferencija ministara pravosuđa „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ 15. i 16. listopada 2018. u Zadru.

I Hrvatski sabor, u okviru kojeg djeluje Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, u sklopu predsjedanja bit će domaćinom nekoliko sastanaka Parlamentarne skupštine.

Hrvatski put u Vijeće Europe

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja – Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Njezin idejni začetnik bio je Winston Churchill koji je želio na taj način realizirati viziju suradnje država nakon Drugog svjetskog rata.

Vijeće Europe dijeli zastavu i himnu s Europskom unijom, kojom će Hrvatska pak predsjedati 2020., također prvi puta.

Hrvatska je članicom postala prije 22 godine, 6. studenoga 1996. u Strasbourgu kao tada 40. zemlja.

Pregovori oko ulaska trajali su neuobičajeno dugo jer je Odbor ministara spočitavao Zagrebu upletenost u rat u BiH, nepoštivanje manjinskih prava i slobode medija.

Četverogodišnji proces pristupanja počeo je u svibnju 1992., a u rujnu iste godine predan je zahtjev za članstvo.

Uobičajeni postupak za prijem nove zemlje članice bio je politički blokiran 1993. i 1994. zbog hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH, a “Bljesak” i “Oluja” kojima je Hrvatska oslobodila većinu svojih zaposjednutih područja odgodile su njezin ulazak u punopravno članstvo organizacije.

Sve to događalo se unatoč činjenici da je Hrvatska na mnogim razinama odmakla dalje od nekih zemalja koje su bile članice.

Parlamentarna skupština dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo za članstvo 24. travnja 1996., nakon što su tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić potpisali 15. ožujka listu od 21 zahtjeva.

Sam čin službenog primitka protekao je uz incident. Dok je tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić u Strasbourgu potpisivao dokument o pristupanju, Reporteri bez granica u znak prosvjeda zasuli su salu lecima na kojoj je bila otisnuta naslovna stranica Feral Tribuna, tjednika koji je zbog kritičkog pisanja često bio na Tuđmanove vlasti, uz komentar “Hrvatska krši slobodu medija”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Damir Krstičević čestitao svim vojnicima Dan Hrvatske vojske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

Ministar obrane Damir Krstičević čestitao je u subotu uoči ceremonije Velike smjene straže na Markovom trgu svim pripadnicima Hrvatske vojske njihov dan naglasivši da je ponosan što se nastavlja tradicija Hrvatske vojske i da je uvjeren u njezinu svijetlu budućnost.

U povodu 27. obljetnice formiranja Oružanih snaga RH, Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske u središtu Zagreba održan je prigodni program, a na  Markovom trgu ceremonija Velike smjene straže i prigodni akrobatski program Počasno zaštitne bojne pred predsjednicom Republike i Vrhovnom zapovjednicom Kolindom Grabar Kitarović, visokim aktivnim i umirovljenim časnicima Oružanih snaga te građanima i turistima.

Čestitka ministra Krstičevića pripadnicima Hrvatske vojske

Poštovane pripadnice i pripadnici Hrvatske vojske, poštovane djelatnice i djelatnici Ministarstva obrane, poštovani hrvatski branitelji, članovi njihovih obitelji, s osobitim ponosom čestitam vam dvadeset i sedmu obljetnicu utemeljenja pobjedničkeHrvatske vojske.

Od povijesnog postrojavanja pred prvim predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom, domoljubna, hrabra i srčana hrvatska mladost branilaje Domovinu i budila vjeru u slobodu koju smo toliko dugo sanjali. Upravo su ta njihova hrabrost i odlučnost, temelji na kojima je izrasla Hrvatska vojska.

U kratkom vremenu ta je vojska izrasla u pobjedničku silu spremna osloboditi domovinu i tako trajno upisala temelje hrvatske samostalnosti i neovisnosti. Domovinski rat nedvojbeno je temelj moderne hrvatske države, a hrvatski branitelji su kamen temeljac.

Danas smo ponosni što imamo vojnike koji pomažu svom narodu kada je najteže, koji su prepoznati u misijama i operacijama diljem svijeta kao pouzdani i profesionalni partneri i saveznici.

Budite ponosni na svoju prošlost, na oslobodilački Domovinski rat i budite fokusirani na budućnost, na dobrobit jedine nam domovine Hrvatske.

Čestitam vam ovaj veliki dan!

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov kazao je kako zahvaljujući povećanju proračuna i velikoj potpori razvoju i modernizaciji Hrvatska vojska uspijeva postupno uvoditi nove i održavati postojeće sposobnosti.  Izdvojio je tako nabavu Panzer haubica, Kiowa Warrior helikoptera te integraciju sustava bespilotnih letjelica i komunikacijsko-informacijskih sustava. “Na pravom smo putu i možemo biti zadovoljni stanjem koje imamo”, naglasio je.

Na novinarski upit očekuje li na sastanku Vijeća nacionalne sigurnosti koji je planiran u ponedjeljak izvješća tajnih službi oko afere Hotmail, ministar Krstičević je kazao da je to tijelo  najviše tijelo i  da će na sastanku biti sve teme od interesa za nacionalnu sigurnost i nacionalne interese Republike Hrvatske.

Nakon svečane smjene straže na Trgu svetog Marka Počasno zaština bojna sličan program za okupljene građane i turisteizvela je i na Trgu bana Jelačića, kao i Orkestar Oružanih snaga.

(Hina/MORH)

Pero Kovačević: Sretan ti 27. rođendan Hrvatska vojsko!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Sabor iskazao povjerenje Tolušiću i Horvatu

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnici su u Hrvatskom saboru izglasovali povjerenje novom potpredsjedniku Vlade zaduženom za gospodarstvo, Tomislavu Tolušiću te Darku Horvatu za funkciju ministra gospodarstva.

Tomislav Tolušić imenovan je sa 77 glasova za i osam protiv (SDP i Most nisu ni bili u sabornici za vrijeme glasovanja) potpredsjednikom Vlade zaduženim za gospodarstvo, a Darko Horvat sa 77 glasova za i 11 protiv ministra gospodarstva.

– Iskazivanjem povjerenja stekli su se uvjeti za davanje prisege – kazao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, nakon čega je Horvat prisegnuo uz pljesak svojih kolega iz HDZ-a. Nakon toga određena je stanka od 10 minuta kako bi se sastalo Mandatno-imunitetno povjerenstvo i stavilo Horvatov mandat u mirovanje. U Saboru će ga zamijeniti dosadašnja glasnogovornica Sunčana Glavak.

U vrijeme izglasavanja u sabornici nije bilo ni zastupnika iz redova HSS-a. Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk objasnio je zašto njegova stranka nije željela sudjelovati u glasovanju.

– Umjesto da javnost bude obaviještena o upletenosti Vlade i njezinih najviših dužnosnika u priču o Agrokoru, oni se ponašaju kao da je sve normalno i imenuju nove ministre. Mi u tome nećemo sudjelovati i nećemo im biti kulisa u reguliranju unutarstranačkih odnosa u HDZ-u i davanju legitimiteta nečemu što bi u svakoj normalnoj zemlji završilo prijevremenim izborima – objasnio je Bauk.

Njih je predsjednik Vlade Andrej Plenković za te dužnosti predložio nakon što je zbog afere Hotmail iz Vlade morala otići Martina Dalić. Horvata će u Saboru zamijeniti dosadašnja glasnogovornica Vlade Sunčana Glavak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 397

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 398

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 397

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 398

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 397

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 398

Komentari