Gojko Ć uĆĄak (Ć iroki Brijeg, 16. oĆŸujka 1945. â Zagreb, 3. svibnja 1998.)
Ministar obrane Republike Hrvatske od 1991. do svoje smrti 1998. i jedan od najbliĆŸih suradnika predsjednika Franje TuÄmana.
Gojko Ć uĆĄak postao je ministar obrane 18.9.1991., samo 2 mjeseca prije pada Vukovara, u okolnostima u kojima je Srbija veÄ okupirala gotovo jednu treÄinu hrvatskog teritorija. Ć uĆĄak je preuzeo ministarstvo koje je bilo odgovorno za obranu i oslobaÄanje Hrvatske u trenutku kad je Hrvatska vojska bila u procesu ustrojavanja, samo tjedan dana prije nego ĆĄto je 25.9.1991., na zahtjev tadaĆĄnjeg ministra vanjskih poslova SFRJ Budimira LonÄara i britanske diplomacije, VijeÄe sigurnosti UN-a donijelo rezoluciju UN-a 713 o zabrani uvoza oruĆŸja i vojne opreme u zemlje tadaĆĄnje Jugoslavije. Budimir LonÄar danas je predsjednik Savjeta za vanjsku politiku predsjednika JosipoviÄa. Tri tjedna nakon ĆĄto je postao ministar, Gojko Ć uĆĄak je ustrojio Glavni stoĆŸer OruĆŸanih snaga Republike Hrvatske.
U iznimno teĆĄkim politiÄkim, vojnim, financijskim okolnostima ministar Ć uĆĄak ustrojio je Hrvatsku vojsku, oslobodio sva okupirana podruÄja Republike Hrvatske omoguÄujuÄi povratak stotina tisuÄa hrvatskih prognanika te osigurao sve preduvjete za ulazak Hrvatske u NATO.
William Perry: Smrt Gojka Ć uĆĄka veliki je gubitak za Hrvatsku
U cijelosti donosimo govor Williama Perryja, ministra obrane SAD-a od 1994 do 1997. godine, za vrijeme predsjednika Clintona.
Evo ĆĄto je diplomant prestiĆŸnog Stanforda, Äovjek koji je upravljao godiĆĄnjim proraÄunom (Ministarstva obrane) od oko 253 milijarde dolara, kao 19. ministar obrane SAD-a rekao o 5. ministru obrane Republike Hrvatske, Gojku Ć uĆĄku na njegovu sprovodu, na danaĆĄnji dan, 7.5.1998. godine:
âOvo je doista za mene vrlo tuĆŸna prigoda. DoĆĄao sam ovdje ne samo kao predstavnik SAD-a, veÄ i kao prijatelj Gojka Ć uĆĄka. I moja supruga i ja izraĆŸavamo najdublju suÄut i suÄut naĆĄih sunarodnjaka Vama ÄurÄa i VaĆĄoj djeci, Gojkovoj majci, bratu i sestri. NaĆĄe su misli i molitve danas s Vama.
Srmt Gojka Ć uĆĄka nije samo velik gubitak za njegovu obitelj i prijatelje, veÄ je to i velik gubitak za Hrvatsku. Ono ĆĄto je Shakespeare rekao u jednoj svojoj drami o jednom velikom Rimljaninu kaĆŸem danas za jednog velikog Hrvata : otiĆĄao je Äovjek kakva viĆĄe neÄemo vidjeti.
Ministar Ć uĆĄak poÄeo je sluĆŸiti svojoj zemlji u presudno vrijeme. Mislim da se moĆŸe sa sigurnoĆĄÄu reÄi da bi dug i teĆŸak put Hrvatske do njezine neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti bez njega bio joĆĄ dulji , joĆĄ teĆŸi i trnovitiji. Kako sam ustanovio prilikom naĆĄeg prvog sastanka 1994. godine, Gojko Ć uĆĄak je bio Äovjek doista vaĆŸnih kvaliteta: bio je tvrdoglav i samouvjeren, ali iznad svega bio je domoljub. Bio je vizionar u oruĆŸanim pitanjima i njegova je zasluga ĆĄto Äe jednog dana hrvatska oruĆŸana sila postati znaÄajan sudionik u zapadnim sigurnosnim organizacijama.
I ĆĄto je moĆŸda najvaĆŸnije: iskovao je naĆĄ bliski odnos te je bio Äovjek od osobnog integriteta i Äovjek od rijeÄi. Za Amerikance to su najviĆĄe vrijednosti.
Prvog tjedna poslije ostvarenja hrvatske neovisnosti, Gojko je napustio svoj udobni i prosperitetni posao u Kanadi kako bi se vratio u Hrvatsku i borio za slobodu svoje zemlje.
Pritom je bio svjedokom ostvarenja svog ĆŸivotnog sna, doĆŸivio je slobodu, onako kako ju je izrazio veliki hrvatski pjesnik Ivan GunduliÄ :â O draga o lijepa o slatka slobodo, taj dar ĆĄto viĆĄnji Bog nam je do, sva srebra sva zlata svi ljudski ĆŸivoti ne mogu biti plata tvoj Äistoj ljepoti.â Za Hrvatsku je bio presudan za uspostavu slobode, za Amerikance je bio presudan za uspostavu mira i stabilnosti na ovom prostoru, svojom potporom Daytonskom sporazumu. Äesto sam mu se obraÄao za pomoÄ na putu otklanjanja prepreka za ostvarenje Daytonskog sporazuma.
Ali, nadasve sam uvijek uĆŸivao raditi s Gojkom. Äesto smo se sastajali. U Zagrebu, Washingtonu, Daytonu, Garmischu u NjemaÄkoj. Uvijek mi je bilo drago biti u njegovu druĆĄtvu i zaista Äe mi nedostajati.
Godine 1996., dok sam bio ministar obrane SAD-a, Gojko me posjetio u Washingtonu. Priredio sam veÄeru u njegovu Äast. Zdravicu sam zakljuÄio citatom jednog od velikih ameriÄkih predsjednika Teodora Roosvelta, koja, uvjeren sam, pogaÄa samu bit ministra Ć uĆĄka : âZasluĆŸan je Äovjek koji je doista na popriĆĄtu, Äije je lice obiljeĆŸeno praĆĄinom i znojem i krvlju, koji srÄano ustraje, koji poznaje zanose, koji poznaje odanost, koji sebe troĆĄi za vrijedan ideal. Njegovo mjesto nikad neÄe i ne moĆŸe biti s onim plaĆĄljivim duĆĄama koje ne poznaju ni pobjedu ni poraz.â
Äast mi je biti danas ovdje i odati poÄast ovom izuzetnom hrvatskom domoljubu i Äovjeku. Bog te blagoslovio Gojko i zbogom.â
