Pratite nas

Magazin

Nova sezona Petog dana – Gledatelji razočarani: ‘Gdje su Aleksandar, Marija, Nino?’

Objavljeno

na

Teme prve emisije jubilarne desete sezone HRT-ove smisije Peti dan bile su: Sloboda izražavanja i Škola za sve. Komentatori su bili Lana Bobić, Marijana Bijelić i Petar Tomev Mitrikeski.

Mitrikeski je otvorio temu o slobodi izražavanja. Po njemu Hrvatska ima dobre zakone, a pojedinačne slučajeve treba tako i tretirati. Ocjenjuje da se za slobodu govora na prvom mjestu zalaže Amerika, potom južna Amerika, a Europa je na trećem mjestu zbog bivših komunističkih režima.

“U Arapskim zemljama sloboda govora je ozbiljno narušena”, ističe Mitrikeski.

Lana Bobić misli da privođenje novinara može označavati zastrašivanje, ali novinar ima odgovornost za izgovorenu riječ.

“U slučaju Duhačeka mnogi su rekli da se radi o zastrašivanju, no bilo je slučajeva i prije da se ljudi globe zbog akronima ACAB.”

Voditeljica je predstavila podatak da je najčešće evidentirani prekršaj omalovažavanje policijskih službenika.

“Svjedočili smo valovima nasilja u proteklo vrijeme. U slučaju bećarca nije policija podigla optužnicu, nego policajka kao privatna osoba. “, tvrdi Bobić.

Mitrikeski dodaje da “akronim ACAB označava apsolutnu mržnju”.

Za Bijelić je sumnjivo što je Duhaček spornu objavu napisao prije godinu dana.

“Kažnjava se selektivno. S namjerom se išlo ‘češljati’ profil. Ne možemo suzbijati kritiziranje policije”, iznosi Bijelić.

Mitrikeski: Zašto vrijeđa Hrvatsku u kojoj živi? 

Mitrikeski je ukazao na izrugivanje hrvatske budnice Vile Velebita.

“Ne može se na taj način preraditi. Važno je koji je njegov motiv. Teško je povrijedio domoljube u Hrvatskoj. To jako vrijeđa osjećaje Hrvata. To je ispod pojasa i realno treba se ispričati Hrvatima.”, zaključuje Mitrikeski i dodaje: “Zašto vrijeđa Hrvatsku u kojoj živi? Ova pjesma je napisana iz mržnje.”

Mitrikeski je pokušao ukazati i na Duhačekovo kršenje Zakona o prebivalištu, ali gošće emisije to kršenje zakona nije zabrinulo i odvele su razgovor u njihovom smjeru.

Bijelić: To je parodija

Bijelić smatra da je “uvreda subjektivna stvar.” Za nju je prerada Vile Velebita “parodija sa humorističnim, neozbiljnim tonom.” Također tvrdi da “nacionalna i religijska ideologija može biti propitivana kroz parodiju.”

“Zašto građane vrijeđa loša parodija, a ne istjecanje fekalnih voda?”, pitala je Bobić.

Bobić: Škola za život je rađena stihijski, bez strategije, a rezultati su porazni

‘Škola za sve’ implicira da škola treba biti uključiva i za osjetljivu skupinu učenika s posebnim potrebama i poteškoćama.

Mitrikeski o drugoj temi ističe da je Škola za život “politički projekt HNS-a. Nije sve spremno da se sprovede reforma.” Smatra da se učiteljima i nastavnicima treba povećati standard.

Bobić za Školu za život kaže da je “nepotpuna reforma, rađena stihijski, bez strategije, a rezultati su porazni”.

Gledatelji o emisiji: Neslušljivo! Gdje su Aleksandar, Marija, Nino?

Emisija Peti dan najavila je početak nove sezone na Facebooku i izazvala oduševljenje vjernih gledatelja.

“Divno, volim vas slušati i gledati”, “hvala na podsjetniku”, “odlična emisija”, “napokon”, bili su samo neki od brojnih vrlo pozitivnih komentara.

Ubrzo nakon što je počela emisija, na Facebooku su se počeli nizati komentari ogorčenih gledatelja.

“Zbogom Peti dane! Bila je to jedina emisija koju sam još gledala na HRT. Šteta!”,

“Šteta,ovo bude najdosadniji, najlošiji..peti dan!!”,

“Užas!!! Neću gledati!! Kako bi rekao Aleksandar..trkeljanje! Čast gosp. Petru! Ovo je užas!”,

“Where are the stars of the show??? Aleksandar, Marija, Nino??”,

“Čast gospodinu Petru, ostalo apsolutni promašaj. Neslušljivo!”

“ŠTO JE OVO ??? 😱🙈😴”,

“Ajme baš sam se razočarala, gosp. Petar na nivou divota ga slušati, ostalo nee..šteta! Vratite postavu prošle sezone koju sam slušala, uživala i još dva sata poslije promišljala o čemu su to zapravo pričali 🤔 😊”, bili su samo neki od komentara razočaranih gledatelja, prenosi narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Pavuna: Daj stroju da bude stroj, hibridu da bude hibrid, a daj čovjeku da bude čovjek

Objavljeno

na

Objavio

Kakve su vam bile ocjene? Jeste li u školi imali 5,0? Očekujemo li danas od djece takav uspjeh?

Teško se oteti dojmu da se u sadašnjem sustavu često ne spominju znanje, talent, vještine, mašta. Sve to zamijenili smo brojem. A je li ocjena uvijek odraz rada i znanja? Zašto su psihijatrijske čekaonice pune očajnih učenika, roditelja i nastavnika? Tim pitanjima bavila se ekipa emisije HRT-a Puls.

– Kad pitaš dijete kako si prošao u vremenima kad smo mi odrastali vrlo dobar, dobar, dovoljan, odličan, međutim sad to djeca zaokružuju na 4,98, 4,75, 4,83. ako kaže 4,83 to kaže s takvih uzdahom kao da u biti u život nema nikakve šanse da nešto postigne, što je zapravo katastrofalno, rekla je prof. dr. sc Katarina Dodig-Ćurković, pročelnica zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Osijek.

– Djeca će jako lagano dobiti informaciju koji je glavni grad Bora Bore, ali će biti užasno važno biti komunicirati sa živim ljudima. U Europi nas je sve manje, dakle čovjek postaje nevjerojatno vrijedan. zašto raditi novog robotoida Zašto prepuniti glavu u školama, smatra prof. dr. sc. Davor Pavuna, s Instituta za tehnologiju, EPFL Lausanne, Švicarska.

– Ako mi očekujemo od te djece 5,0, što mi dajemo da mi budemo 5,0. Je li mi svojim primjerom i okruženjem u kojem ta djeca odrastaju nudimo ideal savršenstva? Mislim da ne nudimo. I prate li naše škole prate 5,0. Ne prate. 5,0 ne znači ništa, rekla je Dodig-Ćurković.

– Moramo školu vratiti čovjeku, a ne kvazirobotici, a ne nadasve jednoj uravnilovki punjenja glave gdje svi imaju petice koje su totalno beskorisne za društvo. I budimo realni – preskupe su, rekao je Pavuna.

– Ti si zakonski do 18 godine dijete. Dijete si i nakon 19 i 20 godina, ali im jednostavno moraš dopustiti da razvojni procesi učine svoje – da prođu pubertet, bunt, adolescenciju koja je sve, samo nije laka. Ako staviš imperativ 5,0 pa mu ne dopustiš mogućnost da ima neka odstupanja, da dobije dvojku ili trojku i ako ga time obilježiš da se sutra ne može moći ostvariti jer nije bio 5,0 onda pravimo frustriranu djecu, frustrirane ljude, i na kraju frustrirano društvo, smatra Dodig-Ćurković.

– Svaki sustav rano izabire one koje imaju jaku predispoziciju. Ne želite promašiti Modrića, ne želite promašiti Mozarta. Ne želite promašiti Kostelića, ne želite promašiti Soljačića. Kad je jaka predispozicija odmah mu pomažete da ide do vrha. Mi na 40.000 beba godišnje imamo najmanje dva Tesle, a mi njih zatomimo, rekao je Pavuna.

– Poanta je zadržati ono u sebi djetinje. biti dijete u punom opsegu. Je li 5,0, 4,3 ili 3,8 to vam stvarno ne znači puno u životu. Treba imati radne navike, treba imati radnu etiku, treba se naučiti odgojnim vještinama u smislu poštivanja odraslih, starijih, nekakvim lijepim sustavima vrijednosti. Uspjeh će doći sam po sebi. ako imate radne navike, ako ste vu naučili raditi kroz život to jednostavno mora negdje isplivati na površinu. Možete imati 5,0 i biti neuspješni ili imati 3,6 i biti uspješni. Negdje je najbolje biti zlatna sredina. Uvijek kažem da je važnije sačuvati zdravlje na tom putu nego sebe iscrpiti do kraja, pa i roditelje i cijelu ekipu oko sebe, savjetuje Dodig-Ćurković.

– Daj stroju da bude stroj, hibridu da bude hibrid, a daj čovjeku da bude čovjek, uvjeren je Pavuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

VIDEO – Što se uistinu događalo s kozaračkom djecom?

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari