Pratite nas

BiH

Kuda ideš Hrvatska?

Objavljeno

na

Čega god se mediji i politika u Hrvatskoj dotaknu sve se uvijek svodi na – regiju. Regija, regija, regija – region…Hrvatska ponovno nije subjekt, ne postoji po sebi, nego kao da postoji samo po regiji i za regiju. To što postoji „u regiji” za opsesivne jugofile je sinonim za fantom zvan Jugoslavija.

229Zašto za nas regija nisu Austrija, Italija i Mađarska nego zemlje bivše Jugoslavije? U inozemnim medijima i općoj percepciji Hrvatska je dio Balkana. Izgubili smo mediteranski i srednjoeuropski „image”. Nitko nas kao takve više ne vidi. Paradoks je u tomu da smo ulaskom u EU još više gurnuti u balkanski kontekst – mentalitetski, semantički, kulturalno – sve je upregnuto da bi se Hrvatska iako dio EU, što više približila „jugosferi”. Umjesto da smo se odmaknuli od Balkana, Balkan se primaknuo nama. Nevjerojatne stvari se događaju sa zemljom koju već desetljeće i pol vode političke elite koje ne mogu funkcionirati bez sluganstva, koje vapiju za novim gospodarima. A gospodari nam glume saveznike i ponižavaju nas batlerskim tretmanom. Bilo je mučno gledati Josipovića kako u Americi hlepi hoće li se negdje na hodniku susresti s Obamom. Sluganstvo koje hrvatski mediji nisu ni komentirali – kao da se radi o nečemu samorazumljivom. Po domaće zadaće ide se u Bruxelles i Washington i dok gledam naše političare – gnušam se njihove bijedne poniznosti pred zapadnim moćnicima. Od 2000. godine, Hrvatska je gurnuta na tzv. zapadni Balkan, geopolitički marginalizirana i svedena na jednu funkciju: da zemlje bivše Jugoslavije privede u NATO i EU. Medijima čak nije niti skandalozno da nam Washington nešto naređuje, da nas je pretvorio u svoju špijunsku postaju, da nas tretira kao koloniju, da smo svoj suverenitet predali u ruke anglosaksonskim gospodarima kao američki Indijanci nekada svoju zemlju.

Vjerojatno imamo najjadniju ljevicu i najgluplju desnicu u Europskoj uniji, najzlobnije medije i najkorumpiranije institucije. Jadan ovaj naš narod. Na koga se još može osloniti? Zar je moguće da nemamo barem jednog etabliranog komentatora koji bi imao hrabrosti u „mainstream” medijima reći: pa ljudi Božji jesmo li mi Indijanci stjerani u rezervat dok nam „bljedoliki” okupiraju zemlju? Zar nikomu nije skandalozna informacija objavljena u medijima – i to kao podatak koji nije nimalo sporan – da se nedavno tridesetak agenata CIA iskrcalo u zračnoj luci Resnik kod Splita, i da su „šarali” po Hrvatskoj, a da nitko, ama baš nitko – ni u Saboru, ni pred Vladom, ni u jednoj instituciji hrvatske države, nije postavio pitanje sa zebnjom – tko su ti tipovi, tko ih je poslao i što su radili u našoj zemlji? U normalnoj državi od toga bi nastao neviđeni skandal, jer toliko agenata iskrcavalo se jedino tamo gdje je CIA pripremala državne udare ili neke akcije većih razmjera. Zastrašuje činjenica da mi kao građani nemamo pojma što se oko nas događa u sigurnosnom smislu, da nam je sustav potpuno pod kontrolom jedne strane sile, da smo im u ruke predali sve, doslovno sve! Tko je to učinio i kada? Što mi imamo s američkim službama, Bijelom kućom i interesom američke oligarhije? Što smo zapravi mi? Jesmo li američki protektorat ili članica Europske unije? Jesmo li država ili uskoro malo veći američki nosač zrakoplova? Jesmo li suverena zemlja ili špijunski centar SAD-a za jugoistočnu Europu, poligon za obavještajno-ratne igre? Jesmo li graničari i pretorijanci Pentagona na Balkanu? Čuvari prve linije na rubu sukoba civilizacija?

Prije 14 godina objavio sam knjigu „Kuda ideš Hrvatska?” s „proročanskom” i provokativnom naslovnicom: ispod naslova marširala je američka vojska obasuta konfetima. Namjerno sam izabrao baš takvu sliku koja je ironično odudarala od pitanja „Kuda ideš Hrvatska” ali je upućivala i na odgovor. Slika je bila šarena, u jarkim bojama, nimalo depresivna kao zabrinuti ton pitanja, tako da se mogla shvatiti i kao svojevrsna zagonetka, provokacija, kontrast koji otvara dvojbe, koji potiče na razmišljanje i koji ironizira poziciju Hrvatske. Na slici Hrvatske nigdje nema. To je poanta koja seže u ovo naše idilično depresivno vrijeme. Iza idile koju stvaraju elite o našem savezništvu s gospodarima krije su duboki osjećaj hrvatskog poraza koji se rodio u godinama izdaje, nikada raskajane, nikada pročišćene. Stanje izdaje je stanje uma kojeg živi ovaj narod. Manjina koja je tu izdaju kukavički provela da bi služila gazdama i većina koja podsvjesno nosi osjećaj krivnje da je u izdaji sudjelovala – i da je ova prividna demokracija samo odraz jednog bolesnog, podvojenog stanja, velika laž – sve što je od Hrvatske ostalo, to su kockice na dresu nogometne reprezentacije.

 Zoran Vukman

 

glasbrotnja.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ministar financija BiH Bevanda zahvalio Plenkoviću, istup Zvizdića nazvao privatnim

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) pozdravio je u petak inicijativu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da u institucijama Europske unije upozori na narušavanje duha Daytonskog sporazuma i majoriziranje Hrvata kroz izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odbacivši ocjene predsjedatelja Vijeća ministara Denisa Zvizdića (SDA) da se hrvatski premijer time miješa u unutarnja pitanja BiH.

Bevanda je izneseno očitovanje predsjedatelja Vijeća ministara ocijenio privatnim, politikantskim stajalištem.

“Vijeće ministara BiH nije vlada pa samim tim ni gospodin Zvizdić nije premijer, tako da iskazani stavovi gospodina Zvizdića u medijima ne predstavljaju službene stavove Vijeća ministara BiH, nego su to isključivo osobni ili stranački stavovi i nevješt pokušaj politiziranja i dezinformiranja javnosti i stavljanje ključnih pitanja i problema za demokratsku, ali i svaku budućnost BiH u drugi plan”, navodi se u pismu kojega je zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH uputio hrvatskom premijeru Plenkoviću.

Ranije tijekom dana predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić je u pisanoj izjavi optužio predsjednika hrvatske vlade Andreja Plekovića da se miješa u unutarnje poslove BiH i pozvao ga da s tom praksom prekine jer time ugrožava dobrosusjedske odnose dvije zemlje.

Bevanda, međutim, navodi da Zvizdić svojim istupom insinuira i zamjenjuje teze. Pohvalio je Plenkovićevo zauzimanje da kroz inicijativu u institucijama Europske unije pomogne BiH u “otklanjanju uočenih nedemokratskih barijera”.

Bevanda u pismu navodi kako je nakon listopadskih općih izbora svima postalo jasno da “jedan konstitutivni narod može i bez imalo skrupula izabrati člana Predsjedništva BiH drugom narodu”, te je ocijenio posve logičnim da Hrvatska upozori na poteze usmjerene protivne Daytonskom mirovnom sporazumu, budući je i potpisnik.

“Očigledno da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH svjesno i po tko zna koji put previdio činjenicu da je Republika Hrvatska supotpisnik Daytonskog-pariškog mirovnog sporazuma i da Vi kao legitimni predstavnik imate obvezu da štitite odredbe tog sporazuma, a pogotovo u dijelu kada se radi o ugroženosti konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini”, dodaje se u pismu te se smatra očekivanim da se predstavnicima institucija Europske unije ukaže na “anomalije i nedemokratsko ponašanje s izraženom tendencijom majoriziranja brojnijeg naroda nad malobrojnijim”.

Bevanda je izrazio zahvalnost zbog najave da će Vijeće EU na prijedlog hrvatskog premijera razmatrati i stanje u BiH nakon posljednjih izbora na kojima je narušen duh Daytonskog mirovnog sporazuma.

(Hina)

 

Plenković: Nakon mog izlaganja većina kolega u EU tek je sada shvatila dimenziju problema u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH zadužila Elektroprivredu HZHB da dogovori reprogram duga Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici koja je održana u Sarajevu, usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o stanju u Aluminiju d.d. Mostar i zadužila ovo privredno društvo i JP Elektroprivredu HZ-HB Mostar da pokrenu aktivnost reprograma duga, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

U informaciji je navedeno da zbog neizmirenih dugovanja prema sudionicima na tržištu električne energije u BiH (NOS, OIEiEK, Elektroprijenos) ovom društvu prijeti realna opasnost od gašenja proizvodnje nakon 21.10.2018. godine zbog isključenja sa elektroenergetske mreže.

Ova dugovanja nastala su kao posljedica iznimno visokih troškova električne energije i ključnih sirovina (glinica, koks, smola) i dovela su poduzeće u situaciju neodrživog poslovanja uslijed nedostatka likvidnosti. Usporedbe radi, u rujnu 2018. u odnosu na rujan 2017. godine trošak električne energije je veći za 4,3 milijuna KM, a trošak glinice za 6,2 milijuna KM, dok je cijena metala na Londonskoj burzi manja za 29 eura.

U informaciji je navedeno i da je, uz sve rizike vezane za tržišna kretanja, Aluminij izložen brojnim drugim rizicima vezanim za akumulirana dugovanja i nedostatna financijska sredstva, te da 85 posto ukupnih troškova čine električna energija i osnovne sirovine i materijali.

Obaveze ovog društva po kreditima i prema dobavljačima sa 30.9.2018. godine iznose 344.615.922 KM i to prema komercijalnim bankama 23.426.289 KM, krediti pravne osobe 188.412.142 KM i tekuće obveze – dobavljači 132.777.491 KM. Sa ovim datumom Aluminij ima ukupne obveze prema JP EP HZHB po osnovu starih dugovanja u iznosu od KM 181.311.459,62 KM. Mjesečno za servisiranje kreditnih obaveza po sporazumu Društvo izdvaja 1.620.000 KM koji su veliki teret za njegovu likvidnost. Zbog ovih obveza blokiran je račun od strane Elektroprijenosa BiH.

Od 21.10.2018 Aluminij d.d. Mostar nema opskrbljivača električnom energijom, a nisu plaćeni doprinosi od veljače 2018. godine.

Ako se uzmu u obzir trenutne cijene samo dvije ključne rashodovne stavke (električna energija i glinica), analiza pokazuje kako je trošak samo električne energije i glinice veći od prosječne prodajne cijene, te ovo društvo ne može poslovati uz takve cjenovne parametre.

Sagledavajući trenutnu cijenu glinice, može se reći da je na povijesno najvišoj razini i u skladu s najavama na tržištu, očekuje se njezino postupno snižavanje. U prvoj polovici oktobra 2018. godine, već su primjetni trendovi snižavanja i vraćanja u donekle prihvatljive poslovne okvire. Niža cijena glinice osjetit će se na poslovanju Aluminija d.d. Mostar u studenom , ukoliko bude poslovao u tomu razdoblju.

Trenutno, Aluminij je dužan za isporučenu električnu energiju u 2018. godini 36.711.287 KM, od čega NOS-u BiH 3.627.878 KM, OIEiEK 4.556.683 KM, Elektroprijenosu 4.590.410 KM i Elektroprivredi HZHB 23.936.315 KM.

Dugovanja po osnovu doprinosa i poreza iz i na plaće, na dan 31.8.2018. godine iznose 5.676.208,92 KM, navedeno je informaciji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo financija da razmotre mogućnost osiguranja sredstava (garancija) kod banaka za Aluminij s ciljem nabavke električne energije i sirovina neophodnih za proces proizvodnje.

Aluminij d.d. Mostar Vlada je zadužila da osigura sve mogućnosti uštede i da, u skladu s tim, sačini prijedlog mjera.

Vlada traži od Aluminija da, putem Uprave i Nadzornog odbora, pokrene proceduru financijske konsolidacije društva u skladu sa Zakonom o konsolidaciji privrednih društava u FBiH i Uredbom o financijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH.

Imajući u vidu trenutno stanje u Aluminiju, Vlada je zadužila Upravu i Nadzorni odbor da nađu revizorsku kuću koja će izvršiti reviziju poslovanja Aluminija. S tim u vezi, danas je pokrenuta je inicijativa da Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo financija pripreme odluku o izdvajanju 1.100.000 KM iz tekuće rezerve za angažiranje revizorske kuće koja će napraviti dubinsku analizu stanja u ovoj kompaniji, te za druge troškove.

Nadzorni odbor i Upravu Aluminija Vlada je zadužila da Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dostave podatke o potrebnoj količini električne energije za rad Aluminija u takozvanom „toplom režimu“, kao i sveukupnu proceduru eventualnog gašenja svih ćelija. Potrebna je procjena vremena i način na koji to može biti urađeno, potrebna količina električne energije i procjena prihoda i rashoda za taj period,  priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari