Pratite nas

Magazin

InfoNacija: Turski sultan po mjeri domaćih antifašista

Objavljeno

na

Novi internetski TV format Projekta Velebit

Nakon Dnevnog SHOWinista, InfoNacija je novi internetski TV format Projekta Velebit, koji služi za raskrinkavanje bespuća hrvatskih budalaština. U produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič komentira aktualne političke apsurde.

Predsjednička ili parlamentarna demokracija za Hrvatsku

Turci su na referendumu odlučili da se njihova država preimenuje iz sustava parlamentarne demokracije u predsjednički sustav. To je odmah bilo sumnjiivo našim medijima. Međutim Turci su rekli da hoće predsjednički sustav, isti onakav kakav imaju Amerikanci ili Francuzi, onakav u kakvu se demokraciju isti ti naši mediji zaklinju već dva i po desetljeća.

I mi smo u Hrvatskoj smo imali predsjednički sustav koji se zvao polupredsjednički i koji je trajao samo deset godina. Za to vrijeme je Hrvatska srušila Jugoslaviju, sredila međunarodno priznanje, izgradila vojsku, pobijedila Srbiju u ratu, nije se zadužila i nije rasprodavala svoja prirodna i neprirodna bogatstva. Onda su u Hrvatsku došli emisari upravo iz tih zemalja koje imaju predsjednički sustav i objasnili nama, neukim Hrvatima, kako je to jedan loš sustav i kako je parlamentarna demokracija nešto puno bolje. Usput su i “malo” pomogli Račana, Mesića i ekipu da dođu na vlast, kako bi odmah uveli tu parlamentarnu demokraciju. Tako smo mi danas u Hrvatskoj pravi sretnici što ne živimo u zemljama zaostale demokracije kao što su Amerika, Francuska i Engleska, nego u zemlji koju smo po njihovom nagovoru pretvorili u nešto s čim se svatko može loptati kako mu padne na pamet. U međuvremenu je prošlo 17 godina, Hrvatska je pretvorena u zemlju koja više ne izgleda kao pobjednica u ratu, vojsku je raspustila, generale pozatvarala i sve što je vrijedilo rasprodala, a najviše koristi od toga imaju upravo u tim zemaljama koje su nam savjetovale promjenu predsjedničkog sustava.

I onda smo za naše mudrace, mi pametni, a Turci glupi, jer u svojoj kući pokušavaju napraviti red, isti onakav kakav su napravili Francuzi, Amerikanci i Englezi u svojim kućama. Jer kada se u kući ne zna tko je šef, gazda, nego kada se za zvaku odluku mora dobiti supotpis, suglasnost više ljudi, u toj se kući ne zna tko pije, a tko plaća, onda je to kuća parlamentarne demokracije.

Pad Agrokora – Djelo nelustrirane crvene aristokracje

Prošli nas je tjedan tresla groznica slučaja Agrokor. Nekako je ispod radara prošla činjenica kako bi rasvjetljavanje zamračenog duga od 45 milijardi kuna mogao biti početak prve prave lustracije u Hrvata. I to iz jednostavnog razloga što su uzročnici tog duga krvni i pravni slijednici one nelustrirane crvene komunističke aristokracije koja je svoj plijen stekla pomoću milicijskog pendreka, streljačkog voda ili sitnim noćnim likvidacijama. Ako će Plenkovićeva ekipa doista krenuti do kraja onda bi tu moglo izići puno svega, od medija, organa reda i nereda, pravosuđa, političara i ostalih uglednika. Jer Hrvatska je država kojom upravljaju najveći dužnici, u kojoj policija živi od slučajeva koje ne riješi, pravosuđe od presuda koje ne donese, političari od zakona koje ne izglasaju, a novinari od tekstova koje ne napišu.

ProjektVelebit

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Osječko-baranjska županija biti će vrhunska turistička destinacija 365 dana u godini

Objavljeno

na

Objavio

Pod predsjedanjem župana Ivana Anušića danas (22. studenoga 2017. godine) održana je 11. sjednica Turističkog vijeća Osječko-baranjske županije, a na dnevnom redu bio je Prijedlog Plana i programa rada s financijskim planom ove Turističke zajednice za 2018. godinu. Predsjednik Turističkog ureda TZ OBŽ Antonio Sobol naglasio je kako je Turistička zajednica u 2017. godini provodila niz aktivnosti sukladno Planu i programu rada. Organizirane su i podržane brojne manifestacije, studijska putovanja domaćih i stranih novinara i turoperatora, nastupi na sajmovima i prezentacijama u zemlji i inozemstvu, EU projekt Wine tour te druge aktivnosti.

– Razvoj kontinentalnog turizma je strateško opredjeljenje županijske uprave. Između ostalih aktivnosti, u tom cilju osnivamo i Upravni odjel za turizam koji će svojom savjetodavnom, organizacijskom i koordinacijskom ulogom potaknuti snažniji razvoj turizma na našem području te osigurati turističku ponudu tijekom cijele godine. Osječko-baranjska županija je druga županija po proizvodnji vina u Hrvatskoj, imamo četiri vinogorja, vinare koji su puno uložili u tehnologiju, nove ugostiteljske i smještajne kapacitete, nove sadržaje i ponudu, no većina tih aktivnosti je rezultat inicijative entuzijasta koji su se upustili u tu djelatnost, a ne osmišljenog i sustavnog stvaranja turističke destinacije.

Zbog bogate prirodne i kulturne baštine, gasto i enološke ponude, lovnog, ribolovnog i drugih kapaciteta naša županija ima iznimnu mogućnost da izraste u vrhunsku turističku destinaciju. Uz sinergiju županije, turističkih ureda i zajednica, pružatelja turističkih usluga i agencija te resornih ministarstava i ustanova, kao i uz korištenje vlastitih, nacionalnih te osobito europskih fondova u tomu možemo uspjeti već u narednom srednjoročnom razdoblju – kaže župan Ivan Anušić te najavljuje mjere kojima će Županija poticati turističku djelatnost. Vjeruje da će se manifestacija Dani hrvatskog turizma 2018. godine održati upravo na području Osječko-baranjske i ostalih slavonskih županija, što će biti dodatna potvrda i poticaj razvoju turizma.

Članovi Turističke zajednice posebno naglašavaju uspjehe u 2017. godini, osobito nagrade Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore kojima je Grad Osijek proglašen za najuspješniju turističku destinaciju kontinentalne Hrvatske, a Turističke zajednice Baranje, Bilja i Draža za najbolju ruralnu destinaciju na kontinentu, dok je Richard Apel iz OPG „Tri mudraca“ iz Karanca najbolji domaćin turističkog OPG-a.

Turistička zajednica OBŽ u 2018. godini planira veće prihode od boravišne pristojbe za 14,29 %, i to osobito zbog kontinuiranog povećanja turističkih sadržaja te bolje naplate boravišne pristojbe. Povećanje prihoda očekuje se i zbog apliciranja projekata na fondove Europske unije.

Prema sadašnjoj projekciji prihodi su planirani u ukupnom iznosu od 2.730.000,00 kuna. Uz administrativne troškove, rashodi će se rasporediti na organizaciju manifestacija kao što su 10. Dani vina i turizma, Sajam SALORI, Večer vina i umjetnosti te Zlatna penkala, odnosno za potpore manifestacijama kao Đakovački bušari, Baranjski bećarac, Aljmaška ribarska noć, Moto susreti u Osijeku, Osječko ljeto kulture, Grahijada u Baranji, Miholjačko sijelo, Ljeto valpovačko, Pannonian Folk Festival, Kiparska kolonija Ernestinovo, Olimpijada starih športova u Brođancima, Wine & Bike Tour Erdut, Dani slavonske šume u Našicama, Belišćanska zlatna jesen, Ribarski dani u Kopačevu, Tour of Croatia…

Turistička zajednica će poticati aktivnosti i sudjelovati u programima zaštite okoliša, akciji „Volim Hrvatsku“ i Projektu Hrvatska 365, brinuti o postavljanju smeđe signalizacije, pripremi suvenira i promotivnih materijala, organizirati studijska putovanja, prezentacije, sudjelovati na manifestacijama kao Dani vina otoka Krka u Vrbniku, a osobito poticati i pomagati razvoj turizma na područjima koja nisu turistički razvijena.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Magazin

NU2: Predrag Mišić Stankoviću: Ovdje nije bio nikakav građanski rat!

Objavljeno

na

Objavio

Uz obljetnicu vukovarske tragedije u emisiji Nedjeljom u dva gostuje Predrag Mišić – Peđa.

Srbin koji je branio Vukovar prisjeća se ratnih dana, komentira aktualne događaje i status branitelja u društvu.

Brat mu je na početku rata prešao na drugu stranu – kod srpskog agresora. Brata nije vidio i čuo 26 godina. Vjerojatno će tako ostati zauvijek. Kratko se čuo s njim 1996. i nikad više niti, kaže, nema potrebe. Nije htio da ga ekipa emisije Nedjeljom u dva potraži i spoji s njime.

Rođen sam u Vinkovcima, a došao sam u Vukovar kao beba. U vrijeme mladosti Vukovar je bio u procvatu. Imao je 45.000 stanovnika, 29.000 zaposlenih, jako bogat grad, s puno firmi i jakim gospodarstvom. U ono vrijeme vjerojatno jedan od najbogatijih gradova, prisjetio se Predrag Mišić – Peđa.

U Borovom selu je vidio na stotine četnika i tada je shvatio da neće biti dobro. Bio je zaposlen u privatnoj firmi, supruga je radila u Borovu, pričajući o 1989. godini.

S nekim odmakom mira nikad nije bilo mira u Borovom selu. Tamo su Ozrenci, deklarirani četnici, i oni nikad neće prihvatiti ovu državu. Dugo si nisam htio priznati da će doći do rata, mislio sam, odrastali smo zajedno, odvojit će se svatko na svoju stranu i otići. Kako sam ja čovjek koji voli čuti i vidjeti, otišao sam u Borovo selo i vidio sam na stotine četnika i tada shvatio da neće biti dobro, rekao je. Bio je zaposlen u privatnoj firmi, supruga je radila u Borovu, pričajući o 1989. godini. Odgojeni smo u kršćanskom duhu, nikada nije razmišljao o ljudima u koju je crkvu tko išao. S time nisam imao ni tada ni sada problema, rekao je. Kao obitelj su se podijelili na samom početku ratu. Supruga i dijete također su mu bili u Vukovaru. Moja mati je s mojim polubratom (majka se ponovno udala)  bila do 18.11. s Hrvatima u podrumu, a ja sam bio na položaju na Mitnici. Razmišljao sam da je brat s druge strane, ali jednostavno na to nemam odgovor, rekao je.

Dan 18.11.1991., dan pada Vukovara, pamtim kao dan kad sam umro, nešto je u meni umrlo. Naime, nakon toga čovjek više ne može biti isti, objasnio je. Odveli su nas na Ovčaru. Tu se umiješala Božja ruka jer smo čuli kako bageri kopaju rupe za mrtve. Nizozemac ili norvežanin iz Crvenog križa je nas 182 popisao na komadiću papira od cigareta i vjerojatno nas je to spasilo da nas nisu ubili na Ovčari. Tamo samo prenoćili i sutradan su nas prevezli u logor u Mitrovicu, izjavio je Mišić.

Bio je 271 dan u Mitrovici. O tim danima ne voli govoriti. Tamo su samo bili neljudi, ljudi nije bilo. Josip Boldić, 5-6 godina stariji od mene, zdrav, dobio je dijete, saznao za dijete, i onda su ga za tri dana ubili batinama. Na stotine je takvih bilo u Mitrovici, svatko je imao svoju golgotu. Prebili su koga god su stigli.  Kad su me 14.8.1992. vozili na razmjenu za Nemetin, skoro nije došlo do razmjene. Tada sam počeo razmišljati o samoubojstvu, što bih i učinio da nije došlo do razmjene. Na sreću, ipak je do razmjene došlo. Dugi period je trebalo da se vratim u normalu -trajalo je 5-6 mjeseci kad sam se isčupao, no neki nisu, objasnio je.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari