Na današnji dan rođen je u Dubrovniku slavni Ruđer Bošković – jedan od najvećih znanstvenika u čitavoj hrvatskoj povijesti. Njegove veze s poljskim kraljem sačuvale su Dubrovnik od ruskog pomorskog napada.
[ad id=”68099″]
Zanimljivo je da se Bošković u doba boravka u Londonu susreo i sa slavnim znanstvenikom Benjaminom Franklinom, s kojim je razgovarao o elektricitetu, pojavi koja je u to vrijeme bila u žarištu najnaprednije znanosti.
Jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika i po nekim mišljenjima najveći Hrvat u cijeloj povijesti – Ruđer Bošković – rođen je na današnji dan prije više od 300 godina u Dubrovniku. Ruđer je imao čak osmero braće i sestara, a s nekima od njih ostao je blizak tijekom cijelog života, naročito sa sestrom Anicom i bratom Barom. Ruđer je školovanje započeo u Dubrovniku, a s 14 godina poslan je u Rim, gdje se školovao kod isusovaca na slavnom Rimskom kolegiju (Collegium Romanum), jednom od najpoznatijih svjetskih sveučilišta toga vremena (katolički ekvivalent Oxfordu i Cambridgeu).
Nakon završenog studija zaređen je za svećenika i stupio je u tada silno moćni Isusovački red. Na Rimskom kolegiju predavao je matematiku, a znanstveno se bavio teorijom sila u fizici. Njegova je izvorna zamisao bila da se sva materijalna tijela (kamen, stol itd.) sastoje od točaka koje nemaju protežnosti, ali djeluju jedne na druge silama koje ovise o njihovoj međusobnoj udaljenosti. Revolucionarno u tome bila je misao da se ono što vidimo kao čvrstu materiju zapravo sastoji od praznog prostora ispunjenog samo točkama. Njegove ideje uvelike su se pokazale ispravnima otkrićem atoma, a i danas daju inspiraciju za pronalaženje unificirane teorije sila u prirodi.
Zanimljivo je da se Bošković, nakon što je otišao iz Dubrovnika s 14 godina, u njega vratio samo jednom, za vrijeme ljetnih praznika 1747. (kad mu je bilo 36 godina). Boškovićev rad na polju astronomije dao je ploda u osnivanju zvjezdarnice u milanskoj Breri (po toj četvrti u Milanu zove se i jedan model Alfe Romea, automobilske marke kojoj je sjedište također u Milanu). Zvjezdarnica u Breri pod Boškovićevim vodstvom postala je jedna od najmodernijih na svijetu. Po Boškoviću je nazvan jedan krater na Mjesecu (nedaleko od kratera Julije Cezar).
Pri kraju života Bošković je dobio zaposlenje na francuskom kraljevskom dvoru. Bio je prijatelj moćnog ministra grofa de Vergennesa, osobe koja je uvelike zaslužna što su Amerikanci uspjeli pobijediti Britance u Ratu za nezavisnost. Zanimljivo je da se Bošković u doba boravka u Londonu susreo sa slavnim znanstvenikom Benjaminom Franklinom, s kojim je razgovarao o elektricitetu, pojavi koja je u to vrijeme bila u žarištu najnaprednije znanosti. Britanci su Boškovića imenovali članom slavnog Royal Societyja.
Bošković je prijateljevao s više kardinala, s papom, pa i s poljskim kraljem, uz čiju je pomoć uspio jednom prilikom spriječiti ruski napad na Dubrovnik. Naime, kad su Rusi namjeravali intervenirati u Dubrovniku svojom ratnom flotom, Bošković je napisao pismo poljskom kralju i zamolio ga za pomoć. Poljski kralj uputio je molbu ruskoj carici i opasnost za Dubrovnik bila je otklonjena. Bošković je boravio i na dvoru slavne carice i kraljice Marije Terezije, koju je opisao kao izrazito pobožnu ženu, koja se u doba bitke u kojoj je sudjelovala njena vojska usrdno molila, zajedno s drugim ženama s dvora. Ruđer Bošković umro je u Milanu u 77. godini života.