Više od 2000 pripadnika američke Nacionalne garde u ovom je trenutku raspoređeno u nekoliko američkih gradova, što je najviše u povijesti. Predsjednik Donald Trump smatra to načinom borbe protiv “kriminala i nereda”, a oporba mu zamjera “pretvaranje zemlje u policijsku državu”.
Uloga i struktura Nacionalne garde
Nacionalna garda je grana američke vojske koja može obavljati državne i savezne funkcije, a uglavnom se koristi u reakcijama na izvanredne situacije na nivou pojedine države, ali može biti i federalizirana, odnosno stavljena pod upravu savezne vlasti u Washingtonu.
Nacionalna garda je stoga dio američke vojske s dvostrukom linijom zapovijedanja – odgovorna je primarno guvernerima pojedinih država, ali u posebnim okolnostima i predsjedniku. Njezini pripadnici dio su primarne borbene rezerve američke kopnene vojske i zračnih snaga.
Prema posljednjim podacima američkog ministarstva obrane, Nacionalna garda u rezervi ima nešto više od 430 tisuća pripadnika.
Povijesni presjek raspoređivanja garde
U ukupnoj američkoj povijesti Nacionalna garda se po gradovima razmještala tek nešto više od 150 puta, ali u posljednjih 15 godina više od 20 puta.
Obično se to događa ako se neka američka država suočava s izvanrednim stanjem koje zahtijeva angažman Nacionalne garde poput prirodnih katastrofa ili teških vremenskih uvjeta, građanskih nemira, rata ili kada je civilnim vlastima potrebna pomoć pri izborima.
Trump je u posljednjih nekoliko mjeseci zapovjedio raspoređivanje stotine pripadnika Nacionalne garde u Washington DC, Memphis, Chicago i Portland, tvrdeći da su ti gradovi, svi pod vlašću demokrata, ogrezli u kriminal i nasilne nerede.
Uz spomenute, oko 1.700 pripadnika Nacionalne garde mobilizirano je u 19 saveznih država za podršku Imigracijskoj i carinskoj službi (ICE) u deportacijama i borbi protiv nezakonitih imigracija. Planira se i proširenje na gradove poput New Yorka, New Orleansa, Baltimorea i Oaklanda.
Predsjednici SAD-a mogu federalizirati Nacionalnu gardu iz određene države, ali obično je za to potrebno odobrenje njezina guvernera. I upravo tu nastaje spor između Trumpa i guvernera iz Demokratske stranke koji to ne odobravaju.
Sudski sporovi i zakonske odredbe
Kalifornijski guverner Gavin Newsom uspio je u nedjelju sudskim putem privremeno blokirati Trumpovu namjeru da 200 pripadnika Nacionalne garde iz Kalifornije pošalje u Oregon. Isto je pošlo za rukom i guverneru Oregona koji je odlukom suda privremeno zaustavio razmještaj oregonske Nacionalne garde u Portland.
Na više američkih sudova u tijeku su tužbe i procesi vezano uz Trumpove odluke. Tužitelji se pozivaju na Posse Comitatus Act iz 1878. godine, federalni zakon koji zabranjuje upotrebu vojske (uključujući Nacionalnu gardu u federalnom statusu) za provođenje domaćih zakona, osim ako Kongres ne to odobri ili ako postoji ustavna iznimka (npr. pobuna).
Rob Bonta, kalifornijski tužitelj napisao je u svojoj tužbi kako je “federalizacija garde bez guvernerove suglasnosti zloupotreba predsjedničke moći i krši državna prava. Predsjednik stvara nacionalnu policijsku silu s njim na čelu.”
Trumpova administracija u sudskim procesima se ne poziva isključivo na jedan zakon, već koristi kombinaciju odredbi za federalizaciju i raspoređivanje Nacionalne garde i aktivnih vojnika, pritom uglavnom izbjegavajući Akt o pobuni iz 1807. godine koji predsjedniku daje široke ovlasti za raspoređivanje federalnih snaga u slučaju “pobune”, “izvanrednog stanja” ili kada državne vlasti ne mogu održati red.
Taj zakon dopušta vojsci sudjelovanje u uhićenjima, racijama i suzbijanju nereda. No kako je ovaj zakon prilično striktan, Trump koristi druge kombinacije koje usporavaju sudske procese.
Genijalna ideja
Analitičari koji mu daju podršku ističu da su raspoređivanja Nacionalne garde donijela brze rezultate, poput pada kriminala u glavnom gradu Washingtonu i da su nužna zbog “nesposobnosti demokrata da uspostave red u svojim državama”. Oni ovo vide kao ispunjenje Trumpovih predizbornih obećanja.
Sean Hannity, konzervativni analitičar i voditelj Fox newsa kaže da „Trump čini ono što demokratima nije uspjelo godinama – šalje Nacionalnu gardu u gradove poput Chicaga i Portlanda da zaustavi anarhiju. Ovo nije vojna diktatura – ovo je spas za obične Amerikance koji pate od bandi i imigranata. Podržavam svaki korak!“
Bivši ravnatelj Imigracijske i carinske službe SAD-a Thomas Homan traži da se zakon koji ograničava ovlasti predsjednika hitno promijeni. „Trumpova raspoređivanja već su smanjila kriminal za 30 posto i to nije slučajnost. Moramo federalizirati gardu jer demokratski guverneri blokiraju uvođenje reda. Ovo je zaštita Ustava od domaćih terorista i bezakonja.”
Predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson također nema dileme oko Nacionalne garde. „Trumpov plan da se gradovi poput Baltimorea i San Francisca koriste kao prostori za trening vojske je genijalan, poboljšava spremnost snaga i rješava kriminal. To je plan koji demokratima nije pao na pamet. Ovo je ustavno i nužno za nacionalnu sigurnost.“
Podijeljena javnost i političke reakcije
Kritičari uglavnom ističu da predsjednikovo ponašanje predstavlja autoritarizam, kršenje zakona i prijetnju demokraciji.
Trumpa optužuju da je politički motiviran, da su mu na meti ‘demokratski gradovi’ i da normalizira vojsku na ulicama, što krši tradiciju “vojska za vanjske prijetnje, ne za domaće”.
Vođa demokrata u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries tvrdi da vladajuća administracija polako uvodi vojnu okupaciju. „Nijedan Amerikanac ne bi se smio smatrati ‘unutarnjim neprijateljem’ ili metom za američku vojsku. Amerikanci su odbili okupaciju američkih gradova i s tim treba prestati”, rekao je.
JB Pritzker, demokratski guverner Illinoisa poziva na otpor svih građana ovakvim odlukama. „Trump se ponaša poput Vladimira Putina i pitam se za njegovo mentalno zdravlje. Ovo nije borba protiv kriminala, već invazija na američke gradove“, kazao je.
Ankete pokazuju da je američka javnost jako podijeljena oko raspoređivanja Nacionalne garde i vojnika u gradove za borbu protiv kriminala.
Protivnici i podržavatelji su na oko 45 posto i postoji velika podjela po strankama: Republikanci uglavnom podržavaju (oko 70–80%), dok se Demokrati snažno protive (80–90%).
Hina/Kamenjar.com
Trumpova administracija gradove na čelu s demokratima nazvala ‘ratnim zonama’
