Nastavljaju se negativni demografski trendovi – sve više automobila, sve manje novorođenih
Dok Hrvatska muku muči s demografskim problemima, a hrvatski gradovi s gužavama na prometnicima, negativni trendovi, nažalost, se nastavljaju – i dalje raste broj osobnih vozila, a pada broj novorođenih.
Rast broja vozila na hrvatskim cestama
U Hrvatskoj je 2024. godine bilo registrirano 2.663.874 cestovnih vozila, od čega 1.987.156 osobnih, a ukupan broj registriranih vozila porastao je za 4,3 posto u odnosu na 2023., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Pad nataliteta i starenje stanovništva
Istovremeno se nastavljaju starenje društva i nizak natalitet, odnosno smanjenje udjela mlade generacije. Po podacima DZS-a, 2020. rođeno je 35.845 djece, 2022. godine 33.883, a 2024. broj novorođenčadi pao je na 32.069.
Popis stanovništva pokazuje da je udio stanovnika Hrvatske u dobi do 14 godina oko 14,3 posto ukupnog stanovništva. Ukupna populacija Hrvatske broji 3.871.833 stanovnika, to znači da ima 550.000–560.000 djece, znatno manje od broja automobila.
Potrošačke navike i porast osobnih automobila
Osim toga, sve veći broj registriranih vozila odražava potrošačke navike stanovništva – 2020. godine bilo je registrirano 1.746.285 vozila, dvije godine kasnije 1.840.767, a u 2024. godini 1.987.156 osobnih vozila.
Demograf: stil života i zakašnjela populacijska politika
Demograf Ivo Turk kaže kako oba trenda pokazuju kakav je danas u Hrvatskoj stil života. Što se nataliteta tiče, rijetkost je rađanje u dobi od 20 godina kad je ono biološki najpovoljnije, žene se sve više uključuju u društveni život i grade karijere pa stoga sve više rađaju u 30-im godinama.
Nažalost, tu realnost ne prepoznaje populacijska politika koja bi joj se trebala prilagoditi, odnosno olakšati roditeljstvo u novim okolnostima. Mali koraci, kaže demograf, mogu potaknuti par da preuzme ulogu roditelja.
„Na primjer, skraćeno radno vrijeme, rad od kuće ako je moguć ili posao što bliže domu kad poslodavac ima mogućnost ponuditi takvu opciju“, nabraja Turk.
Imigracija i granice demografskog oporavka
Smatra kako više nećemo doseći fertilitet kakav smo imali. Moguće mu se približiti samo ako će imigranti rađati djecu u Hrvatskoj, jer smo iz emigracijske zemlje postali imigracijska.
To za poslodavce nije loše jer radnici iz Azije ruše cijenu rada, no to pogađa domaću radnu snagu.
Zašto broj automobila i dalje raste
Bi li se smanjio rast broja automobila na našim prometnicama kad bismo omogućili roditeljima rad od kuće ili bliže poslu? Turk sumnja na to jer smo, kaže, narod koji voli posjedovati automobile.
S rastom standarda i dalje će rasti broj vozila na hrvatskim cestama.
Ekonomski rast i drugi automobil u obitelji
Ekonomist Velimir Šonje rast broja registriranih automobila povezuje s boljim standardom koji se temelji na ekonomskom rastu u posljednjih 10 godina. Danas je otprilike 200.000 više zaposlenih nego prije 15 godina.
To znači i više zaposlenih u obitelji, a prije desetak godina žene su bile znatno manje radno aktivne. Zbog toga mnoge obitelji kupuju i drugi auto, najčešće rabljeni.
(Hina/Kamenjar)