Pratite nas

Vijesti

Kako će završiti politički triler ‘lex Perković’? Ovo je 5 scenarija!

Objavljeno

na

Politički triler zvan “lex Perković” u fazi je izbora raspleta. Oko toga traju multilateralne konzultacije radi pronalaženja kompromisnog rješenja prihvatljivog za sve. Više je scenarija u igri, a izdvojili smo ih pet, ovisno o akcijama političkih “redatelja” i “producenata”, a o kojima ovise prijetnje sankcijama i primjena europskog uhidbenog naloga (EUN). Optimizam premijera i ministra pravosuđa da sankcija neće biti izvire iz tumačenja tzv. zaštitne odredbe iz famoznog članka 39. Ugovora o pristupanju RH EU u kojem se govori o “ozbiljnom nedostatku u prenošenju ili stanju provedbe akata” da bi se mogle aktivirati mjere kojima se sada prijeti.

1. Ukida se vremensko ograničenje za EUN, ali s primjenom od 15. srpnja 2014.?

Koga god se htjelo zaštititi, udbaše, branitelje ili druge osumnjičenike, od tog datuma više se ne štiti. Od odgode mogu profitirati oni za koje nastupi zastara, odnosno izručenje mogu izbjeći oni koji budu procesuirani kod nas. Ta opcija, pa i varijante s jednostranom izmjenom datuma, najteža je za Hrvatsku zbog potencijalne opasnosti od sankcija. Vladajuća koalicija u problemima je s javnošću.

2. S Europskom komisijom kao kompromis se prihvati puna primjena EUN-a, ali u kraćem roku

Ako EK prihvati rješenje s izmjenom datuma primjene EUN-a na sva kaznena djela, recimo od 1. siječnja 2014., onda bismo izbjegli sankcije te bi tada počela puna primjena EUN-a. To bi bio častan uzmak za premijera, prihvatljivo za koalicijske partnere, ali pitanje je može li se time zadovoljiti autoritet EK

3. Koalicijski partneri SDP-a zajedno s HDZ-om dogovore se i usklade zakon s europskim zahtjevima

Izbjegavamo sankcije, ali Kukuriku koalicija je u velikim problemima, osim ako takvo rješenje nije rezultat unutarkoalicijskog dogovora radi spašavanja premijera

4. Premijer i Vlada se predomisle i popuste EK

S obzirom na sve izrečeno proteklih mjeseci, riječ je o praktički neostvarivoj opciji. Iako bi za premijera osobno to značilo da je priznao poraz i pao na koljena, s gledišta države poslali bi poruku da hrvatska politika stvarno nikog ne štiti i da poštujemo potpisano čak i kad smo s “naknadnom pameću” ustanovili da smo neravnopravni kao članica EU. Time bi bila popravljena sva učinjena politička šteta.

5. Ustavni sud intervenira i ukida vremensko ograničenje i/ili obveže Vladu da u kratkom roku izmijeni zakon

I to bi rješenje moglo, a ne mora voditi k izbjegavanju sankcija. Ali sigurno bi dodatno zaoštrilo odnose Vlade i Ustavnog suda, ali na štetu premijera, Vlade i koalicije kojima najmanje što treba jest još jedna ustavnopravna lekcija.

U razgovoru s pravnim stručnjacima koji zbog politiziranja “lex Perković”, žele ostati anonimni, pitanje je tko sada postupa po zahtjevu Njemačke i gdje je uopće EUN za Josipa Perkovića i ostale. Jesu li policija, Državno odvjetništvo ili sud nadležni da odgovore kako se Perkovića može ili ne može izručiti zbog vremenskog ograničenja, zastare ili čega drugog. Ne zaboravimo riječ je o Zakonu o pravosudnoj suradnji između “pravosudnih tijela” država članica. Policija tu nema što tražiti. Naše državno odvjetništvo pak zastupa zemlju koja je izdala nalog, Njemačku. Prema tomu sud bi trebao biti to pravosudno tijelo koje treba odlučiti. Možda bi suci interpretacijom okvirne odluke odbili primijeniti “lex Perković” te pozivajući se na europsko pravo bez izmjena zakona i Ustava odlučili izručiti Perkovića. Smisao EUN-a i jest u tome da se politika isključi i sve prepusti pravosuđu.

Dok traže častan uzmak ili što već, političari moraju kalkulirati i s mogućom intervencijom Ustavnog suda, koji to neće učiniti dok se traži politički izlaz, ali potom to mogu učiniti i po službenoj dužnosti. Okvirna odluka o EUN-u nije međunarodno pravo, ne proizvodi direktne učinke, već se njome nalaže članicama EU da u svojim propisima sukladno svrsi i ciljevima implementiraju odluku. Tomu smo udovoljili 2010., dok je “lex Perković” suprotan ciljevima i značenju okvirne odluke. Odluka nije međunarodni ugovor da bi se mogla ocjenjivati usklađenost zakona s njom, ali Ustavni sud može ocjenjivati je li “lex Perković” usklađen s Ustavom koji smo uoči ulaska u EU mijenjali radi usklađenja s europskom pravnom stečevinom, odnosno kako bi se i naše državljane moglo izručiti radi izvršenja odluke donesene u skladu s pravnom stečevinom EU. Ustavni bi sud još istoga dana kad izmijenjeni zakon bude objavljen mogao ocjenjivati njegovu usklađenost s člankom 9. Ustava, ali i s aspekta vladavine prava, a jedno je od temeljnih pravila da se potpisani ugovori moraju izvršavati.

vecernjilist

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari