Otkad se u javnosti pojavio dokumentarac “Mirotvorac” redatelja Ivana Ramljaka, a obrađuje tematiku početka Domovinskog rata 90-ih prije svega u Slavoniji – doslovno ne prestaju reakcije.
Polemike o sadržaju i vjerodostojnosti
Prije svega ne prestaju polemike o sadržaju, vjerodostojnosti i činjenicama na kojima se temelji i obrađuje sudbina Josipa Reihla Kira, inače tadašnjeg šefa policijske postaje u Osijeku koji je 1. srpnja 1991., na samom početku rata ubijen tijekom pregovora sa srpskim pobunjenicima u Tenji.
Film je prikazan na Hrvatskoj televiziji na drugom programu prije dva dana.
O spomenutom dokumentarcu koji je financirao i HAVC razgovarali su u HRT-ovoj emisiji Studio 4 .
Nazor: Izostavljeni ključni dokumenti
– Upravo Josip Reihl-Kir 30. lipnja potpisuje dokument koji šalje SZUP-u. Jako važan dokument za razumijevanje i situacije u Tenji i onoga do čega će doći. Kako je moguće da je u dokumentarnom filmu jedan tako važan dokument izostavljen, a on govori što se dogodilo 29. u Tenji. Ranjena su dva policajca. Ja sam išao provjeravati, zaista su ranjena. To su okolnosti. A kad se dogodilo ubojstvo Kira, imate niz dokumenata koji problematiziraju način koji se priznaje. Nemate pismo Marice Huber, Gudeljeve sestre, koja nam pokazuje okolnosti. To je ono na što želimo upozoriti. Ne možemo raditi dokumentarne filmove tako da prepustimo ljudima da sami zaključuju, a izostavimo dokumente, rekao je Ante Nazor, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.
Ramljak: Nije moguće uključiti sve dokumente
– Ja sam pročitao sve dostupne dokumente, kompletan spis na sva tri suđenja Antunu Gudelju na osječkom sudu. Pričali smo s više od 30 ljudi koji su bili svjedoci tih događaja. Pročitali smo sve novine iz tog doba. Drago Hedl se bavi tim slučajem praktički cijeli svoj život. Ja vam mogu sad napamet reći tko je sve bio na sastanku u Borovu Selu, što je rekao i što se zaključilo, rekao je Ivan Ramljak, redatelj.
Na Nazorovo pitanje zašto se to preskočilo Ramljak je odgovorio:
– Zato što nismo smatrali da je to bitno. Zato što u jednom dokumentarnom filmu od 100 minuta ne mogu stati apsolutno svi dokumenti koji su se u to vrijeme pojavili. Vi možete bez problema naći još 15 dokumenata za koje ćete reći da su bitni i da smo ih trebali staviti.
HAVC o financiranju dokumentaraca
– Mi financiramo proizvodnju filmova što uključuje i dokumentarne u Hrvatskoj i sve se radi po pravilima. Prijavljeni filmovi moraju ispuniti uvjete kako bi došli u razmatranje i onda umjetnički savjetnici predlažu financiranje velikog broja dokumentaraca. Prošle godine smo uložili milijun i 300 tisuća eura u dokumentarce raznih vrsta, rekao je Christopher Peter Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra.