Sloboda govora u Hrvatskoj i Europskoj uniji našla se u fokusu Mosta, koji je u petak upozorio na, kako tvrdi, sustav posredne cenzure koji se pod krinkom borbe protiv dezinformacija uspostavlja kroz djelovanje fact-checkera i novih europskih regulativa.
Most upozorava na prijetnju slobodi govora
Most je u petak upozorio na prijetnju slobodi govora i demokratskim standardima u Hrvatskoj i Europskoj uniji, ističući da se pod krinkom borbe protiv dezinformacija uspostavlja sustav posredne cenzure.
Prema njihovim tvrdnjama, u tom sustavu ključnu ulogu imaju tzv. fact-checkeri, koji su financirani i verificirani od strane institucija Europske unije.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja ocijenio je da Europa prolazi kroz duboku transformaciju, od demokracije prema tehnokratskom modelu u kojem se moć koncentrira u rukama tijela bez izravne demokratske legitimacije.
Grmoja: EU regulative stvaraju zatvoren sustav
Grmoja je upozorio da regulative poput Digital Services Acta i European Media Freedom Acta stvaraju zatvoren sustav u kojem Europska komisija, velike tehnološke platforme i fact-checkeri zajedno odlučuju što se smije čuti, a što se uklanja iz javnog prostora.
Posebno se osvrnuo na djelovanje Faktografa u Hrvatskoj, istaknuvši da, prema njegovu mišljenju, više ne ispunjava ulogu klasičnog medija.
Faktograf.hr je hrvatski neprofitni medij specijaliziran za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru, pokrenut 2015. kao suizdavački projekt Hrvatskog novinarskog društva i Gonga.
Pitanje odgovornosti i nadzora fact-checkera
Grmoja je postavio pitanje odgovornosti fact-checkera, upozorivši da se u situaciji kada sudjeluju u mehanizmima koji mogu dovesti do cenzure političkog govora i smanjenja dosega na društvenim mrežama više ne radi o novinarstvu, nego o kvaziregulatornoj funkciji.
Dodao je kako je zbog toga odbio odgovarati na njihove upite.
Kritike institucionalnog okvira fact-checkinga
Predsjednik Savjeta Mosta za tehnoetiku i antitotalitarizam Luka Goleš Babić naglasio je da problem fact-checkinga nije u samoj provjeri činjenica, nego u institucionalnoj arhitekturi koja se oko toga gradi.
Kao ključne probleme naveo je iluziju neutralnosti, jer su mnoge fact-checking organizacije financirane sredstvima Europske komisije, metodološku i vrijednosnu pristranost te promjenu uloge fact-checkera, koji iz medija prerastaju u kvaziregulatorna tijela.
Upozorenja o narušenom povjerenju javnosti
Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić poručio je da je povjerenje građana u fact-checkere ozbiljno narušeno, osobito nakon pandemije.
Prema njegovim riječima, tijekom tog razdoblja bili su cenzurirani svjetski znanstvenici, brisani računi epidemiologa i liječnika, a kasnije se pokazalo da su neke tvrdnje proglašavane dezinformacijama bile točne.
Miletić je posebno istaknuo ulogu ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, navodeći da se istodobno provodi transformacija Agencije za elektroničke medije i uspostavljaju novi mehanizmi nadzora nad medijima.
Iz Mosta navode da se nove europske regulative često predstavljaju kao zaštita demokracije, dok u praksi mogu postati mehanizam kojim se, kako tvrde, briselska birokracija i povezane strukture štite od političke kritike i volje građana.
(Hina/Kamenjar)