Politička pat-pozicija na Kosovu nakon izbora
Prema kosovskom ustavu, predsjednik parlamenta mora biti izglasan prije nego što pobjednik izbora može formirati vladu. No, bez podrške više stranaka, to se pokazuje teškim te je pat-pozicija razotkrila duboke podjele u najmlađoj europskoj državi.
Rezultati izbora i napeta atmosfera
Na parlamentarnim izborima 9. veljače, nakon zajedljive predizborne kampanje u kojoj je premijer u odlasku Albin Kurti oporbu nazivao “životinjama” i “lopovima”, njegova stranka Vetëvendosje dobila je najviše glasova, no nedovoljno za većinu u parlamentu.
Krivnja za napetosti i sankcije
Oporbene stranke, koje su rekle da neće ući u koaliciju s njegovom strankom, djelomično krive Kurtija zbog eskalacije napetosti na sjeveru zemlje s pretežito srpskim stanovništvom. Te napetosti pogoršale su izglede Kosova da pristupi Europskoj uniji, a potaknule su i uvođenje sankcija Kosovu od strane EU.
Neuspješno glasanje za predsjednicu parlamenta
Kurtijev izbor za predsjednicu parlamenta, ministrica pravosuđa u odlasku Albulena Haxhiu, dobila je 57 glasova u petak, što je manje od potrebnih 61, kao i na prethodnim glasanjima. Parlament se mora ponovo sastati za 48 sati kako bi se ponovno glasalo.
Zahtjevi oporbe i mogući prijevremeni izbori
Oporbene stranke zatražile su od Kurtija da promijeni kandidata ako želi njihovu podršku.
– Nema volje političkih stranaka da se parlament konstituira – izjavila je Haxhiu nakon glasanja.
Prema zakonu, parlament se mora nastaviti sastajati dok se ne izglasa predsjednik. Nakon toga, predsjednik države će Kurtijevoj stranci dati mandat za formiranje nove vladajuće koalicije.
Što slijedi ako Kurtiju ne uspije formirati vladu
Ako Kurtiju to ne pođe za rukom, mandat će biti dan Demokratskoj stranci Kosova, koja je osvojila drugi najveći broj glasova. Ne uspiju li ni oni, mandat će dobiti Demokratski savez Kosova. Ako propadnu svi pokušaji, predsjednik može raspisati prijevremene izbore, što je ishod koji očekuju mnogi analitičari.