Pratite nas

Vijesti

Kako će završiti politički triler ‘lex Perković’? Ovo je 5 scenarija!

Objavljeno

na

Politički triler zvan “lex Perković” u fazi je izbora raspleta. Oko toga traju multilateralne konzultacije radi pronalaženja kompromisnog rješenja prihvatljivog za sve. Više je scenarija u igri, a izdvojili smo ih pet, ovisno o akcijama političkih “redatelja” i “producenata”, a o kojima ovise prijetnje sankcijama i primjena europskog uhidbenog naloga (EUN). Optimizam premijera i ministra pravosuđa da sankcija neće biti izvire iz tumačenja tzv. zaštitne odredbe iz famoznog članka 39. Ugovora o pristupanju RH EU u kojem se govori o “ozbiljnom nedostatku u prenošenju ili stanju provedbe akata” da bi se mogle aktivirati mjere kojima se sada prijeti.

1. Ukida se vremensko ograničenje za EUN, ali s primjenom od 15. srpnja 2014.?

Koga god se htjelo zaštititi, udbaše, branitelje ili druge osumnjičenike, od tog datuma više se ne štiti. Od odgode mogu profitirati oni za koje nastupi zastara, odnosno izručenje mogu izbjeći oni koji budu procesuirani kod nas. Ta opcija, pa i varijante s jednostranom izmjenom datuma, najteža je za Hrvatsku zbog potencijalne opasnosti od sankcija. Vladajuća koalicija u problemima je s javnošću.

2. S Europskom komisijom kao kompromis se prihvati puna primjena EUN-a, ali u kraćem roku

Ako EK prihvati rješenje s izmjenom datuma primjene EUN-a na sva kaznena djela, recimo od 1. siječnja 2014., onda bismo izbjegli sankcije te bi tada počela puna primjena EUN-a. To bi bio častan uzmak za premijera, prihvatljivo za koalicijske partnere, ali pitanje je može li se time zadovoljiti autoritet EK

3. Koalicijski partneri SDP-a zajedno s HDZ-om dogovore se i usklade zakon s europskim zahtjevima

Izbjegavamo sankcije, ali Kukuriku koalicija je u velikim problemima, osim ako takvo rješenje nije rezultat unutarkoalicijskog dogovora radi spašavanja premijera

4. Premijer i Vlada se predomisle i popuste EK

S obzirom na sve izrečeno proteklih mjeseci, riječ je o praktički neostvarivoj opciji. Iako bi za premijera osobno to značilo da je priznao poraz i pao na koljena, s gledišta države poslali bi poruku da hrvatska politika stvarno nikog ne štiti i da poštujemo potpisano čak i kad smo s “naknadnom pameću” ustanovili da smo neravnopravni kao članica EU. Time bi bila popravljena sva učinjena politička šteta.

5. Ustavni sud intervenira i ukida vremensko ograničenje i/ili obveže Vladu da u kratkom roku izmijeni zakon

I to bi rješenje moglo, a ne mora voditi k izbjegavanju sankcija. Ali sigurno bi dodatno zaoštrilo odnose Vlade i Ustavnog suda, ali na štetu premijera, Vlade i koalicije kojima najmanje što treba jest još jedna ustavnopravna lekcija.

U razgovoru s pravnim stručnjacima koji zbog politiziranja “lex Perković”, žele ostati anonimni, pitanje je tko sada postupa po zahtjevu Njemačke i gdje je uopće EUN za Josipa Perkovića i ostale. Jesu li policija, Državno odvjetništvo ili sud nadležni da odgovore kako se Perkovića može ili ne može izručiti zbog vremenskog ograničenja, zastare ili čega drugog. Ne zaboravimo riječ je o Zakonu o pravosudnoj suradnji između “pravosudnih tijela” država članica. Policija tu nema što tražiti. Naše državno odvjetništvo pak zastupa zemlju koja je izdala nalog, Njemačku. Prema tomu sud bi trebao biti to pravosudno tijelo koje treba odlučiti. Možda bi suci interpretacijom okvirne odluke odbili primijeniti “lex Perković” te pozivajući se na europsko pravo bez izmjena zakona i Ustava odlučili izručiti Perkovića. Smisao EUN-a i jest u tome da se politika isključi i sve prepusti pravosuđu.

Dok traže častan uzmak ili što već, političari moraju kalkulirati i s mogućom intervencijom Ustavnog suda, koji to neće učiniti dok se traži politički izlaz, ali potom to mogu učiniti i po službenoj dužnosti. Okvirna odluka o EUN-u nije međunarodno pravo, ne proizvodi direktne učinke, već se njome nalaže članicama EU da u svojim propisima sukladno svrsi i ciljevima implementiraju odluku. Tomu smo udovoljili 2010., dok je “lex Perković” suprotan ciljevima i značenju okvirne odluke. Odluka nije međunarodni ugovor da bi se mogla ocjenjivati usklađenost zakona s njom, ali Ustavni sud može ocjenjivati je li “lex Perković” usklađen s Ustavom koji smo uoči ulaska u EU mijenjali radi usklađenja s europskom pravnom stečevinom, odnosno kako bi se i naše državljane moglo izručiti radi izvršenja odluke donesene u skladu s pravnom stečevinom EU. Ustavni bi sud još istoga dana kad izmijenjeni zakon bude objavljen mogao ocjenjivati njegovu usklađenost s člankom 9. Ustava, ali i s aspekta vladavine prava, a jedno je od temeljnih pravila da se potpisani ugovori moraju izvršavati.

vecernjilist

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Josip Jović: Čiji je Pupovac ‘strateški interes’?

Objavljeno

na

Objavio

Opet je Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik, uzburkao duhove i uzvitlao prašinu svojom tezom o „puzajućoj velikosrpskoj politici“ SDSS-a i Milorada Pupovca.

Argumenti: djeca ne ustaju kad svira hrvatska himna, Pupovac posjećuje ratne zločince, učenici su pošteđeni učenja o Domovinskom ratu i o razaranju vlastitog grada.

Pupovac, prijeteći kako će zatražiti zaštitu od EU-a, UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, uzvraća standardnom optužbom da iza Penave stoje desnica, branitelji i Crkva. Svi oni, kaže on, stvaraju nemir, razdor i etničke sukobe, oni bi htjeli da Srba nema, oni su čak razlog zašto ljudi bježe iz zemlje.

Vrh HDZ-a je diskretno stao u obranu svog koalicijskog partnera. Nismo, rečeno je, vidjeli da Pupovac provocira.

Odmah je na raport pozvan Penava, član HDZ-a ili mangup u vlastitim redovima, koji sustavno stvara probleme idiličnim odnosima Hrvata i Srba na istoku Hrvatske.

Uslijedili su prijekori kako vukovarski gradonačelnik ima brinuti o komunalnim problemima svoga grada, a ne o nacionalnoj politici. I opet su se, kao i uvijek kad zatreba, sjetili Franje Tuđmana i njegove politike pomirenja i mirne reintegracije.

Andrej Plenković se nada da je Penava sve dobro razumio ali i kako bi trebao „još bolje razumjeti“, a to što bi trebao još bolje razumjeti jest da je suradnja s SDSS-om strateški interes HDZ-a.

Suradnja HDZ-a i SDSS-a, gledano iz pragmatične perspektive jedne stranke, možda može biti strateški ili barem taktičko-politički interes, ali drugo je, veliko pitanje je li ta suradnja s SDSS-om, ovakvim kakav on jest, i strateški interes Hrvatske, Hrvata, pa i Srba?

U politici Milorada Pupovca, koji se rado predstavlja kao faktor stabilnosti i mira, postoji nekoliko konstanti.

Nikada nije priznao da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku s ciljem osvajanja njezina teritorija, Beograd mu je daleko bliži od Zagreba, a Moskva od Washingtona, stalno podsjeća na stvarne i izmišljene zločine iz Drugog svjetskog rata, sadašnju vlast krivi za koketiranje s ustaštvom, inzistira na ugroženosti Srba te na njihovoj separaciji i homogenizaciji.

U jednom od zadnjih brojeva lista SNV-a stoji da “HDZ trideset godina ustrajno rehabilitira NDH”!

Uglavnom, riječ je o politici, kako je to svojedobno definirao Ivo Josipović, „proizvodnje etničkih sukoba niskog intenziteta“ kao nekoj vrsti „etnobiznisa“.

Takvu politiku vladajuća stranka popuštanjem, tetošenjem, ugađanjem pa i pristajanjem na ucjene, samo ohrabruje.

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ministarstvo obrane raspisalo je natječaj za prijam 350 vojnika i mornara u vojnu službu

Objavljeno

na

Objavio

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu, 23. siječnja 2019. godine javni natječaj za ugovorni prijam vojnika i mornara u djelatnu vojnu službu u skladu sa člankom 27. stavkom 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i Planom prijma osoblja u djelatnu vojnu službu za 2019. godinu.

Novim izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama iz 2018. godine uvedene su značajne novosti vezane za sklapanje ugovora za vojnike/mornare u djelatnu vojnu službu. Tako je umjesto sklapanja prvog, drugog, odnosno trećeg ugovora o vojničkoj službi na određeno vrijeme (na 4, 5 i 6 godina), predviđena mogućnost da se nakon prvog ugovora o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine, sklopi i drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme. Ovom značajnom mjerom postiže se sigurnost zaposlenja i mogućnost životnog i financijskog planiranja uz sva prava koja rad na neodređeno vrijeme nosi.

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata, odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine. Kandidati odnosno kandidatkinje će biti raspoređeni u skladu sa stečenom vojnostručnom specijalnosti te mjestu službe sukladno potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Probni rad vojnika/mornara traje šest mjeseci, a kandidati i kandidatkinje koji se prijavljuju na natječaj moraju ispunjavati uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. i 35. Zakona: najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje, najviše navršenih 30 godina života do kraja 2019. godine i uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužen vojni rok.

Uz prijavu na natječaj kandidati odnosno kandidatkinje su dužni priložiti presliku osobne iskaznice, rodni list, uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak i svjedodžbu/diplomu o završenom obrazovanju. Uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak ne smije biti starije od šest mjeseci.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta kandidata odnosno kandidatkinje ili Središnjici za upravljanje osobljem, Ilica 256, 10 000 Zagreb, u roku od osam dana računajući od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Informacije u vezi s natječajem mogu se dobiti na internetskoj stranici Ministarstva obrane (www.morh.hr.), telefon 01/3784-812 i 01/3784-813 te u područnim odjelima za poslove obrane i područnim odsjecima za poslove obrane.

Natječaj za prijam 350 vojnika/mornara je objavljen na internetskoj stranici Ministarstva obrane.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari