Međudržavni sporazum između Hrvatske i BiH kojim bi se trebala osigurati provedba projekta povezivanja plinskih mreža dvije zemlje u završnoj je fazi i on bi trebao biti potpisan najkasnije za dva do tri mjeseca, najavio je ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić.
Južna interkonekcija u završnoj fazi
Međudržavni sporazum nužna je pretpostavka za početak provedbe velikog energetskog projekta pod nazivom Južna interkonekcija a znači izgradnju novog plinovoda unutar BiH koji bi preko Posušja te Zagvozda bio povezan s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj.
“Već smo započeli proceduru potpisivanja međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Plan je da se u travnju u Dubrovniku potpiše sporazum i da se ovaj projekt konačno i formalno pokrene”, kazao je Lakić za TV Federacije BiH (FTV).
Potpisivanje sporazuma i institucionalna razina
Sporazum bi trebao biti potpisan na razini Vijeća ministara BiH i hrvatske vlade.
Rokovi i energetska strategija
U intervjuu za portal Slobodna Bosna istaknuo kako je kraj 2027. godine i konačni rok za provedbu cijelog projekta.
Kazao je kako to nije proizvoljni vremenski okvir nego strateška nužnost jer tada stupa na snagu odluka tijela Europska unije o potpunoj zabrani uvoza fosilnih goriva odnosno plina iz Rusije o kojemu je BiH sada u cijelosti ovisna.
Izmjene zakona i politički dogovor
Lakić je pojasnio kako se istodobno pripremaju izmjene zakona o Južnoj interkonekciji što ga je u siječnju prošle godine usvojio entitetski parlament.
Trebale bi se promijeniti odredbe koje su definirale kako će projekt provoditi tvrtka BH Gas iz Sarajeva čemu su se od početka protivili iz HDZ-a BiH tražeći uspostavu potpuno nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru.
Na kraju je uz posredovanje veleposlanstva SAD postignut politički dogovor da se projekt povjeri američkoj privatnoj tvrtki.
“Politika je maknuta od Južne interkonekcije. Struka se bavi time”, kazao je Lakić dodajući kako vjeruje da političkih problema ne bi trebalo biti.
Koncesije i financijska održivost projekta
Lakić je potvrdio kako dodjela koncesije sada ostaje model na kojemu se radi a pretpostavka za to je zakon o koncesijama koji već postoji u Federaciji.
Potvrdio je kako se uz gradnju plinovoda razmišlja i o gradnji tri plinske elektrane jer je to jedini način da se cijeli projekt učini financijski isplativim s obzirom na razmjerno mali broj potrošača koji bi koristili taj energent.
“To nije bio zahtjev investitora, nego zahtjev ministarstva. Ako nemamo velike potrošače plina nema tko plaćati infrastrukturni projekt pa to bi na kraju palo na teret građana“, kazao je.
Plinske elektrane i interes američkih tvrtki
Prema ranije objavljenim informacijama gradile bi se najmanje tri elektrane na plin i to potpuno nova u Mostaru dok bi se preorijentirale postojeće elektrane na ugljen u Kaknju i Tuzli.
Ukupna instalirana snaga trebala bi biti 1200 megavata.
Izravno zanimanje za provedbu ovih projekata iskazale su američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC te građevinski div Bechtel.
Oni također nude preuzimanje upravljanja zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru dok bi Bechtel mogao biti uključen u gradnju dionice autoceste na koridoru V c između Sarajeva i Mostara na najzahtjevnijem dijelu koji uključuje i gradnju tunela dugog deset kilometara kroz planinu Prenj.
(Hina)