Povećanje izvoza nafte zbog sankcija NIS-u
Mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto priopćio je u srijedu da će kompanija MOL za 2,5 puta povećati izvoz nafte u Srbiju kako bi pridonijela stabilnoj opskrbi dok traju američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), uvedene ruskom energetskom sektoru, čiji je NIS dio.
Szijjartov posjet dolazi dan nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavio da će Rafinerija nafte u Pančevu za četiri dana prestati s radom zbog potrošenih zaliha, budući da sankcijama ni naftovod Janaf ne može isporučivati sirovu naftu Srbiji.
Sastanci u Beogradu i najave dodatne pomoći
Szijjarto je u Beogradu razgovarao sa svojim srbijanskim kolegom Markom Đurićem te ministricom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović. Poručio je da Srbija uvijek može računati na Mađarsku i da će Budimpešta pomoći u održavanju stabilne opskrbe.
Istaknuo je da će “MOL u prosincu dva i pol puta povećati izvoz prema Srbiji”. Osim stalnog riječnog transporta, najavio je i dodatne isporuke željeznicom.
Szijjarto je srbijanskoj ministrici predložio koje bi mjere Vlada Srbije mogla poduzeti kako bi se inicijativa MOL-a što učinkovitije provela i osigurala stabilnost energetskog sektora dok se čeka rješenje za NIS.
Energetska sigurnost i odnosi dviju država
Mađarski ministar zahvalio je Srbiji jer je Budimpešta uvijek mogla računati na tranzit energenata, osobito plina koji Mađarsku doseže preko Srbije.
“Uvijek su nam osiguravali tranzit po fer cijenama. Srbija sada može računati na našu podršku, posebno u trenutku kad su energetski izazovi veliki”, rekao je Szijjarto.
Dvoje ministara složilo se da “cijenu rata u Ukrajini plaćaju i oni koji nemaju nikakve veze s tim sukobom”. Szijjarto je istaknuo da ni Srbija ni Mađarska nisu odgovorne za rat, ali svejedno snose njegove posljedice.
Prigovori Bruxellesu i plan izgradnje naftovoda
Szijjarto je kritizirao paket “RepowerEU”, ustvrdivši da Bruxelles želi dovesti Mađarsku u bezizlaznu situaciju zabranom kupnje ruskih energenata. Po njegovim riječima, takav bi potez Mađarskoj ostavio samo jedan naftovod na raspolaganju.
“To bi stvorilo istu situaciju kakvu sada ima Srbija, koja ovisi o jednom naftovodu”, rekao je, dodavši da Europska komisija želi slično stanje nametnuti i Mađarskoj.
Najavio je da će Budimpešta “politički i pravno” učiniti sve kako bi spriječila negativne posljedice briselskih odluka te da će ubrzati izgradnju zajedničkog naftovoda sa Srbijom.
Srbijanska ministrica Đedović Handanović izjavila je da bi Srbija mogla započeti gradnju svog dijela naftovoda početkom 2026. godine. Projekt je označila strateškim za “idućih 30 do 40 godina”.
Prema dosadašnjim procjenama, 113 kilometara cjevovoda na teritoriju Srbije trebalo bi koštati oko 160 milijuna eura.
(Hina/Kamenjar)