Pratite nas

Najave

Nakon posjeta Portugalu i sv. mise u Fatimi, Predsjednica stigla u posjet Mostaru

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović doputovala je u nedjelju popodne u Mostar gdje će se u ponedjeljak susresti s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, održati predavanje o zemljama jugoistočne Europe na putu u EU te nazočiti manifestaciji izbora osobe godine Večernjakov pečat.

Predsjedničin zrakoplov je oko 15.00 sati sletio na Zračnu luku u Mostaru nakon čega se Grabar-Kitarović smjestila u mostarskom hotelu Mepas, a na ulazu ju je pozdravio veći broj ljudi.
Grabar-Kitarović će u ponedjeljak održati predavanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru o temi ”Hrvatska potpora briselskom putu država jugoistočne Europe”.

Predviđen je i susret s hrvatskim članom BiH Predsjedništva Draganom Čovićem, a nazočit će i manifestaciji dodjele nagrade ”Večernjakov pečat 2018.” u organizaciji Večernjeg lista BiH u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače u Mostaru.

Predsjednica Grabar-Kitarović: “U Fátimi sam u mislima bila s ljudima u Hrvatskoj”

Uoči dolaska u Mostar predsjednica Grabar-Kitarović boravila je u službenom posjetu Portugalu, u sklopu kojega je, zajedno s portugalskim predsjednikom posjetila svetište Fatimu i prisustvovala svetoj misi povodom blagdana Gospe Fatimske.

“Zahvalna sam portugalskom predsjedniku što me je pozvao na ovu 101. obljetnicu početka ukazanja u Fátimi. Meni su ovo posebni trenuci, kada svi razmišljamo o sebi, ali ponajviše o drugima. Dakle, kada se zagledamo u sebe, u ono što smo dobro učinili i u ono što bi smo trebali bolje činiti”, rekla je Grabar-Kitarović hrvatskim novinarima na izlazu iz svetišta. “Večeras sam bila u mislima sa svima vama u Hrvatskoj, i u molitvama s vama”, dodala je.

U Fátimi, mjestu u središnjem Portugalu, okupilo se oko 200.000 hodočasnika, procjenjuje Ured za odnose s javnošću svetišta. U nedjelju na misi očekuju oko 400.000 vjernika. Tisuće svijeća obasjale su nebo nad mjestom gdje se 1917. godine, prema svjedočanstvu troje pastira, prvi put ukazala Gospa. Katolička Crkva priznala je da se Gospa ukazala ondje.

“Čast nam je što ovdje imamo hrvatsku predsjednicu, te što dijelimo ovaj trenutak vjere. Trenutak vjere za tako puno hrvatskih i portugalskih katolika”, rekao je 69-godišnji portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa nakon što je zajedno s Grabar-Kitarović izašao iz svetišta.
“Djevicu Mariju smatra se kraljicom. U Portugalu je ona kraljica od 1640. godine kada smo vratili svoju nezavisnost. Za Hrvatsku je ovo također poseban trenutak zbog povijesnih i tradicionalnih razloga. Jako emotivno smo dijelili ovaj trenutak”, izjavio je De Sousa, na vlasti od ožujka 2016. godine.

Posjetom Fátimi dvoje konzervativnih predsjednika završilo je svoj dvodnevni susret u Portugalu, domu za 10 milijuna stanovnika na obali Atlantskog oceana. U petak su u Lisabonu Grabar-Kitarović i De Sousa ocijenili kako su odnosi dviju zemalja odlični bez otvorenih pitanja. De Sousa je u svibnju 2017. boravio u Hrvatskoj kao prvi portugalski predsjednik u službenom posjetu nakon osamostaljenja Hrvatske. Grabar-Kitarović je pak prva hrvatska predsjednica koja je bila u državnom posjetu toj južnoeuropskoj zemlji. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Borislav Ristić u petak u Mostaru promovira knjigu ‘Ne kupuj mačka u vreći’

Objavljeno

na

Objavio

Novinar i kolumnist zagrebačkog Večernjeg lista Borislav Ristić nedavno je izdao knjigu “Ne kupuj mačka u vreći”.

Nakon Zagreba i Osijeka, Ristić će knjigu predstaviti i u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače u Mostaru, u petak 25. svibnja u 18:00h.

O knjizi će govoriti sociolog Ivan Vukoja, nakladnik Ivica Vuletić te sam Ristić.

Predstavljanje će moderirati glavni urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj.

“Pozivam sve ljude dobre volje na promociju moje knjige “Ne kupuj mačka u vreći”. Mačke iz knjige su ideje koje nam se nude kao jeftina i laka rješenja, a za nas ispadnu kao skupa i višestruko preplaćena obećanja. Zahvaljujem se organizatorima na pozivu i veselim što će mačak dobiti priliku da se opruži i pred mostarskom publikom.”, rekao je Ristić uoči mostarskog predstavljanja njegove knjige.

Nino Raspudić, jedan od recenzenata Ristićeve knjige napisao je, pak, kako je knjiga “Ne kupuj mačka u vreći” sastavljena od tekstova objavljenih uglavnom na portalima, za koje je “upućenijim čitateljima već u startu bilo jasno da nadrastaju taj okvir i vape za ukoričenjem”.

“Tek sada, kada su posloženi u knjigu, jasno se vidi njihova organska povezanost i pokazuje se u punini dosljedno promišljena i izvrsno artikulirana Ristićeva ‘politologija’”, napisao je Raspudić u predgovoru knjizi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

JUŽNOSLAVENSKO PITANJE AKTUALNIJE NEGO IKADA

Objavljeno

na

Objavio

Pretiskano izdanje hrvatskoga prijevoda knjige publicista i političara Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje” predstavit će se u Mostaru u četvrtak 24.svibnja 2018. u Galeriji kraljice Katarine s početkom u 19,00 sati, a organizatori su Odjel za Drugi svjetski rat i domovinski rat HNS-a i Središte hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH.

Najavljeni predstavljači koji će sudjelovati u programu će biti doc.dr.sc. Dražen Švegelj, Silvio Jergović, dr.sc. Ivona Šego Marić, Hrvoje Janković i Anita Martinac.

Hrvatskim državotvornim idejama iz djela Ive Pilara nadahnjivali svi naraštaji hrvatskih političara od 1918. pa do obnove hrvatske državnosti devedesetih godina 20. stoljeća.

Pilar je autor termina “hrvatski državni i etnički prostor”, te je taj prostor smjestio u srednjoeuropsko okruženje. Zato je Pilar prvi hrvatski geopolitičar.

Od 1918. pa sve do danas događaji se ponavljaju po istom predlošku onako kako ih je prikazao Pilar. “Priča o Hrvatskoj i hrvatskom državnom i etničkom prostoru danas je gotovo aktualnija nego u vrijeme rata”, te se može reći da je iseljavanje Hrvata aktualno na početku 20. stoljeća s jednako tragičnim razmjerima kao i danas.

Gubljenje identiteta, uz demografsko pražnjenje prostora prijetnja su da prazninu u hrvatskom državnom i etničkom prostor ispuni druga populacija.

Mnogi su ocijenili je kako je Pilar po svemu sudeći smaknut zbog svoje ideje o stvaranju samostalne hrvatske države. Njegovu ideju o tomu kako je samo spremnost za uspjeh temelj svakoga pa i političkoga uspjeha obrazložio je svjesnošću zbilje da je svaka srpsko-hrvatska zajednica moguća samo na štetu Hrvata.

Knjiga “Južnoslavensko pitanje” ocijenjena je jednom od tri najvažnije hrvatske knjige u 20. stoljeću. Knjiga je objavljena u Beču 1918. godine. Na hrvatski jezik preveo ju je Fedor Pucek, a objavila ju je Matica hrvatska 1943. Pretisak prvoga hrvatskog izdanja objavljen je 1991. u Varaždinu, a devedesetih godina u Zagrebu se krenulo s objavom njegovih izabranih djela. Kritika je upozorila na stanovite nedostatke u prijevodima pa se u novom tisućljeću krenulo s ambicioznijim pothvatom kritičkoga izdanja sabranih djela. Novo izdanje objavio je Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima u 2017.

Ivo Pilar rođen je u Zagrebu 1874., a preminuo je pod sumnjivim okolnostima 1933. Bio je pravnik i ekonomist. Živio je u BiH, a od 1920. do smrti u Zagrebu. Do jeseni 1918. zalagao se za održanje Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državno-političkom i nacionalno-političkom smislu reformira kao trijalistička monarhija s Hrvatskom kao trećom jedinicom. U Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji politički je bio progonjen.

Najvažnija su mu djela: “Secesija” “Recepcija Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH”, “Die südslawische Frage und der Weltkrieg” napisana pod pseudonimom L. v. Südland, “Borba za vrijednost svoga ‘ja’. Pokus filozofije slavenskog individualizma”, “Immer wieder Serbien. Jugoslawiens Schicksalstunde”napisana pod pseudonimom Florian Lichtträger.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati