Pratite nas

BiH

Karamarko: Tražimo da se Hrvatima u BiH osigura potpuna ravnopravnost

Objavljeno

na

Hrvati moraju u svemu biti ravnopravni s ostala dva konstitutivna naroda i tu nitko ne smije računati da će nešto značiti to što su Hrvati najmalobrojniji – rekao je Karamarko

[ad id=”93788″]

Njegova retorika ne pridonosi ničem drugom nego relativiziranju srpskih zločina u BiH i Hrvatskoj, a Hrvatsku konstantno pokušava dovesti u vezu s ustaškim režimom. To tako neće ići. Opet mogu ponoviti i da, ako se Milorad Dodik želi zaista posvetiti razvoju ozbiljnog dijaloga, neka prestane dovoditi u pitanje istinu o stradanju Hrvata i Bošnjaka u dijelu BiH kojem je on danas na čelu – kazao je Karamarko.

Odgovaarjući na pitanje kako vidi odnose između BiH i Hrvatske i u kojem bi smjeru oni trebali ići, rekao je da su dvije države strateški povezane na više područja, te da kroz BiH prolaze neki za Hrvatsku vrlo značajni prometni pravci.

– Postoji velika povezanost naših gospodarskih subjekata. Mislim da mogućnosti kulturne suradnje nisu ni izbliza iskorištene. Nisam zadovoljan razinom dosadašnje suradnje i vjerujem da ona može biti znatno bolja. BiH je, na neki način, zagrljena Hrvatskom na strani koja gleda prema Europi. U Europskoj uniji postoje znatna sredstva koja potiču aktivnosti država članica u prekograničnoj suradnji s onima koje to nisu. To može biti prilika za obje države – kaže Karamarko.

Naglašava da Hrvatska može pružiti veliku pomoć BiH u ubrzanju europskih integracija, ali osnovni preduvjet je postojanje jasno izražene volje nositelja vlasti u BiH.

– Mi želimo da BiH dođe u društvo država članica EU i da imamo isti pravni okvir kojeg ćemo se držati. Dakle, Hrvatska može jako pomoći svojim iskustvom, možemo svoje stručnjake, pa čak i cijele timove, staviti na raspolaganje u pripremi pravnog okvira, možemo ustupiti prijevode pravne stečevine EU bez kojih je nemoguće obaviti sve što je potrebno u pristupnom procesu. Možemo i želimo pomoći, a zauzvrat tražimo samo iskreno političko partnerstvo i istinsku orijentiranost cijele BiH europskim vrijednostima – rekao je on.

Navodi kako su u Republici Hrvatskoj otvoreni za sve vrste suradnje koja će BiH voditi na put u Europsku uniju.

– Dok se to ne dogodi, tražimo da se poštuju preuzete međunarodne obveze i da se Hrvatima u BiH osigura potpuna ravnopravnost i uvažavanje činjenice da su konstitutivni narod. Dakle, Hrvati moraju u svemu biti ravnopravni s ostala dva konstitutivna naroda i tu nitko ne smije računati da će nešto značiti to što su Hrvati najmalobrojniji. To potpisani međunarodni dokumenti kojima je i Hrvatska jamac, nigdje ne spominju kao važni faktor u provedbi potpisanoga – rekao je, između ostalog, Karamarko.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Karamatić: Bošnjačka politika zaokupljena je prebacivanjem problema na Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Stvaranjem negativne slike Hercegovine nastoji se izravno nanijeti šteta tom području, dok se država guši u nestabilnostima dirigiranim iz političkih opcija s predznakom bošnjačkog ekstremizma, kaže Karamatić

Još jednom se pokazalo kako politika sarajevskog jednoumlja dovodi Bosnu i Hercegovinu na rub destabilizacije. Političko Sarajevo destruktivnom unitarističkom politikom samo nanosi štetu cijeloj državi, i vraća je u prošlost.

Ekstremistička bošnjačka politička mašina odlučna je u nastojanjima da agresivnom indoktrinacijskom politikom briše temelje i identitet Bosne i Hercegovine.

Ipak, na njihovo razočarenje, Bosna i Hercegovina jeste i ostat će multikulturalna država” – izjavio je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, priopćeno je iz HNS-a BiH.

“Bošnjačka politika zaokupljena je prebacivanjem problema na Hercegovinu, kao i vršenjem nasilja nad jednakopravnošću konstitutivnog naroda.

Takvo ponašanje je sramotan pokušaj skretanja pažnje s izvora stvarnog kaosa i lažnih kriza koje dolaze iz Sarajeva. Stvaranjem negativne slike Hercegovine nastoji se izravno nanijeti šteta tom području, dok se država guši u nestabilnostima dirigiranim iz političkih opcija s predznakom bošnjačkog ekstremizma.

Dok Hrvati rješavaju probleme i krize koje su drugi potaknuli, dio bošnjačke politike im, namjerno generira i prebacuje nove. Sarajevu smeta to što su hrvatski narod i njegovi politički predstavnici u BiH zajedno i nedvojbeno opredijeljeni za EU i NATO integracije, što se ne može reći za bošnjačke političke predstavnike koji su pod utjecajem Turske koja je u svojim tridesetogodišnjim pregovorima za članstvo u EU zatvorila tek jedno od 35 poglavlja pretpristupnih pregovora”, kazao je Karamatić.

U osvrtu na opstrukcije provođenja izborne volje i Sporazuma o načelima za formiranje vlasti, Karamatić je istaknuo: “Lideri stranaka izbornih pobjednika usuglasili su ključne principe o formiranju vlasti i dugoročnoj viziji Bosne i Hercegovine, koja će se, naravno, nadopunjavati i formirati kroz daljnje razvoje i demokratsko sazrijevanje društva i politike.

Međutim, bošnjački članovi Predsjedništva BIH ucjenama i preglasavanjem pokušavaju, na nečastan i zlonamjeran način, uvući državu u još veću političku krizu i blokade.

Nadam se da će izborna volja naroda i građana Bosne i Hercegovine ipak prevladati ispred osobnih političkih interesa, kako bi se mogli fokusirati na probleme koji opterećuju građane Bosne i Hercegovine, te samu BiH”, priopćeno je.

 

Mario Karamatić: ‘U BiH itekako vlada militantni islam…’

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zamjenik ministra sigurnosti BiH ne želi bivše pripadnike IS-a blizu Mostara

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mijo Krešić odbacio je u srijedu mogućnost da se u Readmisijski centar Salakovac kod Mostara po povratku iz Sirije i Iraka smjeste državljani BiH koji se borili na strani terorističke organizacije Islamske države (IS), što je ranije najavio ministar sigurnosti te zemlje Dragan Mektić.

„Objekt u Salakovcu apsolutno nije prihvatljiv za smještaj ovih osoba. Većina njih je sudjelovala na stranim ratištima i borila se u redovima terorističkih organizacija“, rekao je Krešić u izjavi za medije u Mostaru.

Ministar Mektić je u izjavi za sarajevski Dnevni Avaz rekao kako vlasti BiH očekuju povratak između 25 i 30 osoba podrijetlom iz BiH koji se trenutačno nalaze u zarobljeničkim kampovima pod nadzorom Kurda ili savezničkih snaga, te da je moguć njihov privremeni smještaj u prihvatnom centru u Salakovcu kod Mostara.

Mektićev zamjenik pak tvrdi kako Readmisijski centar Salakovac kod Mostara nije namijenjen za takve osobe te da osobe koje su se pridruživale stranim vojnim i terorističkim organizacijama ne mogu izbjeći odgovornost ili se slobodno kretati bez nadzora.

„Oni po povratku u BiH moraju biti procesuirani. Ne može se dogoditi da budu bilo gdje izvan nadzora. Ovdje se ne radi o bilo kakvoj readmisiji ovih osoba, jer mi nemamo potpisane sporazume s Irakom i Sirijom“, istaknuo je zamjenik ministra sigurnosti BiH.

On je dodao kako neće biti dopušteni jednostrani potezi kakav je bio i prošle godine prigodom smještaja ilegalnih migranata u centar koji za to nije namijenjen.

“Nije dobro da pojedini dužnosnici s trenutačnih pozicija izvode jednostrane poteze. Ne želim nikako da se ponovi situacija u Salakovcu od prije godinu dana kada se izvan svake procedure izmijestio određeni broj ilegalnih migranata“, pojasnio je Krešić.

Vijeće ministara već mjesec i pol radi na uspostavi posebnog koordinacijskog tijela koje bi se bavilo povratkom osoba trenutačno smještenih u kampovima u Siriji i Iraku.

Vlasti BiH potvrdile su identitet između 25 i 30 osoba koje su boravile u Siriji i Iraku i povezane su s islamističkim terorističkim organizacijama, a sada u izbjegličkim ili zarobljeničkim kampovima čekaju na povratak u BiH, potvrdio je ministar sigurnosti BiH Mektić, a prenio u srijedu sarajevski “Dnevni avaz”.

Mektić je kazao kako među tih 25 do 30 državljana BiH ima onih koji su u Siriji i Iraku ratovali u redovima islamističkih terorističkih skupina, no u brojku su uračunati i članovi njihovih obitelji odnosno supruge i djeca. Mektić je time demantirao nagađanja kako na povratak u BiH u Siriji i Iraku čeka najmanje stotinjak osoba. (Hina)

 

Mektić: Tridesetak osoba ima pravo na povratak u BiH iz Sirije i Iraka

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari