Izraelska vojska neumorno nastavlja kopnenu operaciju na jugu Libanona, opisujući je kao „ograničenu i ciljanu”, no stručnjaci upozoravaju da bi sukob mogao prerasti u najdulje i najrazornije izraelsko vojno angažiranje u toj zemlji od 2006. godine.
Kopnena operacija u Libanonu sve je šira
Više od milijun Libanonaca, odnosno petina stanovništva – već je raseljena, a broj poginulih premašio je tisuću.
Najnoviji val sukoba počeo je 2. ožujka, kada je Hezbolah prvi put od primirja iz studenoga 2024. ispalio rakete i dronove prema Izraelu, kao odgovor na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u američko-izraelskim napadima na Teheran 28. veljače.
Izrael je odmah uzvratio masovnim bombardiranjem južnog Libanona, doline Bekaa i južnih predgrađa Bejruta, a potom pokrenuo i kopnenu akciju.
Najžešće borbe vode se oko Khiama
Kopnene operacije izraelske vojske u međuvremenu se šire na nova područja, a najžešće borbe vode se oko Khiama, strateški ključnog grada na uzvisini u južnom Libanonu.
Michael Young, urednik Carnegie Middle East Centra, objašnjava da Izrael nastoji proširiti tampon zonu u južnom Libanonu koja bi gradove na sjeveru Izraela udaljila od Hezbolahovih raketa, pri čemu neki procjenjuju da bi ta zona mogla biti duboka između deset i petnaest kilometara.
Young upozorava da područje južno od rijeke Litani, u kojemu živi između 400.000 i 500.000 ljudi, većinom šijitske zajednice, može postati trajno nenastanjivo.
Demografske posljedice i nova raseljavanja
Faysal Itani, profesor bliskoistočne politike na Sveučilištu Georgetown dodaje da izraelska strategija ima i demografsku dimenziju: raseljavanje desetaka, možda i stotina tisuća Libanonaca, uglavnom šijita, s ciljem njihovog odvajanja od Hezbolaha i izazivanja napetosti u nešijitskim zajednicama, čime bi se različite strane prisililo da se okrenu protiv te grupe.
Prema informacijama koje su prenijeli Axios i više izraelskih i američkih dužnosnika, Izrael planira uništiti cijelu Hezbolahovu vojnu infrastrukturu, a jedan visoki izraelski dužnosnik rekao je: „Učinit ćemo ono što smo učinili u Gazi.” Izraelski vojni glasnogovornik Nadav Shoshani izjavio je da se očekuje nastavak operacija još najmanje tri tjedna.
Nora Ingdal, direktorica organizacije Save the Children u Libanonu, rekla je da je oko 700 škola pretvoreno u skloništa za izbjeglo stanovništvo, a da su neka od djece s kojima je razgovarala već bila u tim istim skloništima prije samo petnaest mjeseci, za vrijeme prethodnog vala izraelskih napada.
Lou Cormack, koordinator organizacije Liječnici bez granica u Libanonu, opisao je stanje poput onog „što smo vidjeli u protekle dvije i pol godine u Gazi – nalozi za evakuaciju, konstantno raseljavanje obitelji i sustavno bombardiranje gusto naseljenih područja.”
Izrael i Hezbolah pripremaju se za dulji sukob
Izraelski ministar obrane Israel Katz izjavio je da će operacije biti nastavljene dok Hezbolah ne prestane predstavljati prijetnju sjeveru Izraela te isključio povratak raseljenih Libanaca južno od rijeke Litani.
Lider Hezbolaha Naim Kassem pak je izjavio da je njegova organizacija „pripremljena za dug sukob” i da će Izraelci biti iznenađeni na bojnom polju.
Uz ratne gubitke, Libanon proživljava i jednu od najtežih ekonomskih kriza u modernoj povijesti.
Prema podacima Svjetske banke, libanonska funta izgubila je oko 98 posto vrijednosti između 2018. i 2023. godine i nije se oporavila, a oko 44 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva. Novi val sukoba dodatno urušava ionako krhku ekonomiju.
Zapadne zemlje upozoravaju na razorne posljedice
Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo upozorile su zajedničkom izjavom da bi značajna kopnena ofenziva imala „razorne humanitarne posljedice” te pozvale na deeskalaciju. Na jugu Libanona ostalo je i puno izbjeglica iz Sirije koji se nisu vratili u matičnu zemlju.
Prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice, ukupan broj sirijskih izbjeglica u Libanonu u ožujku 2026. dosegao je 1,4 milijuna, od čega oko 200 tisuća u južnom dijelu, koji sada ponovo bježe.
Čak i da se američko-izraelsko-iranski rat ubrzo i zaustavi, granica između Libanona i Izraela ostati će jedno od najopasnijih žarišta na planeti. (Hina/K)