Connect with us

BiH

Komšić poslao non-paper u Bruxelles – kritizira ‘miješanje Hrvatske i Srbije u unutrašnja pitanja BiH’

Objavljeno

on

Ilustracija/Klix.ba

Jedan od bošnjačkih članova Predsjedništva BiH, Željko Komšić, pisao je Bruxellesu kao odgovor na non-paper koji je uputio Gordan Grlić Radman, hrvatski šef diplomacije. Pismo prenosimo u cijelosti.

Željko Komšić, kako piše Klix, prije nekoliko dana uputio je “non-paper” na iste adrese te ukazao.

Komšićev “non paper” razložen je na pet stranica i tretira analizu aktualnog stanja, očekivanja i poteškoća s kojima se zemlja suočava.

Drugi bošnjački član Predsjedništva u pismu se fokusira na ruski utjecaj, “miješanje Hrvatske i Srbije u unutrašnja pitanja BiH” te “spregu odnosa HDZ-a i SNSD-a”, ali i kritike na račun ponašanja Europske unije u BiH

Što je trenutačno prisutno

  • “Novi i jači pritisak Rusije na Bosnu i Hercegovinu, kao geopolitičku točku, kroz prijetnje u slučaju daljeg NATO puta Bosne i Hercegovine”.
  • “Uloga Europske unije pod značajnim utjecajem Hrvatske koja nastoji producirati svoje interese kroz EU kako bi ostvarila kontinuiran utjecaj na Bosnu i Hercegovinu, posebno kroz djelovanje HDZ-a”.
  • “Direktni utjecaji i miješanje susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije, na Bosnu i Hercegovinu kroz političke stranke HDZ i SNSD”.
  • “Sustavno urušavanje i blokiranje rada državnih institucija Bosne i Hercegovine putem kadrova koje postavljaju političke stranke HDZ i SNSD, kroz Dom naroda BiH i Vijeće ministara”.

  • “Urušavanje povjerenja društva u kredibilitet državnih institucija Bosne i Hercegovine, kao na primjer njihovo nazivanje “zajedničkim institucijama” umjesto državnim”.
  • “Nastojanje HDZ-a i SNSD-a da kroz reformu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine zacementiraju etnički temeljenu politiku koja eskalira u populistički totalitarizam. Posebno kroz stvaranje etnički čistih izbornih jedinica, što asocira na stvaranje ‘trećeg entiteta'”.
  • “Dvosmisleno i neiskreno ponašanje Misije Europske unije u Bosni i Hercegovini, koje vidno nastoje “nešto dati Čoviću” vršeći pritisak na druge političke stranke i političke aktere, iako se radi o stvarima koje nisu dijelom politika Europske unije”.
  • “Nedostatak vladavine prava, u čemu lideri etničkih stranaka stvaraju sustav temeljen na korupciji i različitim vidovima kriminala, koji imaju zaštitu kroz policijske organe i pravosudne institucije”.

U nastavku pisma Komšić naglašava što se očekuje u idućem periodu.

Što se očekuje:

  • “Reforma Ustava Bosne i Hercegovine na način da se implementira svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić kako bi se osigurala jednakost svih građana Bosne i Hercegovine u svim pravima, uključujući i politička prava”.

  • “Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu “Ljubić” već je provedena, jer su stavljene izvan snage sporne odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, što je riješilo Središnje izborno povjerenstvo donoseći svoju uputu o popunjavanju Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine”.
  • “Prelazak s etničkog modela koji nosi elemente sustavne diskriminacije i totalitarnosti na građanski koncept kako bi ostvarili potpunu demokraciju”.
  • “Unutar ustavne reforme potrebno je redefinirati nadležnosti Doma naroda, na način da to nije zakonodavni organ vlasti, već organ koji samo utvrđuje je li povrijeđen etnički interes svih zajednica (Bošnjaka, Hrvata, Srba, Židova, Roma, Slovenaca, Talijana, Ukrajinaca, Albanaca i svih drugih) u okviru 5-7 jasno utvrđenih pitanja. Na ovaj način spriječile bi se sve moguće blokade rada državnih institucija Bosne i Hercegovine”.
  • “Reforma Izbornog zakona Bosne i Hercegovine na način da svi građani imaju jednako aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno da se svi građani mogu kandidirati za sve političke pozicije i da svi građani mogu glasati za sve kandidate”.
  • “Snažnija pomoć u okviru NATO integracija, na način da se više neće podilaziti onima koji odbijaju članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savezu, te da se ubrza put Bosne i Hercegovine prema NATO-u”.
  • “Uspostavljanje vladavine prava i vraćanje povjerenja u rad pravosudnih institucija kroz potpunu reformu VSTV-a na način da se formiraju tri zasebna tijela: Visoko sudsko vijeće, Visoko tužiteljsko vijeće i Ured disciplinskog tužitelja, te formiranje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine”.
  • “Suzbijanje negativnog ruskog utjecaja i njihovog narativa da je Bosna i Hercegovina država s dva entiteta i tri naroda, te da će oni prihvatiti ‘sve što se tri naroda dogovore’ što nije demokratski izraz i uvodi elemente sustavne diskriminacije i nestabilnosti u radu državnih institucija Bosne i Hercegovine”.

U nastavku pisma Komšić potencira, kako kaže, zbunjujući kontekst suradnje EU i SAD-a, naročito kritizirajući ponašanje Europske unije.

Poteškoće u dosadašnjim procesima:

  • “Vrlo je zbunjujući sadašnji kontekst suradnje Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država u vezi reformskih procesa u Bosni i Hercegovini, kao što su reforme ustava i Izbornog zakona BiH, u smislu nedostatka liderstva jedne ili druge strane, kao i jasne koordinacije u reformskim procesima”.

  • “Zabrinjavajući je nivo servilnosti Misije EU u Bosni i Hercegovini prema zahtjevima koji dolaze iz SNSD-a (Dodik) i HDZ-a (Čović) na način da se traži prostor da se njihovim zahtjevima udovolji iako takvi zahtjevi nisu na liniji jačanja državnih institucija niti donošenja odluka u korist svih građana Bosne i Hercegovine, te skoro nikakva komunikacija za političkim strankama koje zagovaraju građanski koncept ili jednakopravnost svih građana u skladu s Mišljenjem Europske komisije”.
  • “Primjeri: neiskren odnos Misije EU u Bosni i Hercegovini u povodu prijedloga izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, zatim novog Zakona o javnim nabavama BiH, seta zakona o reformi Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) kroz donošenje Zakona o visokom sudskom vijeću, Zakona o visokom tužiteljskom vijeću i Zakona o uredu disciplinskog tužitelja, za koje je Misija EU odgovarala predlagatelja i tražila odustajanje, nastojeći da to predlože kadrovi HDZ-a, što se nikad nije dogodilo. Prijedlog izmjena Zakona o VSTV, koji je forsirala Misija EU u Bosni i Hercegovini, Venecijanska komisija je ocijenila kao loš i neodgovarajući sa stanovišta europskih standarda i prakse”.
  • “Povlađivanje HDZ-u (Čović) u vezi izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, što Misija EU u Bosni i Hercegovini kontinuirano radi, u smislu da se od bosanskohercegovačkih stranaka traži da prihvate nešto što je Međunarodni sud iz Haaga utvrdio kao udruženi zločinački pothvat (UZP) ili stvaranje etnički čistih teritorija (izbornih jedinica) putem kojih bi službeni Zagreb kroz jednu sestrinsku političku stranku imao permanentnu kontrolu i utjecaj na odlučivanje u Bosni i Hercegovini”.

  • “Nedovoljna odlučnost Misije EU u Bosni i Hercegovini u različitim pitanjima koja nisu utvrđena Daytonskim mirovnim sporazumom ili su usmjerena na njegovu korekciju u korist etničkih politika, koje forsiraju totalitarni sustav upravljanja, a na štetu demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda svih građana Bosne i Hercegovine, što je jedan od stupova Europske unije”.
  • “Sve što Misija EU u Bosni i Hercegovini radi, stvara atmosferu da je njima stalo samo do statističkih pokazatelja da je posao obavljen (job done) kako bi to javili sjedištu Europske unije u Bruxellesu, a da pri tome ne ulaze u sadržaj reformskih aktivnosti, koje često znaju biti izvan interesa građana Bosne i Hercegovine”.
  • “Na ključnim ministarskim pozicijama u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine te u ključnim državnim agencijama, potrebnim za ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, nalaze se upravo kadrovi HDZ BiH i SNSD uz jasnu parlamentarnu većinu sa SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a posebno u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stoga se postavlja pitanje zašto se tolerira gotovo nikakav napredak na europskom putu BiH dok se predstavnici HDZ BiH predstavljaju ‘šampionima europskih integracija’, a SNSD-u se toleriraju sve opstrukcije na europskom putu usprkos jasnom izražavanju stava da ne dolazi u obzir stvaranje funkcionalnih institucija na nivou BiH čak i ako to zahtjeva put BiH ka EU odnosno konkretni zahtjevi iz Mišljenja Europske Komisije”.

  • “Rastući ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini, kroz retoriku i aktivno djelovanje prema pojedinim političkim akterima, što nije moguće kvalitetno riješiti bez aktivnijeg angažmana dužnosnika EU iz Bruxellesa, kako bi se otkočili reformski procesi”.,  prenosi Dnevnik.ba

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari