Nazor upozorava: Poruke s prosvjeda udar su na hrvatski identitet

Ante Nazor je u razgovoru za N1 upozorio da poruke s nedavnog antifašističkog prosvjeda, uključujući zagovaranje „jednog jezika“ i negiranje državnih identiteta, predstavljaju ozbiljan udar na vrijednosti za koje su hrvatski branitelji dali život. U istupu je naglasio da takve ideje izazivaju zabrinutost, posebice među braniteljima, i otvaraju opasne političke asocijacije.

Nazor: opasnost ideja o „jednom jeziku“ i brisanju nacije

Gostujući na N1 televiziji, dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, izrekao je poruke koje su snažno odjeknule u javnosti. Istaknuo je da su ga parole poput „bez nacija, bez država“ i pozivanje na „jedan jezik“ duboko uznemirile. Kako je naglasio, takvo negiranje nacionalnog identiteta provocira branitelje koji su u najtežim trenucima stvarali i branili hrvatsku državu.

Posebno je citirao riječi brigadira Marasa koji je poručio da „ako se probudi duh ratnika iz ’90-ih, neće biti dobro“. Time je, smatra Nazor, poslana jasna poruka svima koji pokušavaju nametati narative o nekakvim balkanskim integracijama ili zajedničkom jeziku. Prema njegovim riječima, hrvatski jezik je temelj identiteta, a omalovažavanje hrvatske zastave vrijeđa sve koji su ginuli za slobodu.

20 godina rada HMDCDR-a i ključni dokumenti agresije

Nazor je podsjetio da Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata obilježava 20. obljetnicu osnutka, tijekom koje je proizveo iznimno bogat znanstveni opus. Centar je objavio 144 naslova, prikupio više od 100.000 fotografija, tisuće sati video snimki i stotine sati memoarskog gradiva. Posebnu važnost imaju dokumenti „srpske provenijencije“, zaplijenjeni u operacijama Bljesak i Oluja, koji jasno pokazuju da se nije radilo o građanskom ratu, nego o agresiji s ciljem pripajanja hrvatskog teritorija Srbiji.

Nazor je istaknuo da ti dokumenti nedvojbeno osporavaju narative koji pokušavaju relativizirati ulogu agresora. Prema njima, srpska se strana pripremala za teritorijalno komadanje Hrvatske, što potvrđuje i odluka tzv. Skupštine SAO Krajine iz svibnja 1991. o pripajanju Srbiji.

Kontinuitet velikosrpske politike kroz stoljeća

U razgovoru je detaljno objasnio kako velikosrpska politika nije nastala 1991., nego ima kontinuitet od 19. stoljeća, preko sporazuma iz 1939., pa sve do raspada Jugoslavije. Prema njegovim riječima, priča o „ugroženosti Srba“ bila je korištena kao mehanizam homogenizacije i opravdanja za agresiju, dok je stvarni cilj bio teritorijalno proširenje.

Kritika udžbenika i iskrivljavanja suvremene povijesti

Nazor se osvrnuo na određene udžbenike povijesti i nedavne medijske narative za koje smatra da iskrivljuju činjenice. Posebno je kritizirao povučeni udžbenik autora Hajdarovića i drugih, kao i tekstove u tjedniku Novosti, tvrdeći da vađenje izjava predsjednika Tuđmana iz konteksta služi manipulaciji i prikazivanju Hrvatske kao strane koja je željela rat.

Naveo je niz konkretnih pogrešaka: pogrešne datume operacija, krive podatke o etničkom sastavu sela na Miljevačkom platou i druge faktografske propuste. Takvu praksu nazvao je šlampavom i opasnom, jer se stvara iskrivljena slika o uzrocima i tijeku Domovinskog rata.

Simboli, dvostruki kriteriji i povijesne odgovornosti

Govoreći o antifašističkom prosvjedu u Zagrebu, Nazor je upozorio na licemjerje kada se bez zadrške ističu jugoslavenske zastave i petokrake, dok se istodobno demonizira dio simbola HOS-a. Istaknuo je da petokraka ima dvostruko značenje – antifašističko u ratu protiv nacizma, ali i zločinačko u poraću te 1991., kada je bila simbol agresije na hrvatske gradove i sela.

S druge strane, pozdrav „Za dom spremni“ treba promatrati u povijesnom kontekstu ustaškog režima, ali ne i kriminalizirati kada je riječ o HOS-u, koji je 1991. branio Hrvatsku. Prema Nazoru, društvo ne može napredovati dok se masovni zločini ne osude podjednako, bez obzira je li riječ o zločinima počinjenima pod slovom „U“ ili pod crvenom zvijezdom.

Najava projekta „Žrtve 20. stoljeća“

Na kraju razgovora, Nazor je najavio važan projekt koji bi znanstveno utvrdio ukupan broj žrtava 20. stoljeća i time konačno zaustavio manipulacije brojkama. Posebno je upozorio na opasnost pokušaja brisanja nacionalnog identiteta kroz koncepte „jednog jezika“ ili nove balkanske integracije.

Kako je naglasio, to predstavlja uvredu žrtvama Domovinskog rata i svima koji su stvarali hrvatsku državu. Poruka branitelja, smatra Nazor, jasna je: hrvatski identitet i žrtva ne smiju se relativizirati, a oni koji se igraju takvim idejama moraju znati da reakcije neće izostati.