Mile Budak, hrvatski književnik i političar, pogubljen je 7. lipnja 1945. godine. Točno 80 godina kasnije, podsjećamo na životni put i ulogu ove kontroverzne povijesne osobe u političkom i kulturnom životu Hrvatske tijekom prve polovice 20. stoljeća.
Život i politički uspon Mile Budaka
Mile Budak rođen je 30. kolovoza 1889. u Svetom Roku kraj Gračaca. Studij prava započeo je u Zagrebu 1910., a doktorirao je 1920. godine. Bio je član pravaške omladine i suradnik lista Mlada Hrvatska. Tijekom Prvoga svjetskog rata bio je mobiliziran, ranjen i zarobljen, a kao ratni zarobljenik prošao je Makedoniju, Albaniju i Italiju, gdje je ostao do 1919.
Po povratku u Zagreb radio je u odvjetničkom uredu Ante Pavelića te uređivao pravaški orijentirana glasila poput Hrvatske misli i Hrvatskog prava. Nakon odlaska Pavelića u emigraciju, Budak postaje najistaknutija osoba HSP-a u domovini. Bio je zatvaran, preživio je atentat, a 1933. emigrirao je u Austriju, zatim u Njemačku i Italiju, gdje je Pavelićem imenovan doglavnikom i zapovjednikom ustaških logora za obuku.
Uloga u NDH i osuda na smrt
U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj obnašao je dužnosti ministra bogoštovlja i nastave, a kasnije i ministra vanjskih poslova. Godinama je bio važan ideolog ustaškog režima, promicatelj antisrpske, antisemitske i antikomunističke politike. U svibnju 1945. povukao se iz Zagreba, no zarobljen je od strane britanske vojske i izručen jugoslavenskim vlastima.
Vojni sud osudio ga je kao ratnog zločinca i 7. lipnja 1945. godine izvršena je smrtna kazna. Pogubljenje Mile Budaka označilo je simbolički kraj jedne radikalne političke epohe u hrvatskoj povijesti.
Književni opus i tradicionalna temeljnost
Iako politički angažiran, Mile Budak ostavio je značajan književni opus. Pisao je u duhu ličke narativne tradicije, s naglaskom na patrijarhalni moral, privrženost zavičaju i sukob sela s urbanim načinom života. Njegova djela, među kojima se ističu Na ponorima, Ognjište i San o sreći, bilježe nostalgiju i tradicionalne vrijednosti hrvatskog seljaštva.
Posebno su vrijedne zbirke pripovijedaka poput Opanci dida Vidurine i memoarskih zapisa Ratno roblje, u kojima opisuje svoja iskustva iz Prvog svjetskog rata, zarobljeništva i povlačenja preko Albanije.
Na dan 7. lipnja, osam desetljeća nakon što je Mile Budak pogubljen, njegova uloga u povijesti ostaje predmet rasprava i historiografskih preispitivanja. Književni trag i političko djelovanje nose teret vremena koje je obilježeno sukobima ideologija i sudbinskim lomovima za hrvatski narod.
Hrvatska povijest