Pratite nas

Nebuloze

Hrvoje Zovko novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND)

Objavljeno

na

Izvanredna Skupština Hrvatskog novinarskog društva (HND) u petak je za novog predsjednika HND-a u četverogodišnjem mandatu izabrala novinara i urednika Hrvatske radiotelevizije Hrvoja Zovka.

Za Zovka je glasovalo 47 članova Skupštine HND-a. Ostali kandidati – novinar Večernjeg lista Anton Filić i umirovljena novinarka Branka Starčević dobili su deset, odnosno trinaest glasova, dok je pet glasačkih listća bilo nevažeće.

“Financijska i kadrovska stabilizacija HND-a bit će mi glavni zadatak u nadolazećem razdoblju”, istaknuo je Zovko predstavljajući svoj program. Naglasio je da je došlo vrijeme da se HND prestane baviti samim sobom te da planira intenzivirati rad na privlačenju novinara mlađe generacije. Također najavio je da će podržati daljnu afirmaciju neprofitnih medija koji su se, kako je istaknuo, pokazali kao ozbiljan i važan dio medijske scene u Hrvatskoj.

Osim toga, najavio je da će se kao novinar i urednik HRT-a zalagati za bolju i transparentniju javnu radioteleviziju te da će voditi proaktivnu politiku prema mjerodavnim ministarstvima i agencijama te kako će žurno tražiti sastanak s resornom ministricom Ninom Obuljen Koržinek na temu stanja u medijima i medijskog zakonodavstva.

Hrvoje Zovko u novinarstvu radi od 1995., a na HRT-od 1998. U svojih dvadeset godina rada na javnoj radioteleviziji bio je, između ostaloga, dopisnik HRT-a iz Srbije, izvjestitelj iz Afganistana, urednik na desku i u redakciji unutanje politike, a trenutačno je izvršni urednik programa HRT4. Član je HND-a od 1997., predsjednik je Zbora istraživačkih novinara te član Izvršnog i Središnjeg odbora HND-a.

Zovko je izabran za novog predsjednika HND-a na izvanrednoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva sazvanoj nakon što je bivši predsjednik Saša Leković početkom svibnja podnio ostavku. (Hina)

Portal Narod.hr je objavio prilog o tome tko je Hrvoje Zovko, novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva?

Radio u Novostima i bio dopisnik iz Srbije

Hrvoje Zovko rođen je 1970. godine, a prvi poslovi kao novinaru su mu bili zagrebačko dopisništvo za Glas Slavonije (1995.) i Novosti (1997.). Hrvoje Zovko je najpoznatiji kao novinar HRT-a gdje je ključne godine proveo kao dopisnik iz Afganistana 2004. i 2012. godine te kao dopisnik iz Srbije od 2008. do 2010. godine. Vrhunac karijere doživio je kada je imenovan voditeljem unutarnje politike na HRT-u od 2015. do 2016. godine te predsjednikom Zbora istraživačkih novinara Hrvatske. Zovko je autor dokumentarnih filmova s tematikom Domovinskoga rata (Grotlo pakla, Posljednji dani Vukovara, Vukovar – priča bez kraja, Neobjavljeni rat, Generali)

Zovko autor spornog priloga HRT-a, po kojem je Tuđman odbio obranu Vukovara

Povodom objave priloga autora Hrvoja Zovka  2011. godine po kojem je Franjo Tuđman odbio 1991. apele zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba da omogući evakuaciju civilnih stanovnika, uključujući i veliki broj djece, javnosti se obratila otvorenim pismom savjetnika predsjednik dr. Tuđmana Vesna Škare-Ožbolt u kojem je između ostalog navela.

“Poznato mi je da HTV ima kojekakvih snimki razgovora koji su već bile objavljivane, ali nikada na ovakav način. Nemam ništa protiv da se i takve snimke objavljuju, ali one onda od strane novinara moraju biti profesionalno obrađene, a posebno snimke iz HTV arhive koje nemaju autora i čiji se izvor ne zna, a što je slučaj i s ovim, nedavno objavljenim snimkama razgovora.

Kao i svim drugim poznavateljima tadašnjih prilika nameće mi se ovo pitanje: jesu li urednik i novinar HTV-a bili upoznati s vrlo intenzivnim djelovanjem KOS-a na području RH za vrijeme Domovinskog rata? S obzirom na to da se radi o profesionalcima, pretpostavka je da jesu, pa tim više začuđuje da za prikazane sporne snimke bezrezervno tvrde da su ‘skrivena istina’.

Napokon, zbog čega je kod objavljenih priloga tekst ‘sjeckan’ i ‘premontiran’ na način da se mijenja originalan smisao? Razumije se da, zbog kratkoće vremena, nije moguće emitirati integralne transkripte, no, tih nekoliko rečenica je onda trebalo navesti redom kako idu u transkriptu i čitave, a ne ih rezati.

Također Vam ukazujem i na neke činjenice vezane za objavljeni razgovor Tuđman – Dedaković u dijelu gdje se spominje evakuacija civila i 2.000 djece:

a) izvor ovog dijela audiozapisa je nepoznat, novinar Hrvoje Zovko nije otkrio izvor (a na što, prema zakonu, ima pravo i profesionalnu obavezu), a niti je iz priloga jasno kada se točno vodio navodni telefonski razgovor;
b) iz Hrvatskog državnog arhiva potvrđeno nam je da ne postoji transkript ovog razgovora, dakle, nije moguće provjeriti njegovu autentičnost odnosno utvrditi je li i on ili nije iz radionice KOS-a i je li možda ta vrpca i kupljena na terenu”, navela je u tada u otvorenom pismu Vesna Škare-Ožbolt.

U obranu priloga Hrvoja Zovka, tada su otvoreno stali Vesna Teršelič iz Documente i Zoran Pusić iz GOLJP-a tvrdeći kako je snimka potpuno autentična ne navodeći dokaze, autore niti sadržaj cjelovitog transkripta.

Zovko je dobio tužbu protiv Ivice Šole zbog ‘neobjavljenog dokumentarnog filma o Gotovini na dan presude’

Naime, 2015. godine sud je presudio u korist Hrvoja Zovka protiv Ivice Šole jer je informacije koje je objavio dobio u formi trača te nije provjerio jesu li istinite. Ivica Šola je na sudu kazao kako je informacije dobio redom od novinara: Hloverke Novak SrzićOzane Bašić i Tončija Kunjašića.

Ivica Šola je u svom tekstu napisao da je HRT, uoči izricanja presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču, imao već pripremljen “film Hrvoja Zovka o Gotovini kao zločincu, o ‘Oluji’ kao zločinu, pa je u studiju najednom nastala tuga i nevjerica nakon pravorijeka suca Merona”.

Da je HRT doista imao najavljeno ekskluzivno prikazivanje dokumentarnog filma Hrvoja Zovka o generalu Anti Gotovini na dan presude (koji ipak nije prikazan), vidljivo je i dan danas na stranicama HRT-a.

Hrvoje Zovko je između ostalog dobio tužbe protiv portala dnevno.hr, portaloko.hr te je dobio tužbu i protiv jednog ratnog snimatelja tokom Domovinskog rata Dražena Travaša zbog povrede časti i ugleda.

Uz brojne tužbe sukobi s kolegama na HRT-u

Godina 2014. ostat će zabilježena po sukobu novinara HRT-a Ivana Jabuke s Hrvojem Zovkom, kada je, navodi tportal Zovko tražio od Jabuke da napusti zgradu na Prisavlju, što je Jabuka i učinio. Zovku to nije jedini sukob s kolegama, jer 2013. godine tužio etičkom povjerenstvu HRT-a kolegu Dražena Miočića zato što mu je, mediji navode, poručio “da se dokumentarac o Gotovini radi na zahtjev politike, a s ciljem da se generala prikaže kao kriminalca i ratnog zločinca“. Miočić je tu optužbu odbacio, a navodno je jedini svjedok tog događaja bio novinar Vedran Kukavica.  Miočić je nekoliko godina kasnije postao v.d. ravnatelja programa HRT-a.  (Izvor: narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

Francuski veleposlanik u Beogradu se ispričao Vučiću zbog rasporeda sjedenja

Objavljeno

na

Objavio

Naslovi poput “Francuska sramota na Dan pobjede u Velikom ratu”, “Pariz više nije grad svjetlosti, “Sram vas bilo – Francuzi prodali Thaçiju mjesto pored Putina”, nalaze se u beogradskom tisku od ponedjeljka nakon jučerašnje ceremonije proslave 100. obljetnice završetka 1. svjetskog rata u Parizu, na kojoj srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću protokol nije dodijelio mjesto uz šefove država zemalja pobjednica.

Komentirajući raspored državnika ispred Slavoluka pobjede i činjenicu da je sjedio nasuprot predsjednicima Francuske, Amerike i Rusije, Aleksandar Vučić u nedjelju je rekao da to ne odražava stvarni odnos snaga, tim prije jer je iza ruskog šefa države Vladimira Putina sjedio kosovski predsjednik Hashim Thaçi.

Thaçi je, zapravo, sjedio u drugom redu, odmah iza francuskog predsjednika Emanuelea Macrona, ruskog predsjednika Vladimira Putina, njemačke kancelarke Angele Merkel i predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

“Nije to imalo veze ni s abecednim redom, ne znam kako je i tko poredao, a raditi skandal tamo, složit ćete se da nije bilo ni vrijeme ni mjesto za to”, rekao je Vučić novinarima.

Premda nije izrijekom rekao da je uvrijeđen gestom protokola, Vučić je dodao kako “sumnja što se tamo dogodilo, ali o tome ne može govoriti javno”.

“Možete misliti što je netko mislio kad je postavio Thaçija iza Putina”, zaključio je Vučić, naglašavajući da će i francuski i ruski predsjednik doći u posjet Beogradu te Angela Merkel također.

“Sumnjam da će u Prištinu, Putin će doći u Beograd, u Prištinu neće, i Angela Merkel će doći u Beograd, a nisam siguran hoće li u Prištinu”, rekao je Vučić beogradskim medijima.

Premda se očekivalo da u osudi protokola ceremonije u Parizu provladini tabloidi u Beogradu budu oštriji nego li ostatak tiska blizak državnom vrhu, upravo su “Politika” i “Večernje novosti” na svojim stranicama uputile nedvojbenu diplomatsku poruku službenom Parizu naslovima “Francuska sramota na Dan pobjede u Velikom ratu”  i “Pariz više nije grad svjetlosti”.

 | Autor : Novosti.rs Foto: Novosti.rs

“Francuska administracija zaboravila odati počast Srbiji”

Uz nadnaslov “Skandal na obilježavanju 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata”, Politika piše da je stavljen  “crni val preko povijesti, francuska administracija ‘zaboravila’ je odati počast Srbiji koja je tijekom rata izgubila 1,247.435 stanovnika”, što je bilo 28 posto tadašnje populacije u Srbiji.

List prenosi i Vučićevu izjavu kako zna da je “svakom u Srbiji bila knedla u grlu” i ocjenu da “nije bilo ni mjesta ni smisla” raditi zbog toga skandal u Parizu. “Ili ćete bio dio svijeta ili ćete se sami isključiti”, prenosi “Politika” Vučićev komentar.

Ruski portal Sputnjik navodi da se skandal s pozornice kod Slavoluka pobjede ponovio i na Pariškoj mirovnoj konferenciji, na kojoj je francuski protokol kosovskog predsjednika ponovno smjestio iza ruskog šefa države.

“Nakon skandala s rasporedom sjedenja na svečanosti u Parizu u povodu Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, sada se Hashim Thaçi našao u prvom planu i na Mirovnom forumu”, navodi Sputnjik, objavljujući fotografije agencije Reuters na kojima su Putin i Thaçi u krupnom planu.

Vučić je nedavno, na komemorativnoj svečanosti u povodu 100. obljetnice oslobođenja Beograda i savezništva Srbije i Francuske u 1. svjetskom ratu, podsjetio na žrtve koje je Srbija imala od 1914. do 1918.

“Kad bi građani Srbije samo minutom šutnje odali počast svakome od svojih predaka koji su živote izgubili u Velikom ratu, šutjeli bismo neprekidno 866 dana – to je dvije godine, četiri mjeseca i 14 dana, jer je izgubila 1,247.435 ljudi, što je bilo 28 posto njezina tadašnjeg cjelokupnog stanovništva”.

“Poginulo je ili od ozljeda i epidemija umrlo 402.435 vojnika, pri prelasku preko Albanije umrlo je 477.475 vojnika, u borbama na Solunskom frontu od 1916. do 1918. – 36.477, pobijeno je ili umrlo u zarobljeništvu 81.214, a 34.781 vojnik umro je od ozljeda ili bolesti na teritoriju Srbije 1915.“, citirao je Vučić.

On je rekao da su civilni gubici Srbije u 1. svjetskom ratu “bili jezivi“, jer je stradalo oko 845.000 njezinih stanovnika.

Sumirajući gubitke Srbije u Velikom ratu, agencija AFP navodi da je “proporcionalno, ne previše mnogobrojna vojska Srbije pretrpjela najveće gubitke” te da je izgubila “tri četvrtine ukupnog broja vojnika”.

Nakon kritika iz Srbije stigla je brza isprika. Francuski veleposlanik u Beogradu Frederic Mondolini ispričao se u ponedjeljak srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću zbog rasporeda sjedenja.

“Ne znam što se dogodilo. Kažem da je to bila pogreška za žaljenje i molimo predsjednika Vučića i srpski narod za ispriku“, rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

Matejčić tvrdi: ‘Situacija je opasna za izbjeglice , a ne za građane’

Objavljeno

na

Objavio

Nisu ‘izbjeglice’ sigurnosni problem, nego desni populisti’, tvrdi novinarka Barbara Matejčić

U Newsroomu N1 televizije je gostovala novinarka Barbara Matejčić koja je govorila o migrantskoj krizi i navodnim “lažnim vijestima koje se šire po društvenim mrežama”, u čemu sudjeluju, kaže, i neki političari poput Ivana Pernara.

Primjetit ćemo odmah u naslovu da migrante naziva izbjeglicama. Vjerujemo da je već svima jasna razlika između ta dva pojma i da ovi što lutaju šumama i gorama BiH i Hrvatske nisu nikakve izbjeglice već ilegalni migranti.

Matejčić kaže da bi bilo dobro da je marakeški Globalni kompakt pravno obvezujući sporazum.

Ciljevi širenja lažnih vijesti o izbjeglicama ‘su vrlo jasni’, kaže Matejčić dodavši da desni populisti u Italiji, Austriji, Švedskoj i Njemačkoj manipuliraju strahom bez kojeg oni ne bi mogli ni opstati.

“Izbjeglice su fantastična meta za proizvođenje straha. Desni populizam u Europi ne bi mogao opstati da se ne stvara umjetno strah od izbjeglica. Mislim da bi trebali početi pričati o tome da su naša sigurnosna meta desni populisti i njihovi sljedbenici”, rekla je Matejčić.

Matejčić je dodala da je pitanje vremena kad će se govor mržnje protiv migranata preliti i na ulice i rezultirati stvarnim nasiljem.

“U Njemačkoj je svaki dan u godini bilo deset napada na migrante. Bilo je fizičkog nasilja, teškog premlaćivanja, uništavanja prihvatilišta za izbjeglice. Situacija obrnuta od onog da u Njemačkoj i Švedskoj žene ne mogu same šetati cestom. Situacija je opasna za izbjeglice , a ne za građane”, rekla je.

Također je dodala da se u slučaju migranata na granicama ne primjenjuju zakoni RH ni međunarodne konvencije.

“Ne samo da smo u krizi humanosti nego smo i u krizi vladavine prava i licemjerja Europske unije. EU s jedne strane zahtjeva vladavinu prava, a s druge strane zahtjeva nepropusnost granice EU i prešutno odobrava premlaćivanje izbjeglica na granici”, poručila je, prenosi N1.


Nakon ovakovih stavova, možemo slobodno ‘insinuirati’: Očito je legla lova od Soroša?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari