Pratite nas

Nebuloze

Hrvoje Zovko novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND)

Objavljeno

na

Izvanredna Skupština Hrvatskog novinarskog društva (HND) u petak je za novog predsjednika HND-a u četverogodišnjem mandatu izabrala novinara i urednika Hrvatske radiotelevizije Hrvoja Zovka.

Za Zovka je glasovalo 47 članova Skupštine HND-a. Ostali kandidati – novinar Večernjeg lista Anton Filić i umirovljena novinarka Branka Starčević dobili su deset, odnosno trinaest glasova, dok je pet glasačkih listća bilo nevažeće.

“Financijska i kadrovska stabilizacija HND-a bit će mi glavni zadatak u nadolazećem razdoblju”, istaknuo je Zovko predstavljajući svoj program. Naglasio je da je došlo vrijeme da se HND prestane baviti samim sobom te da planira intenzivirati rad na privlačenju novinara mlađe generacije. Također najavio je da će podržati daljnu afirmaciju neprofitnih medija koji su se, kako je istaknuo, pokazali kao ozbiljan i važan dio medijske scene u Hrvatskoj.

Osim toga, najavio je da će se kao novinar i urednik HRT-a zalagati za bolju i transparentniju javnu radioteleviziju te da će voditi proaktivnu politiku prema mjerodavnim ministarstvima i agencijama te kako će žurno tražiti sastanak s resornom ministricom Ninom Obuljen Koržinek na temu stanja u medijima i medijskog zakonodavstva.

Hrvoje Zovko u novinarstvu radi od 1995., a na HRT-od 1998. U svojih dvadeset godina rada na javnoj radioteleviziji bio je, između ostaloga, dopisnik HRT-a iz Srbije, izvjestitelj iz Afganistana, urednik na desku i u redakciji unutanje politike, a trenutačno je izvršni urednik programa HRT4. Član je HND-a od 1997., predsjednik je Zbora istraživačkih novinara te član Izvršnog i Središnjeg odbora HND-a.

Zovko je izabran za novog predsjednika HND-a na izvanrednoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva sazvanoj nakon što je bivši predsjednik Saša Leković početkom svibnja podnio ostavku. (Hina)

Portal Narod.hr je objavio prilog o tome tko je Hrvoje Zovko, novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva?

Radio u Novostima i bio dopisnik iz Srbije

Hrvoje Zovko rođen je 1970. godine, a prvi poslovi kao novinaru su mu bili zagrebačko dopisništvo za Glas Slavonije (1995.) i Novosti (1997.). Hrvoje Zovko je najpoznatiji kao novinar HRT-a gdje je ključne godine proveo kao dopisnik iz Afganistana 2004. i 2012. godine te kao dopisnik iz Srbije od 2008. do 2010. godine. Vrhunac karijere doživio je kada je imenovan voditeljem unutarnje politike na HRT-u od 2015. do 2016. godine te predsjednikom Zbora istraživačkih novinara Hrvatske. Zovko je autor dokumentarnih filmova s tematikom Domovinskoga rata (Grotlo pakla, Posljednji dani Vukovara, Vukovar – priča bez kraja, Neobjavljeni rat, Generali)

Zovko autor spornog priloga HRT-a, po kojem je Tuđman odbio obranu Vukovara

Povodom objave priloga autora Hrvoja Zovka  2011. godine po kojem je Franjo Tuđman odbio 1991. apele zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba da omogući evakuaciju civilnih stanovnika, uključujući i veliki broj djece, javnosti se obratila otvorenim pismom savjetnika predsjednik dr. Tuđmana Vesna Škare-Ožbolt u kojem je između ostalog navela.

“Poznato mi je da HTV ima kojekakvih snimki razgovora koji su već bile objavljivane, ali nikada na ovakav način. Nemam ništa protiv da se i takve snimke objavljuju, ali one onda od strane novinara moraju biti profesionalno obrađene, a posebno snimke iz HTV arhive koje nemaju autora i čiji se izvor ne zna, a što je slučaj i s ovim, nedavno objavljenim snimkama razgovora.

Kao i svim drugim poznavateljima tadašnjih prilika nameće mi se ovo pitanje: jesu li urednik i novinar HTV-a bili upoznati s vrlo intenzivnim djelovanjem KOS-a na području RH za vrijeme Domovinskog rata? S obzirom na to da se radi o profesionalcima, pretpostavka je da jesu, pa tim više začuđuje da za prikazane sporne snimke bezrezervno tvrde da su ‘skrivena istina’.

Napokon, zbog čega je kod objavljenih priloga tekst ‘sjeckan’ i ‘premontiran’ na način da se mijenja originalan smisao? Razumije se da, zbog kratkoće vremena, nije moguće emitirati integralne transkripte, no, tih nekoliko rečenica je onda trebalo navesti redom kako idu u transkriptu i čitave, a ne ih rezati.

Također Vam ukazujem i na neke činjenice vezane za objavljeni razgovor Tuđman – Dedaković u dijelu gdje se spominje evakuacija civila i 2.000 djece:

a) izvor ovog dijela audiozapisa je nepoznat, novinar Hrvoje Zovko nije otkrio izvor (a na što, prema zakonu, ima pravo i profesionalnu obavezu), a niti je iz priloga jasno kada se točno vodio navodni telefonski razgovor;
b) iz Hrvatskog državnog arhiva potvrđeno nam je da ne postoji transkript ovog razgovora, dakle, nije moguće provjeriti njegovu autentičnost odnosno utvrditi je li i on ili nije iz radionice KOS-a i je li možda ta vrpca i kupljena na terenu”, navela je u tada u otvorenom pismu Vesna Škare-Ožbolt.

U obranu priloga Hrvoja Zovka, tada su otvoreno stali Vesna Teršelič iz Documente i Zoran Pusić iz GOLJP-a tvrdeći kako je snimka potpuno autentična ne navodeći dokaze, autore niti sadržaj cjelovitog transkripta.

Zovko je dobio tužbu protiv Ivice Šole zbog ‘neobjavljenog dokumentarnog filma o Gotovini na dan presude’

Naime, 2015. godine sud je presudio u korist Hrvoja Zovka protiv Ivice Šole jer je informacije koje je objavio dobio u formi trača te nije provjerio jesu li istinite. Ivica Šola je na sudu kazao kako je informacije dobio redom od novinara: Hloverke Novak SrzićOzane Bašić i Tončija Kunjašića.

Ivica Šola je u svom tekstu napisao da je HRT, uoči izricanja presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču, imao već pripremljen “film Hrvoja Zovka o Gotovini kao zločincu, o ‘Oluji’ kao zločinu, pa je u studiju najednom nastala tuga i nevjerica nakon pravorijeka suca Merona”.

Da je HRT doista imao najavljeno ekskluzivno prikazivanje dokumentarnog filma Hrvoja Zovka o generalu Anti Gotovini na dan presude (koji ipak nije prikazan), vidljivo je i dan danas na stranicama HRT-a.

Hrvoje Zovko je između ostalog dobio tužbe protiv portala dnevno.hr, portaloko.hr te je dobio tužbu i protiv jednog ratnog snimatelja tokom Domovinskog rata Dražena Travaša zbog povrede časti i ugleda.

Uz brojne tužbe sukobi s kolegama na HRT-u

Godina 2014. ostat će zabilježena po sukobu novinara HRT-a Ivana Jabuke s Hrvojem Zovkom, kada je, navodi tportal Zovko tražio od Jabuke da napusti zgradu na Prisavlju, što je Jabuka i učinio. Zovku to nije jedini sukob s kolegama, jer 2013. godine tužio etičkom povjerenstvu HRT-a kolegu Dražena Miočića zato što mu je, mediji navode, poručio “da se dokumentarac o Gotovini radi na zahtjev politike, a s ciljem da se generala prikaže kao kriminalca i ratnog zločinca“. Miočić je tu optužbu odbacio, a navodno je jedini svjedok tog događaja bio novinar Vedran Kukavica.  Miočić je nekoliko godina kasnije postao v.d. ravnatelja programa HRT-a.  (Izvor: narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

Komšić: Zatvorit ću ured hrvatskog predsjednika u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Željko Komšić je najavio da će zatvoriti sve što je Čović otvorio

Željko Komšić, kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, rekao je da će ukoliko pobijedi na izborima ukinuti Ured člana Predsjedništva, koji je aktualni član Predsjedništva BiH Dragan Čović otvorio u Mostaru.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović je u proljeće 2016. godine svečano otvorio Kabinet za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda u Mostaru. “Ne, ne mislim ga koristiti i kada pobijedim ukinut ću ured koji je Čović otvorio”, kazao je Komšić za Klix.ba

Još od 1996. godine u Banja Luci postoji kabinet člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz RS, a iz Predsjedništva BiH za Klix.ba ranije je potvrđeno da je otvaranje kabineta članova Predsjedništva BiH regulirano članom 14. Poslovnika Predsjedništva BiH.

Dragan Čović je u veljači 2016. donio Pravilnik o unutarnjem uređenju Kabineta člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Izbori će pokazati hoće li spomenuti ured i dalje nastaviti koristiti Čović, ili će Komšić uspjeti u svojoj namjeri.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

Samo u BiH – Svečano ‘otvaranje prvog sloja asfalta’

Objavljeno

na

Objavio

Proteklog petka u Općini Breza u BiH svečano je otvoren – prvi sloj asfalta, objavilo je Oslobođenje.

Naime, na službenoj stranici Općine navodi se kako su kantonalni ministar za prostorno uređenje, promet, komunikacije i zaštitu okoline Fahrudin Brkić, načelnik općine Breza Munib Zaimović i predsjednik Mjesne zajednice Mahala Omer Dedić izvršili čin svečanog otvaranja asfaltirane dionice lokalne ceste Breza – Prhinje, dionice R-444 Haldija i prilaz groblju Liješće.

Velikoj svečanosti prisustvovao je i imam lokalne džamije Amir-ef. Mukaća koji je učenjem dove blagoslovio otvaranje te dionice.

Izgradnja predmetne dionice dužine 880, širine 5,5 metara i pješačke staze duž cijele dionice širine 1 metar, započeta je tijekom 2016. godine i odvijala se u tri faze. Izveden je i prilaz prema gradskom groblju Liješće u dužini od 100 metara, navodi se na općinskim stranicama.

Vrijednost radova je 490.414 KM, a Oslobođenje navodi kako nije poznato kada će radovi na cesti biti završeni.

Na YouTubeu može se pronaći i snimka sa svečanog događaja koju je objavila Općina Breza, a na kojoj se mogu čuti govori svih političara koji su se željeli pohvaliti ovim senzacionalnim uspjehom, kao i govor imama koji je blagoslovio projekt, no tek usputno se može vidjeti i taj prvi sloj asfalta zbog kojeg je upriličena čitava svečanost.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari