Matica hrvatska: Maroević jedan od najvećih hrvatskih intelektualaca

Tonko Maroević bio je jedan od najvećih hrvatskih intelektualaca koji je Matici hrvatskoj, kao i cijelom hrvatskom društvu, dao jedan od najvećih pojedinačnih doprinosa hrvatskoj kulturi, riječi su iz sućuti Matice hrvatske u povodu smrti akademika Maroevića.

Matica hrvatska (MH) izrazila je u srijedu duboku tugu i sućut obitelji i prijateljima u povodu smrti Maroevića, svoga člana, odbornika i dužnosnika koji je iznenada umro u utorak u svome domu u Starom Gradu na Hvaru.

“Izgubili smo čovjeka koji je Matici hrvatskoj od obnove rada 1989/90., kao i cijelom hrvatskom društvu, dao jedan od najvećih pojedinačnih doprinosa hrvatskoj kulturi. Više dužnosti u upravnim tijelima u prošla tri desetljeća obavljao je čak i kada dužnosničke obveze nisu pripadale djelokrugu njemu bliskih i dragih pitanja umjetnosti, žarom koji je cijela Matica hrvatska prepoznavala, voljela i cijenila”, navode u MH-u.

Dobri duh hrvatske kulture

Kao “dobri duh hrvatske kulture”, kako je za njega rekao pjesnik Krešimir Bagić, Maroević je više desetljeća aktivno sudjelovao u radu MH, njezina Nakladnoga zavoda i ogranaka kao autor, urednik, prevoditelj, priređivač i predstavljač knjižnih i periodičkih izdanja, kao organizator i promotor Matičina galerijskoga programa, naposljetku i kao Matičin dužnosnik.

Podsjećaju da je Maroević, s Matičinim časopisima, napose s “Kolom” i “Životom umjetnosti” počeo redovito surađivati tijekom šezdesetih godina prošloga stoljeća.

Nakon sloma Hrvatskoga proljeća i utrnuća Matičina rada, dodaju, nastavlja suradnju s njezinim Nakladnim zavodom kao suradnik “Pet stoljeća hrvatske književnosti” – tada najvažnije hrvatske književne edicije.

Nakon obnove Matičina rada početkom 1990-ih kao esejist, pjesnik, prevoditelj, književni i likovni kritičar Maroević se javlja s brojnim prilozima u Matičinoj periodici (Kolo, Vijenac, Hrvatska revija, Dubrovnik, Književna revija, Riječi, Zadarska smotra, Zaprešički godišnjak).

Za Maticu hrvatsku u proteklih je 20 godina priredio i uredio brojna knjižna izdanja hrvatskih književnika, poput izdanja Luke Paljetka, Nikice Petraka, Borisa Marune, Drage Ivaniševića, Josipa Pupačića, Tina Ujevića, Slobodana Novaka, Hrvoja Pejakovića, a u Matičinoj nakladi izišli su njegovi vrsni prijevodi Dantea i Monaldija.

Matičinu pjesničku zbirku” Podzvizd” utemeljio je 2011., u kojoj kao urednik potpisuje dvadesetak izdanja suvremenih hrvatskih pjesnika, a nakon smrti akademika Ante Stamaća (2016.) preuzeo je i vođenje “Stoljeća hrvatske književnosti” – središnje Matičine biblioteke za koju je priredio izabrana djela Ivana Slamniga i Grge Gamulina.

Akademik Maroević bio je dugogodišnji član Matičinih upravnih tijela: u radu Glavnog odbora MH sudjeluje od 1994., a kao član Matičina Predsjedništva obavljao je dužnosti književnoga tajnika (2010.–2014.) i potpredsjednika Matice hrvatske (2002.–2010.).

Vjerovao da kulturni čin obogaćuje čovjekov život

MH utemeljena je kao kulturna ustanova i živjela je uvijek od povjerenja u kulturu.

Akademik Tonko Maroević upravo je zato u njoj našao prostora za svoje djelovanje: poštujući svaki ljudski dar, osobito je držao do kulturnoga čina, vjerujući da on obogaćuje čovjekov život, riječi su iz Matičine sućuti u povodu iznenadne smrti akademika Tonka Maroevića, prenosi Hina.