NATO članice suočene su s novim zahtjevom američkog predsjednika Donalda Trumpa: povećanje izdvajanja za obranu na 5% bruto domaćeg proizvoda. Radi se o značajnom porastu u odnosu na trenutni cilj od 2% BDP-a.
Trumpov pritisak dominira dnevnim redom
Ministri obrane NATO-a sastaju se u Bruxellesu kako bi razmotrili Trumpov prijedlog. Sastanak dolazi manje od tri tjedna prije ključnog samita saveza, koji će se održati 24. i 25. lipnja u Haagu.
Trump tvrdi da je povećanje nužno kako bi SAD ostao predan obrani europskog kontinenta. Mnogi diplomati priznaju da je to “cijena” nastavka transatlantske sigurnosne suradnje.
Rutte predlaže kompromisni model ulaganja
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte predlaže da članice povećaju obrambene izdatke na 3,5% BDP-a, uz dodatnih 1,5% za širu sigurnosnu potrošnju. Time bi se ukupno zadovoljio Trumpov zahtjev, bez formalne promjene cilja.
“Moramo ići dalje i moramo ići brže”, poručio je Rutte novinarima u srijedu, ističući da će obrambena ulaganja biti u središtu samita.
Podjele oko roka i definicije sigurnosti
Članice NATO-a još nisu suglasne oko roka do kada bi se novi cilj trebao ispuniti. Rutte predlaže 2032. godinu, no neke države, poput Litve, smatraju taj rok prekasnim.
Litavska ministrica obrane Dovile Sakaliene zalaže se za kraći rok: najkasnije do 2030. godine. S druge strane, Njemačka i druge zapadne države upozoravaju da su takvi ciljevi nerealni zbog trenutne razine potrošnje.
Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je da “nema neograničenog vremena” za ispunjenje ciljeva, čime je dodatno pojačao pritisak na europske saveznike.
Otvorena pitanja oko “sigurnosnih troškova”
Dodatne rasprave vode se i oko toga što sve ulazi u pojam “sigurnosni troškovi”. Neke države predlažu uključivanje kibernetičke sigurnosti i dijelova infrastrukture. Drugi traže precizniju definiciju kako bi se spriječile zloupotrebe.
NATO diplomati žele dogovoriti formulaciju koja bi bila dovoljno jasna, ali i fleksibilna za različite nacionalne potrebe.
Test europske ozbiljnosti
Zahtjev američkog predsjednika smatra se testom europske odlučnosti. Povećanje izdataka moglo bi osigurati nastavak američke potpore, ali zahtijeva velike fiskalne i političke napore.
Dogovor bi trebao biti postignut najkasnije na samitu u Haagu, gdje će se odlučiti hoće li NATO članice uistinu prihvatiti novu obrambenu stvarnost i financijsku odgovornost. (Hina/K)
Wolf 25 AD stiže u Ukrajinu: Slovački sustav protiv FPV dronova