Istočni bok NATO-a zatražio je od Europske unije snažnije i odlučnije uključivanje u jačanje europske obrane, upozorivši da zemlje koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom snose najveći sigurnosni teret. Poruka jedinstva upućena je uoči ključnog summita EU-a na kojem se odlučuje o budućim obrambenim projektima.
Istočni bok NATO-a traži strateški zaokret EU-a
Europske države koje čine istočni bok NATO-a – Finska, Švedska, Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska i Bugarska – jasno su poručile da sigurnost istočne granice Europske unije mora postati središnji prioritet europske obrambene politike.
Na sastanku održanom u Helsinkiju, čelnici tih država upozorili su da se dugoročna prijetnja iz Rusije ne može promatrati parcijalno niti rješavati isključivo kroz nacionalne obrambene politike. Naglasak je stavljen na potrebu snažnijeg angažmana EU-a, osobito u financiranju i operativnoj provedbi zajedničkih obrambenih projekata.
Njihov zajednički nastup dolazi u osjetljivom političkom trenutku, uoči summita Europske unije u Bruxellesu, gdje su predloženi ključni obrambeni projekti suočeni s otporom pojedinih velikih članica, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju.
Europska obrana i pitanje prioriteta
Finski premijer Petteri Orpo naglasio je da istočne granične regije moraju imati ključnu ulogu u obrambenim inicijativama Europske unije. Prema njegovim riječima, riječ je o pitanju vjerodostojnosti europske sigurnosne politike.
Orpo je podsjetio da su države članice već usvojile Bijelu knjigu o europskoj obrani te dogovorile okvir za njezino jačanje, uključujući niz velikih strateških projekata. Ključno pitanje više nije njihovo formalno prihvaćanje, nego način na koji će se unutar EU-a odrediti prioriteti i raspodijeliti financijska sredstva.
Za zemlje istočnog boka NATO-a to pitanje nije apstraktno. One se nalaze na prvoj crti potencijalne sigurnosne krize i već sada ulažu znatna sredstva u obranu, infrastrukturu i prisutnost savezničkih snaga.
Jedinstvo istočne Europe kao poruka Bruxellesu
Poruka iz Helsinkija predstavlja jasan signal Bruxellesu da se sigurnosni izazovi Europe ne mogu promatrati kroz prizmu političke udobnosti zapadnih prijestolnica. Istočni bok NATO-a traži realističan pristup koji priznaje geopolitičku stvarnost i ozbiljnost prijetnje.
U kontekstu rata u Ukrajini i sve otvorenijeg ruskog suprotstavljanja Zapadu, zahtjev za snažnijom ulogom EU-a u obrani više nije pitanje ambicije, nego nužnosti. Ishod summita u Bruxellesu pokazat će u kojoj je mjeri Europska unija spremna preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost.
Hina/Kamenjar