Mirovinska reforma u Francuskoj odgođena je do predsjedničkih izbora 2028. godine nakon što je premijer Sébastien Lecornu, pod pritiskom lijevih zastupnika, odlučio privremeno zaustaviti jednu od najkontroverznijih reformi predsjednika Emmanuela Macrona.
Premijer Lecornu odgodio reformu zbog političkog opstanka
Francuski premijer Sébastien Lecornu objavio je odluku o suspenziji reforme tijekom obraćanja parlamentu, pokušavajući time osigurati podršku za svoj opstanak na dužnosti i donošenje proračuna za 2026. godinu. Lecornu se suočava s dvama glasanjima o povjerenju, a odluka o odgodi reforme tumači se kao pokušaj da pridobije lijeve zastupnike koji su zahtijevali takav potez.
Lecornu je istaknuo kako će prijedlog o suspenziji biti upućen parlamentu već ove jeseni. “Od sada do siječnja 2028. neće biti povećanja dobi za odlazak u mirovinu”, izjavio je, dodajući da će vlada u međuvremenu raditi na fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju proračunskog deficita.
Macronova vlada pod pritiskom
Odluka o odgodi reforme predstavlja i priznanje predsjednika Emmanuela Macrona da je ovo jedini način da se očuva stabilnost vlade. Mirovinska reforma u Francuskoj trebala je povećati dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine, što je izazvalo masovne prosvjede diljem zemlje tijekom 2023. godine.
Unatoč protivljenju javnosti, Macronova administracija tvrdila je da je reforma nužna kako bi se održao mirovinski sustav i smanjio pritisak na državni proračun. No, nakon višemjesečnih političkih kriza i pada popularnosti, odluka o odgodi do izbora 2028. označava svojevrsno povlačenje vlade pred rastućim nezadovoljstvom.
Francuska traži kompromis između štednje i socijalne stabilnosti
Lecornu je najavio da će prioritet vlade u nadolazećem razdoblju biti donošenje “odgovornog, ali socijalno uravnoteženog” proračuna. Francuska, koja se suočava s javnim dugom većim od 110 posto BDP-a, nastoji pronaći način da istodobno stabilizira financije i zadrži socijalni mir.
Odgoda mirovinske reforme u Francuskoj pokazuje koliko su duboke podjele u političkom životu zemlje, ali i koliko je složen izazov balansiranja između fiskalne discipline i društvene pravednosti – pitanje koje će, čini se, obilježiti i predsjedničke izbore 2028. godine.
Hina/Kamenjar
