Norveške vlasti posljednjih su dana velikom broju građana uputile službene dopise u kojima ih obavještavaju da bi država, u slučaju izbijanja oružanog sukoba s Rusijom, mogla privremeno staviti njihovu imovinu na raspolaganje oružanim snagama.
Preventivna procedura pripremne rekvizicije
Riječ je o preventivnoj proceduri kojom se vlasnike unaprijed upoznaje s mogućnošću da njihovi objekti ili prijevozna sredstva, ako to sigurnosne okolnosti zahtijevaju, budu korišteni u vojne svrhe. Takozvane pripremne rekvizicije obuhvaćaju vozila, brodove, strojeve i nekretnine, a samo ovoga tjedna izdano je oko 13.500 takvih obavijesti, koje vrijede godinu dana, izvijestio je The Telegraph.
Iz norveške vojske poručuju da je cilj ovakvih mjera omogućiti oružanim snagama brz i učinkovit pristup ključnim resursima u kriznim i ratnim situacijama. Naglašavaju pritom kako za većinu primatelja pisma ova obavijest nije bila neočekivana jer se u otprilike dvije trećine slučajeva radi o produženju ranije donesenih odluka.
Sigurnosni izazovi i vojna priprema Norveške
Zapovjednik vojne logistike Anders Jernberg istaknuo je da je potreba za pripremom na izvanredne okolnosti posljednjih godina znatno porasla. Prema njegovim riječima, Norveška se suočava s najsloženijim sigurnosnim izazovima još od završetka Drugog svjetskog rata, zbog čega društvo mora biti spremno i na najteže scenarije, uključujući mogućnost rata.
Norveška, NATO i strateška važnost Arktika
Norveška ima posebno značajnu ulogu unutar NATO saveza, osobito u kontekstu nadzora Arktika. Riječ je o području čija strateška važnost rapidno raste zbog topljenja ledenog pokrova, otvaranja novih plovnih putova i lakšeg pristupa prirodnim bogatstvima. Uz to, Norveška dijeli pomorsku granicu te oko 200 kilometara dugu kopnenu granicu s Rusijom na krajnjem sjeveru.
U isto vrijeme, Rusija i Kina posljednjih godina intenziviraju svoju prisutnost na Arktiku. Moskva obnavlja bivše sovjetske vojne baze i jača nuklearne kapacitete na poluotoku Kola, što u Oslu izaziva dodatnu zabrinutost.
Transatlantske napetosti i Grenland
Sve se to odvija u kontekstu pojačanih napetosti unutar transatlantskih odnosa, dodatno potaknutih izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućoj aneksiji Grenlanda, koju je opravdavao sigurnosnim interesima na Arktiku. Trump je pritom spominjao i mogućnost uporabe sile, što je izazvalo snažne reakcije u europskim prijestolnicama.
Danska i Grenland odlučno su poručili da otok nije na prodaju, uz otvorenu potporu Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je kako ne vjeruje da Sjedinjene Američke Države planiraju vojnu akciju te da se spor mora rješavati isključivo diplomatskim putem.
Ruski vojni kapaciteti na Arktiku
Norveški ministar obrane Tore Sandvik upozorio je kako Rusija ubrzano širi svoje vojne kapacitete na Arktiku. Naglasio je da se na poluotoku Kola nalazi jedan od najvećih nuklearnih arsenala na svijetu, koji predstavlja prijetnju ne samo Norveškoj, nego i Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi i Sjedinjenim Državama.
Prema Sandvikovim riječima, Moskva nastoji uspostaviti kontrolu nad Arktikom kako bi ograničila pristup NATO saveza ključnim pomorskim pravcima. Dodao je da Norveška u toj regiji djeluje kao „oči i uši Saveza“, bilježeći testiranja novog naoružanja, uključujući hipersonične projektile i nuklearno pogonjena torpeda.