Pratite nas

Povijesnice

Obljetnica Velebitskoga ustanka

Objavljeno

na

Na današnji dan je obljetnica Velebitskoga ustanka ili kako ga još zovu Ličkoga ustanka.

Po nalogu dr Ante Pavelića 7. rujna 1932. iz ustaških logora u Austriji i Italiji ubačena je grupa ustaša u domovinu sa zadatkom da dignu ustanak i sruše diktatorski režim koji je uveo Aleksandar Karađorđević ili Aleksandar Posljednji kako ga je prozvao Pavelić.

devcic

U domovini su svu potrebnu organizaciju obavljale ustaše pod vodstvom dr Andrije Artukovića koji je tada bio odvjetnik u Gospiću, častnika Joce Rukavine i veleposjednika Marka Došena.Izvedeno je više bombaških i diverzantskih akcija a najpoznatija je bila napad na žandarmerijsku postaju u Brušanima. U borbi je tada ubijeno 17 žandara, međutim zbog premoći neprijateljskih snaga ustaše su se morale povući. Nakon završetka borbi povukli su se u Zadar a odatle ponovno u logore u Italiji.

Ustanak je imao strahoviti učinak u promidžbenomu smislu i dao je cijeloj Hrvatskoj jedan novi zamah i duh koji je kasnije i pobijedio zlotvore i stvorio NDH.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Najveće i najžešće demonstracije protiv velikosrpskog nasilja (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Građani su opkolili 8. travnja 1991. vojni sud u Zagrebu i uzvikivali “Okupatori! Bando četnička”. Tog dana je trebalo početi suđenje tzv. “virovitičkoj skupini” optuženoj za organiziranje pobune protiv “SFRJ”

U Zagrebu je na današnji dan 1991. godine bio narodni bunt – tisuće ogorčenih građana spriječilo je suđenje skupini virovitičkih domoljuba koji su optuženi da su sudjelovali u provođenju “globalnog plana oružane pobune u Hrvatskoj”, odnosno da su krijumčarili oružje i organizirali pobunu protiv “SFRJ”.

Više od 5 tisuća ljudi skupilo se tog dana u Gajevoj ulici i doslovno opkolilo Vojni sud tadašnje JNA. Naime, tog ponedjeljak 8. travnja 1991. godine trebalo se održati prvo ročište, ali do njega nikad nije došlo zahvaljujući pritisku hrvatskih građana koji su složni da se hrvatski domoljubi puste na slobodu.

Građani su prosvjedovali protiv zatočenja Đure Dečaka, Antuna Habijanca, Vinka Belobrka, Vlade Šabarića i Franje Kovača koji su uhićeni 25. siječnja i u istrazi podvrgnuti teškoj psihičkoj torturi.

Vikalo se “Okupatori, bando četnička”. Situacija je bila na rubu totalnog sukoba. Dva kordona hrvatske policije s teškom mukom su sprječavala prosvjednike da ne prodru u zgradu u koja je bila puna srpskih specijalaca, a svugdje je letjelo kamenje, pucala su stakla, prenosi kamenjar.com

Trojica uhićenih u tamnicama Vojnog istražnog zatvora su ostali do 20. svibnja 1991. kada im je Vojni sud svakome dosudio do tri godine zatvora. Ipak, do pravomoćne presude pušteni su na slobodu. Zbog rata Savezni vojni sud u Beogradu nikad nije dovršio suđenje.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1992. osnovano Hrvatsko vijeće obrane

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko vijeće obrane (HVO) bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme Domovinskog rata.

Osnovan je 8. travnja 1992. što se slavi kao Dan utemeljenja HVO-a.

HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Dana 18. studenog 1991., hrvatsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini osniva Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Herceg-Bosna radi obrane Hrvata organizira Hrvatsko vijeće obrane (HVO) koji je službeno osnovan 8. travnja 1992. kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni i kao najviše izvršno i upravno tijelo Herceg-Bosne.

Već dan-dva nakon službenog osnivanja HVO ulazi u velike bitke sa nadmoćnom srpskom vojskom i JNA oko Kupresa gdje je pretrpio velike gubitke, a od 13-23. travnja 1992. slama veliku ofenzivu Srba prema Livnu i njihov pokušaj proboja prema Hercegovini i Neretvi. 23. lipnja 1992. HVO osvaja prvu agresorsku vojarnu u Čapljini.

6337 hrvatskih mladića poginulo je kao pripadnici HVO, uz brojne civile Hrvate Bosne i Hercegovine koji su bili žrtve strašnog rata od 1992-1995.

HVO je imao ključnu ulogu u oslobađanju velikih dijelova Bosne i Hercegovine 1995.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari