Pratite nas

Kronika

Tiho i bez ikakve pompe na Mirogoju je u četvrtak ispraćen general Praljak

Objavljeno

na

Premda na internetskim stranicama Gradskih groblja o tome ne postoji ni najmanji trag, prema informacijama kojima raspolaže Večernji list, u četvrtak je u zagrebačkom krematoriju na posljednji počinak ispraćen hrvatski general Slobodan Praljak.

Tiho, bez ikakve pompe, kako je to i želio, posljednje zbogom rekli su mu članovi najuže obitelji i tek nekolicina bliskih prijatelja – onih koje je general naveo u oproštajnom pismu upućenom obitelji.

U najvećoj diskreciji, također, prethodno je iz Haaga stiglo Praljkovo tijelo: prema jednom izvoru u Hrvatsku je prebačeno odmah nakon obdukcije protekli petak, a drugi izvor navodi da su posmrtni ostaci preneseni na dan ispraćaja u krugu obitelji, dakle u četvrtak.

No, jedno je posve izvjesno: od Slobodana Praljka hrvatska će se javnost, ponajprije njegovi generali i suborci, oprostiti na službenoj komemoraciji koja će se održati u zagrebačkoj dvorani Lisinski u ponedjeljak u podne. Sudeći prema dosad pokazanom interesu, dvorana će biti premala za sve štovatelje pokojnoga generala.

Kao što se otprije zna, nakon Praljkove tragične smrti, u prostorijama Hrvatskoga generalskog zbora u Habdelićevoj ulici u Zagrebu otvorena je knjiga žalosti, a kako doznajemo od generala Pavla Miljavca, do jučer su popunjene dvije velike knjige.

Bit će potrebna i treća jer se sućut na ovaj način može iskazati svaki dan sve do nedjelje, 10. prosinca, u 15 sati, do dana uoči komemoracije, koja će se održati u organizaciji Hrvatskoga generalskog zbora.

– Na komemoraciji neće biti nikoga od obitelji, a mislim da neće doći nitko ni od političara. Bez obzira na veliki interes, nastojimo da i komemoracija prođe dostojanstveno – rekao je za Večernji list organizator skupa general Pavao Miljavac, koji je do detalja razradio scenarij oproštaja s Praljkom.

No, komemoracija, koja neće trajati dulje od sat vremena, zamišljena je dostojanstveno i jednostavno: ispred Praljkove fotografije i jedne ruže pokraj nje na pozornici će recitirati generalovi dobri prijatelji Zlatko Vitez i Dragan Despot, a potonji pročitat će i kratku Praljkovu biografiju. Mjesta neće biti unaprijed označena pa će svatko sjesti na slobodno mjesto, a isto vrijedi i za političare, premda Generalski zbor još nema potvrdu o dolasku predstavnika najviše državne vlasti.

U čast Praljku svirat će hrvatska himna, a očekuje se i dolazak cjelokupnog Generalskog zbora u svečanim odorama. – Izdao sam strogu zapovijed djelatnicima osiguranja koje smo angažirali da nema nikakvih transparenata, nikakvih čudnih zastava i slično. Okupit ćemo se isključivo s namjerom da odamo poštovanje generalu Praljku na dostojanstven način – kazao je Pavao Miljavac, ujedno i jedan od ukupno tri govornika u Lisinskom.

Osim njega, govor će držati i general HVO-a Stanko Sopta Baja te Miroslav Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Fojnički Hrvati: Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu.

Objavljeno

na

Objavio

Fojnički Hrvati obilježili su jučer, 13. studenog, još jednu tužnu 25. godišnjicu okrutnog ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici. Na pragu samostana ratne 1993. bez ikakva povoda ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, piše Večernji list BiH.

S Čengićem su bila još trojica pripadnika navedene postrojbe Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić. Tadašnji Vrhovni sud u Sarajevu ubojicu fojničkih fratara Miralema Čengića osudio je na 11 godina zatvora, a trojici njegovih pomagača izrekao kaznu od po šest mjeseci. Čengić je odležao tek dio kazne jer su ga više puta pomilovali bošnjački politički čelnici te je odavno na slobodi.

Najbliže otkrivanju nalogodavaca bilo se prije osam godina kada je u samostan Duha Svetoga došao bivši zapovjednik 302. motorizirane brigade Armije BiH Hasib Mušinbegović. On se tada ispričao franjevcima za zločin, ali je isto tako u razgovoru za naš list rekao kako su četvorica pripadnika njegove postrojbe toga dana, 13. studenog 1993., bili izuzeti iz njegova zapovjedništva. Krenula je obnova postupka koja do današnjeg dana nije dala nikakvih rezultata. Tko je naredio zločin, ni danas se ne zna. Ipak, vjere za ostanak u Fojnici ne nedostaje. – Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu. Stoji samostan i stoji Bosna – poručio je gvardijan fojničkog samostana fra Miro Relota na misi u povodu 25 godina od ubojstva dvojice franjevaca.

Misu je u prepunoj crkvi, uz članove obitelji ubijenih svećenika, predvodio fra Žarko Relota iz Hrvatske uz koncelebraciju 20-ak svećenika iz Lepeničke regije. Relota je kazao da mu je povjeren iznimno težak zadatak, da su osjećaji jaki te da je ovo prilika za vaganje svake izgovorene riječi.

– Žrtva poginulih fratara zadužila je sve one koji žive u ovim krajevima jer će nastaviti odzvanjati kao i poruka koju su svojim životima posvjedočili ubijeni fratri, a to je poruka da nam je ovdje mjesto i kad je najteže ne želimo otići – istaknuo je fra Žarko.

Osvrnuo se i na posljednji istup pokojnog gvardijana u medijima kada je rekao da je kao fratar dobrodošao bilo gdje u svijetu, ali da se, ipak, u Bosni, najbolje osjeća.

Zločini tkz. Armije BiH: 25. godišnjica strijeljanja fojničkih fratara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Prva privatna tužba protiv Srbije zbog mučenja u logorima

Objavljeno

na

Objavio

Nakon lavine kritika, nezadovoljni radom institucija Vukovarci su sami krenuli po pravdu. Zbog premlaćivanja i logorskih mučenja podnesena je prva privatna tužba protiv Republike Srbije. Podnio ju je bivši zatočenik logora, Vukovarac Dragutin Guzovski. Angažirao je odvjetnika u Srbiji i podnio tužbu njihovom sudu, javlja dnevnik.hr.

Prošlo je 26 godina od izlaska Dragutina Guzovskog iz logora, u njemu je bio 6 i pol mjeseci. U srpnju ove godine podnio je tužbu sudu pravde u Beogradu. „Zbog nezakonitog lišavanja slobode, deportacije i odvođenja u koncentracijski logor, nehumanog i neljudskog ponašanja. I na kraju nepoštivanja ženevske konvencije“ kaže Guzovski.

Još prije desetak godina skupina logoraša pokušala je podnijeti zajedničku tužbu, no ona nikada nije predana pravosudnim institucijama u Srbiji. Predsjednik HDLSKL Danijel Rehak rekao je da svaki put dobiju odbijenicu.

Kroz srpske koncentracijske logore prošlo je više od 30 tisuća ljudi, a u logorima ih je ubijeno 300. Jedan od njih je bio gospodin Guzovski. “Deset tisuća Vukovaraca dotjerano je na Velepromet, u ta tri dana je ubijeno 724 čovjeka za koje nitko nikad nije odgovarao, niti je itko optužen“ kaže Guzovski.

Preživjeli logoraši i danas žive s posljedicama, kao i on sam. “Tri puta sam ranjen u Vukovaru. Prostrijel obje potkoljenice i geler od granate u 5 pršljenu“ objašnjava Guzovski.

Dragutin je 126 dana proveo u samici. Za sve pretrpljene zločine traži odštetu.

No Vukovarci se boje da mnogi neće doživjeti odštetu. “Svakom čovjeku je bitan pakao kojeg je preživio i kako i na koji način da se to riješi“ kaže Rehak koji surađuje s Guzovskim. “Ja i gospodin Rehak smo do sada obišli sve ministre pravosuđa, svi su nam tapkali po ramenima i rekli da će biti sve u redu“ izjavljuje Guzovski.

Ministarstvu pravosuđa poslali smo upit hoće li i na koji način sudjelovati u pomaganju u procesima, no odgovor još nismo dobili. Za više od 300 Hrvata Srbija je zabranila i slobodu kretanja. Dragutin je također na popisu. “Sljedeći korak koji ćemo poduzeti neovisno o tužbi da se pritisne Srbiju da briše i povuče taj spisak“ kaže Guzovski.

Vukovarci su optimistični i nadaju se da neće proći još 27 godina kako bi dobili svoja prava, ističu za dnevnik.hr.

“Pozivam logoraše da mi se obrate kao predsjedniku županijske podružnice HDLSKL-a i pomoći ću im da tužba bude dobro napravljena i uđe u pravnu proceduru. Mogu me zvati na broj telefona 098/207-405″, poručio je Guzovski u razgovoru za Glas Slavonije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari