KamenjarKamenjarKamenjar
  • Vijesti
    • Ukrajina
    • BiH
    • Herceg Bosna
    • Hrvatska
    • Vijesti iz regije
    • Europska unija
    • Iz Svijeta
  • Kolumne
    • Kolumne
    • Komentar
    • Reagiranja
    • Gost Kolumne
  • Politika
    • Izbori 2024
    • Analiza
    • Politika
    • Pregled
    • Politički rentgen
    • Povijesnice
    • U potrazi za Istinom
  • Život
    • Život
    • Lifestyle
    • Religija i Vjera
    • Običaji
    • Priče
    • Gospodarstvo
    • NaÅ”i u svijetu
  • Kultura
    • Kultura
    • Umjetnost
  • Kronika
    • Kronika
    • Događaji
  • Razno
    • Razno
    • Zanimljivosti
    • Nebuloze
    • Satira
    • Humor
    • Å port
Povećaj fontAa
KamenjarKamenjar
Povećaj fontAa
Pretraži
  • Vijesti
    • Ukrajina
    • BiH
    • Herceg Bosna
    • Hrvatska
    • Vijesti iz regije
    • Europska unija
    • Iz Svijeta
  • Kolumne
    • Kolumne
    • Komentar
    • Reagiranja
    • Gost Kolumne
  • Politika
    • Izbori 2024
    • Analiza
    • Politika
    • Pregled
    • Politički rentgen
    • Povijesnice
    • U potrazi za Istinom
  • Život
    • Život
    • Lifestyle
    • Religija i Vjera
    • Običaji
    • Priče
    • Gospodarstvo
    • NaÅ”i u svijetu
  • Kultura
    • Kultura
    • Umjetnost
  • Kronika
    • Kronika
    • Događaji
  • Razno
    • Razno
    • Zanimljivosti
    • Nebuloze
    • Satira
    • Humor
    • Å port
  • Pravila privatnosti
  • Uvjeti KoriÅ”tenja
  • PoÅ”alji Vijest
  • Kontaktirajte nas
Ā© 2026 Kamenjar.com. Trn u oku od 2013.
Povijesnice

Na danaÅ”nji dan 1992. – Objavljen prvi (veći) članak o Marku Perkoviću Thompsonu

Objavio/la: Ante B
14/01/2020

HIT JE NAPRAVLJEN, VREBA SE NA RADIO-APARATIMA S PRIPREMLJENOM KASETOM ZA SNIMANJE. ZVIJEZDA JE ROĐENA. MEĐUTIM, TKO TO SVIRA, TKO TO IZVODI? MISTERIJ, PRAVI MISTERIJ…

U Slobodnoj Dalmaciji je 14. siječnja 1992. objavljen prvi (veći) članak o Marku Perkoviću Thompsonu.

Novinar Dražen Duilo i fotoreporter Božo Vukičević zaslužni su za reportažu naslova ā€œÄŒavoglave – hit ā€˜ispaljen’ s fronteā€ koju vrijedi i danas pročitati.

Taj članak je u arhivi SveučiliÅ”ne knjižnice, UredniÅ”tvoĀ fanĀ straniceĀ Marka PerkovićaĀ Thompsona pretipkalo ga je i prenosimo reportažu u cijelosti…

ČAVOGLAVE – HIT ā€œISPALJENā€ S FRONTE

Ima jedno selo, tu kod DrniÅ”a, na vrh Petrova polja, u Zagori na izvoru rijeke Čikole. Zove se Čavoglave. I one jeseni 1991. godine kad je nesreća, velika nesreća zadesila drniÅ”ki kraj, postavÅ”i već nezaobilaznim dijelom njegove povijesti i krenuvÅ”i u predaju, tako da će se o njoj tiho – jer gubitnici svoje jade, s patosom i nemirom, ispovijedaju tiho, Å”aptom gotovo – govoriti generacijama i generacijama Å”to će doći, u istim tim Čavoglavama nastat će jedna pjesma.

Čitajte i ovo

Iran poslao odgovor na američki prijedlog za zavrŔetak rata
Starmer odbacuje pozive na ostavku: Moja vlada je desetogodiŔnji projekt
AfD na vrhu popularnosti u Njemačkoj
DORH u 2025. ubrzao rad i smanjio zaostatke, no brojni izazovi ostaju

Priprosta je zapravo, i poletna, te lijepa onoliko koliko je jaka. A jaka je, jer nikoga ne ostavlja ravnoduŔnim. Za razliku od svih onih pjesmica, pjesmuljaka i pjesama Ŕto iz muzičkih studija stižu na bojiŔta, njezin je put bio upravo obrnut nastala je na fronti i tek nakon nekog vremena, stigla je u studio, ostavŔi nepatvorenom i neposrednom.

Ide ovako:
U Zagori, na izvoru rijeke Čikole
Stala braća da obrane svoje domove
Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi
Nećete u Čavoglave dok smo živi mi…

Sam njen nastanak ima opet, jednu mitsku dimenziju, a priča o tome je sljedeća: rujna proÅ”le godine pred agresorskim tenkovima padali su redom slabo naoružani i prilično neorganizirani Siverić, DrniÅ”, Oklaj… Pučanstvo je krenulo u zbjegove, pred nadmoćnim neprijateljem povlačila se i garda.

Rađala se i apatija, bezvoljnost, rojile su se sumnje i, prisjetimo se, tih dana tek neÅ”to malo vedrine među DrniÅ”ane unijet će ona ā€œÅ¾etvaā€ armijskih tenkova na Pokrovniku. Čavoglave, selo sa dvjestotinjak dimova, tih dana, tih dana uopće nije bilo branjeno, a ljudi su, kao i iz susjednih sela, već počeli odlaziti u izbjegliÅ”tvo i, uopće, nije slutilo na dobro. I onda, kad su tenkovi doÅ”li do Graca, kao Å”to to obično biva u sličnim prilikama, skupina momaka iz Čavoglava donosi odluku: branit ćemo svoje selo.
Pjesma za Badnjak

Odlaze u UneÅ”ić te od 113. brigade ZNG dobivaju neÅ”to oružja, dok u svega nekoliko kilometara udaljenim Baljcima četnici orgijaju, u selu organiziraju straže. Između njih i Baljaka, danas već zloglasnoga četničkog uporiÅ”ta, proteglo se samo Mirlović Polje, selo s mijeÅ”anim stanovniÅ”tvom. Hrvati su izbjegli, a dobar dio Srba priklonio se svojim susjedima u Baljcima.

Å to se tih dana motalo po bolesnom umu generala Mladića, Å”to je planirao, dokle je mislio ići i Å”to bi sve bilo da skupina momaka iz Čavoglava nije stala u obranu svog sela, teÅ”ko je i reći i teÅ”ko da će se to ikada s pouzdanjem znati. Uglavnom, tih dana Radio-Knin je pričao kako Čavoglave brani ā€œdve hiljade i dvesta ustaÅ”aā€, dok ih je ovdje bilo stotinjak puta manje. Bez uniformi, slabog naoružanja i s čvrstom voljom da obrane svoje domove.

Tek naknadno do sela će doći i čelnici 114. brigade, da bi zatim u pomoć braniocima sela na izvoru rijeke Čikole stigli i Imoćani. Nakon niza danonoćnih stražarenja i dežurstava, ekipa iz Čavoglava, među kojima je bila i nekolicina onih Å”to žive ili su čak rođeni u Splitu, s tim da su im roditelji iz ovoga mjesta, mogla je malo predahnuti. U selu je svih tih dana s njima ostala samo nekolicina mjeÅ”tana, odnosno mjeÅ”tanki, i dolazak pomagača mnogo je značio.

Dakako, osjećali su se jačima, a jedan momak, dvadest četverogodiÅ”njak, Å”to je ljeti radio kao konobar dolje po moru, a zimi tu u DrniÅ”u, ne dobivÅ”i nikada stalan posao, dobio je malo viÅ”e vremena za svoju gitaru. U međuvremenu, dok su mine i granate i dalje padale po Čavoglavama, on je postao bogatiji za nadimak Thompson, dobivÅ”i ga po prastaroj američkoj puÅ”ci koju je nosio svih tih dana. Gitaru je svirao, onako, iz zabave.

Te tako, u tim trenucima opuÅ”tanja, između smjena na straži, uz komin i vatru, obično navečer, polako stižući odnekud iznutra, iz svega onog proživljenog prethodnih dana stizala je pjesma. Riječ po riječ, stih po stih, iskreno i bez velikih pretenzija. Uz Thompsona svatko od njegovih kolega imao je Å”to reći, neÅ”to dodati ili oduzeti, primijetiti i dotjerati. Na koncu, sve se to odužilo toliko da je trajalo po petnaestak minuta. Thompson je ā€œtamburaoā€, pjevali su svi, čitav danas samostalni vod Čavoglave iz sastava 113. brigade ZNG-a.

Napokon, pred Božić, nekomu, ne zna se čije je to ideja točno bila, palo je na pamet da bi se ta njihova ā€œhimnaā€ možda mogla snimiti. I bi tako: otiÅ”li su u Split, raspitali se kod ovdaÅ”njih muzičara, te otiÅ”li u jedan privatni studio. Vokal je Thompsonov, u studiju je poneÅ”to dotjerano, u radu su sudjelovali i neki splitski muzičari, čitava pjesma je poneÅ”to skraćena, radilo se čitavu noć na Badnjak. Ujutro je kaseta bila gotova, ponudili su je Hrvatskom radiju-Studiju Split.

Pet minuta nakon njezina puÅ”tanja u eter Čavoglave su tučene minobacačima iz Baljaka. No pjesma je sebi svojstvenom snagu, svojim sedamosminskim ritmom, svojom neposrednoŔću, nastavila osvajati taj isti eter. I evo, svega dvadesetak dana nakon toga, nema djeteta na ovim prostorima koje ne zna makar dva stiha iz ā€œÄŒavoglavaā€. Hit je napravljen, vreba se na radio-aparatima s pripremljenom kasetom za snimanje, zvijezda je rođena. Međutim, tko to svira, tko to izvodi? Misterij, pravi misterij i po Splitu se već mogu čuti raznorazne priče. I nerijetko je pitanje, gdje su, na koncu konca, te Čavoglave?

Thompson i gitara

Bili smo u Čavoglavama zajedno s Thompsonom, momkom s tako običnim imenom i prezimenom, kakvih se u njegovom selu može naći joÅ” makar pet – Marko Perković – te sa Strujom, JanÅ”om, Tajsonom, Å mućurom, Nabiguzom, Vestijem, Ćarom, Grizlijem, Mrmom, Jenkijem, Bepom, Đonom, Policajcem, Å picom, Tičakom, Agresorom, Selasijem… Sve su to, jasno, članovi samostalnog voda iz Čavoglava i svi su sudjelovali, rekosmo već, u stvaranju sad već znamenite pjesme.

– Prije niko nije zna za nas. IÅ”a sam ja po Dalmaciji, znadu za Kljake, za Umljanoviće, za Baljke, za Mirlović polje, a za Čavoglave ne znaju. Kako ne znate, velim im, to je na izvoru Čikole na vr` Petrova polja. Eto, dok nije bilo pisme, niko nije zna ni za nas ni za Čavoglave, a sad znadu svi – priča Selasije, najstariji među njima.

Govore kako se nitko od njih nije nadao ovolikom uspjehu pjesme, a Thompson kaže kako planira snimiti i kasetu. Ima joÅ” materijala, joÅ” jednu domoljubnu ali laganu i nekoliko ljubavnih pjesama. Snimit će i spot, veli.

Čavoglave, gdje je to?

Primirje je i, iako se iz Baljaka tu i tamo može čuti poneki hitac, atmosfera je opuÅ”tena. Nekoliko kuća je razoreno, tragovi gelera i granata mogu se vidjeti na sve strane. Izbjeglice se vraćaju u selo. Među rijetkima koji svih ovih dana nisu napuÅ”tali svoje selo je i Ana Perković, zatekli smo je pored ognjiÅ”ta, baÅ” počela ā€œzaprećavat kruvā€.

– Bilo je u neko doba teÅ”ko, a sad je jopet dobro kad se ne puca. Nisam puno straÅ”iva, računam, neće mene. ViÅ”e sam se bojala za njih mlade nego za sebe. Imam ode kravu, prasad, kokoÅ”i i, da izvinete, magare. Eto, neki nam bižali, a ja nisam – priča nam.

Iz Čavoglava su inače Perkovići, Gorete, Jukići, Blaževići, BeÅ”lići, Matići, Jelići, Buovci, Dobre, Pilići, Pauci, Žurići, Mikulići, Akrapi, RadoÅ”i, Gotovci i Å arani. Po selu je, uz tek poneku dolje u polju prema Kljacima, malo novijih kuća. Radilo se, uglavnom, dolje u Splitu ili u DrniÅ”u, i živilo uz zemlju i stoku. Zajedno sa Tajsonom i Å mućurom s lakoćom i nelagodom spustili smo se i do izvora Čikole, lakoćom jer reporter nije opterećen viÅ”kom kilograma i nelagodom jer su nas četnici s onoga brda zasigurno morali vidjeti.

No, pucao nije nitko, a izvor Čikole, rijeke koja se ljeti pretvara u potok, a za kiÅ”a u bujicu, prolazeći s jednog na drugi kraj drniÅ”ke općine, ovih dana je gotovo presuÅ”io. Tako dolje red Å vabića mlinica umjesto pravog malog jezera sada stoji samo lokva vode. Vele da je to zbog Peruče.

Reporteru na pamet pada jedna o nekoj drugoj rijeci. Znate je, zavrÅ”ava stihovima ā€œvalja nama preko rijekeā€ā€¦

NESPORAZUMI

U vezi sa stihom ā€œÄŒujte Baljci, Mirlovićiā€ iz pjesme o Čavoglavama u međuvremenu su nastali određeni nesporazumi. Naime, Å”to? Pri spominjanju Mirlovića mislilo se na Mirlović polje, inače susjedno selo, u kojemu ima i Hrvata uključenih u obranu domovine, te Srba koji su se priključili četnicima. Jasno, autori pjesme upućuju četnicima poruku da će ih ā€œgoniti sve do Srbijeā€, ali sve to izaziva reakcije kod Hrvata. ZaÅ”to se prezivaju Mirlovići kad se oni bore za domovinu – protestiraju. Stoga nas je Thompson zamolio da objasnimo kako se ono ā€œMirlovićiā€ odnosi samo na donji dio sela, a ne na gornji.

No to nije sve jer pored Mirlović polja, tamo kraj UneÅ”ića, postoji i selo Å”to se zove Mirlović Zagora. Reporter je slučajno jednom čuo jednog čovjeka iz Mirlović Zagore kako se žučno buni protiv onoga spominjanja ā€œMirlovićaā€, te je to ispričao momcima iz Čavoglava. Oni se pet ispričavaju i vele da se u pjesmi nije mislilo na Mirlović Zagoru. Eto.

Podijeli
Facebook Whatsapp Whatsapp Kopiraj poveznicu
Komentari
  • Baltimor6 • 10/05/2026
    Andrej Plenković o izjavi Tomislava Sokola: 'Ako mu slučajno nije dobro, može odmah napustiti dužnost' - Kamenjar
  • Baltimor6 • 10/05/2026
    Andrej Plenković o izjavi Tomislava Sokola: 'Ako mu slučajno nije dobro, može odmah napustiti dužnost' - Kamenjar
  • Julija • 10/05/2026
    Andrej Plenković o izjavi Tomislava Sokola: 'Ako mu slučajno nije dobro, može odmah napustiti dužnost' - Kamenjar
KamenjarKamenjar
Pratite nas
Kamenjar.com - trn u oku od 2013.
  • Pravila privatnosti
  • Uvjeti KoriÅ”tenja
  • PoÅ”alji Vijest
  • Kontaktirajte nas
DobrodoŔli na Kamenjar
Username or Email Address
Password

Lost your password?