Pratite nas

Religija i Vjera

Nuncij G. Lingua: Hrvati su narod duboke katoličke tradicije i vjernosti Svetoj Stolici

Objavljeno

na

Novi apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua na početku svoje misije u Hrvatskoj služio je u četvrtak euharistiju u Zagrebačkoj katedrali istaknuvši kako su Hrvati narod duboke katoličke tradicije i vjernosti Svetoj Stolici.

Prije početka euharistije nadbiskup Lingua predao je pismo državnoga tajnika Svete Stolice Pietra Parolina u kojem on poziva hrvatske biskupe da novoga nuncija prate u njegovoj službi.

Misi su, među ostalima, nazočili i predstavnici državne vlasti među kojima i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, Mate Granić kao izaslanik predsjednice Republike, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kao i brojni predstavnici diplomatskoga zbora.

Lingua je vjernike pozvao na zajedništvo i sklad jer, naglasio je, zajedništvo s Bogom ovisi o zajedništvu s braćom.
“Evo nas na grobu onoga koji je častio ljubav Kristove Crkve”, rekao je dodavši kako zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac nije oklijevao suočiti se s tužiteljima zbog svoje vjernosti Bogu i Crkvi.

Podsjetio je na Stepnčevo pismo vjernicima iz 1957. godine, u kojem, kako je naveo, poručuje vjernicima svoje nadbiskupije da ostanu vjerni Kristovoj Crkvi.

Svjetski rat, pisao je Stepinac, odgodio je jubilarnu proslavu, ali ni rat, ni mir, ni sreća ni nesreća ne smiju nas pokolebati u našoj odlučnoj vjeri da ostanemo vjerni Kristovoj Crkvi i Petrovoj stolici, podsjetio je Lingua.

“Mnogi se pitaju još zašto blaženi Alojzije nije kanoniziran, rekao sam kanoniziran, a ne svet, jer on je već svet”, rekao je. Nedavno je, kazao je, kleknuo pred njegoviom grobom, počeo razgovarati s njim upitavši ga: mogu li učiniti nešto da se prepozna tvoja svetost?

“Učinilo mi se da ga vrlo jasno čujem i neprestano mi ponavlja: Ne brini za moju svetost, brini za svoju!”, rekao je.
To je ono, poručio je, što on traži od svakoga od nas te dodao kako je tu svetost prije njega posvjedočio Sv. Nikola Tavelić, Sveti Marko Križevčanin, Sv. Leopold Bogdan Mandić, Bl. Marija od Propetog Isusa Petković, Bl. Ivan Merz, Bl. Miroslav Bulešić i mnogi drugi poznati i manje poznati sveci koji su živjeli i žive među nama.

Novi nuncij Lingua na početku svoje misije u Hrvatskoj služio je euharistiju u nazočnosti članove Hrvatske biskupske konferencije (HBK) koji od 16. do 18. listopada sudjeluju na redovitom, plenarnom 59. zasjedanju Sabora HBK pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

260 milijuna kršćana progonjeno zbog vjere u 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Oko 260 milijuna kršćana u svijetu doživjelo je “težak progon” u 2019. i taj broj raste, premda je broj ubijenih zbog vjere pao, navodi se u izvješću nevladine organizacije Otvorena vrata objavljenom u srijedu.

Ta je protestantska organizacija objavila u srijedu godišnji indeks pedeset zemalja u kojima su kršćani najviše progonjeni a obuhvaća razdoblje od studenog 2018. do listopada 2019.

Ukupno je 260 milijuna kršćana – katolika, pravoslavaca, protestanata, baptista, evangelika, pentekostalaca … – bilo “teško progonjeno” a godinu ranije bilo ih je 245 milijuna, navodi organizacija.

Pod “progonom” podrazumijeva se nasilje, koje može ići do ubojstva, ali i svakodnevno, manje primjetno ugnjetavanje.

Kršćani, pogotovo u Europi, umukli su. I dolazi vrijeme da kamenje progovori…

“Takav porast se tumači pogoršanjem stanja vjerske slobode u Kini na državnoj razini koje se širi na sve veći broj pokrajina i širenjem džihadizma u Africi”, piše ta nevladina organizacija.

Broj ubijenih kršćana pao je s 4.305 na 2.983, ili za 31 posto u odnosu na prethodnu godinu. “Taj je broj rastao tri godine zaredom”, pišu Otvorena vrata koja takav pad tumače “padom (poznatog) broja ubijenih kršćana u Nigeriji”.

Ipak, Nigerija i dalje vodi među zemljama s najvećim brojem kršćana ubijenih zbog vjere (1.350 mrtvih).

Usto, u godinu dana broj napada na crkve u svijetu peterostruko je porastao, s 1.847 na 9.488 a broj zatvorenih kršćana porastao je s 3.150 na 3.711.

Kada se u obzir uzmu svi oblici progona, Sjeverna Koreja je i dalje na vrhu godišnjeg poretka. “Zbog totalitarne vlasti koju režim ima nad svakim pojedincem, vjera u Boga smatra se zločinom protiv režima, što je dovoljan razlog da pojedinac završi život u radnom logoru”, navodi organizacija.

Slijede Afganistan, Somalija, Libija, Pakistan, Eritreja, Sudan, Jemen, Iran i Indija. (Hina)

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Krštenje Gospodinovo

Objavljeno

na

Objavio

Današnjom nedjeljom, svetkovinom krštenja Gospodnjega, završava božićno vrijeme. Kod krštenja na Jordanu ističe se i ljudsko i Božansko u Isusu Kristu: Isus se mogao krstiti samo kao čovjek, a sam Otac Nebeski potvrdio je za Isusa da je njegov ljubljeni Sin.

poput golubice, silazi nad njim. I začu se glas s neba: Ovo je moj ljubljeni sin, u kome mi sva milina.“ (Mt 3,16-17)

Slaveći blagdan Krštenja Gospodinova sjećamo se dolaska Isusa Krista na rijeku Jordan gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan. To je čin koji nas poziva na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa svojim izabranim narodom. Isus Krist tim činom želi pokazati da nam je u svemu jednak osim u grijehu. Njegovim silaskom u vodu započinje novo doba čovječanstva i novi život.

Crkva od najstarijih vremena u krštenju Isusovu gleda navještaj našega krštenja. Ipak, postoji velika razlika između Ivanova krštenja i sakramenta krštenja koji mi primamo. Ivanovo krštenje bilo je znakom obraćenja. Po Isusovoj muci i smrti sakrament krštenja prima otkupiteljsku snagu.

Mnogi ljudi su tada dolazili ozbiljnom, asketskom propovjedniku na Jordanu, da izmjene svoj život, a uranjanje u vodu trebalo je biti znak za to.

Isusov put na krštenje u Jordanu imalo je drugi smisao. On je na početku svoga javnog djelovanja stavio znak i želio pokazati do čega mu je stalo. Stao je u dugu kolonu grešnika, koji su pokajnički došli k Ivanu, kao da je jedan od njih. Ne stidi se biti u njihovom društvu, kao što je to kasnije i pokazao. “Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika”.

Krštenje Isusovo pokazuje cilj njegova poslanja – kazati nama grešnicima, da nas Bog ljubi.  Danas je dan kad se prisjećamo našeg krštenja, naših odluka u vjeri da se krste naša djeca. I tako po krštenju postajemo ljudi koji su izabrani oko dobrih djela i koji bi trebali biti što revniji činiti dobra djela.

Kod našega krštenja Bog nam kaže svoj ‘da’ za cijeli život i tako živimo unutar svojih obitelji i zajednica. (laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari