Pratite nas

Povijesnice

Od 1800 prvih dobrovoljaca, 480 ih je došlo iz Širokog Brijega i okolice

Objavljeno

na

Početkom svibnja 1990. Hrvati su prvi put u povijesti demokratski izabrali svoje političke predstavnike. KOS-ova mreža u Hrvatskoj u svojoj je prvoj velikoj akciji. Novu političku garnituru koja je čekala da i formalno preuzme upravljanje, dočekat će šokantna vijest.

Čin ravan izdaji koji će za Hrvatsku imati dalekosežne posljedice. Armija je, naime, još ranije aktivirala plan vojnog udara. Kao dio tog plana u strogoj tajnosti još 1987. izrađen je i poseban dokument. Nosio je naziv Proboj.

Trideset godina kasnije, u dubokoj starosti, priznat će to prvi put pred kamerama i zapovjednik vojske bivše Jugoslavije, admiral Branko Mamula. KOS stvara uporišta preko kojih stječe uvid u političko raspoloženje. Identificira neprijatelja i potencijalne suradnike. Radi se o tzv. stand by mrežama, koje se stvaraju godinama. Mamula 1988. odlazi u mirovinu.

Plan ostavlja svom nasljedniku, Veljku Kadijeviću. Proboj je izvršen u Sabor, vrh Partije, Teritorijalnu obranu, sigurnosni sustav, nacionalnu televiziju, Vjesnik, Danas, Inu, Končar, Astru, Ingru, Plivu, novoosnovane stranke, među odvjetnike i liječnike. I danas, desetljećima poslije, nerazjašnjenim ostaje odnos netom izabranog reformskog lidera SKH, Ivice Račana, prema admiralu Mamuli u tom razdoblju i pitanje je li i zašto Račan Mamuli nudio da predvodi izbornu listu SKH. Tek ustoličeni državni vrh mogao je samo nagađati o razmjerima armijske agenturne mreže. Pojedinosti KOS-ove operativne akcije Proboj razotkrivat će se godinama poslije.

Danas nema nikakve dvojbe. Sve je bilo spremno za vojni udar.

Mjesec dana nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj Jović, Kadijević i Milošević održat će međusobno nekoliko zatvorenih sastanaka. Već krajem lipnja na zatvorenom sastanku Jović i pred Kadijevićem otvoreno zagovara model rušenja Jugoslavije i obračuna s Hrvatima i Slovencima. Dijelove Hrvatske na kojima je tada živjela srpska manjina i danas u razgovoru naziva ‘srpske teritorije’. Milošević predlože da se “odsecanje” Hrvatske izvrši tako što će ličko-banijske i kordunaške općine, koje su stvorile zajednicu, ostati sa srpske strane. Armija već od veljače ima spremne planove za upotrebu vojske u Sloveniji, Hrvatskoj i na Kosovu. Sada, nakon izbora, prosrpski politički i vojni vrh traži najlakši put za njihovu provedbu.

Čim preuzme dužnost, Tuđman će uspostaviti kontakt s vrhom JNA. Pokazat će se to ključnim u mjesecima koji dolaze.

Odnose će zakomplicirati obavještajna poruka da Hrvatska planira uvoz znatnih količina oružja. Šalje ju kapetan Vladimir Jagar, vojni obavještajac graničnog bataljuna u Virovitici. KOS-ovim agentima oružje je promaklo, ali hrvatski ministar obrane, Martin Špegelj, upao je u KOS-ovu zamku. Jedan drugi, dobronamjerni oficir JNA došao je upozoriti da je ministar Špegelj u klopci. Produkcija: Intermedia grupa

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

22. lipnja 1593. – Slavna pobjeda Hrvata nad Turcima kod Siska

Objavljeno

na

Objavio

Bitka kod Siska odigrala se 22. lipnja 1593. godine. Izuzetno je značajna, jer je bila prekretnica koja je naznačila zaustavljanje osmanlijskog prodiranja dalje u Europu. Imala je i važan psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici.

Gotovo čitavu Europu je obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga Srednje Europe protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske hvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II. Ovom veličanstvenom pobjedom završio je Stogodišnji hrvatsko-turski rat.

Iz svega proizlazi da je još i danas dogma stasala u komunizmu neupitna. Povijesni arhivi govore drugačije, samo nositelji privilegija vrlo glasno ističu isforsirani događaj u Brezovici. Važnije je populističko obilježavanje marginalnih i upitnih događaja, jer se na taj način stječu jeftini i brzi politički poeni, dok se slavna i uistinu povijesno utemeljena hrvatska vojna povijest olako zaboravlja.

Nije li uostalom vrlo perfidno jedan događaj ‘oteo’ slavu drugome? Jedan koji simbolizira komunističku Hrvatsku i onaj koji slavi kršćansku Hrvatsku u zajednici europskih naroda, ukazujući na činjenicu kako smo dio europske obitelji puno prije 2013. godine te kako je taj kulturno-politički krug za Hrvatsku jedini prihvatljiv.

Postoji teza kako nam ovo obilježavanje treba kako bismo ‘pokazali’ da nam je država utemeljena na antifašizmu, što u načelu stoji, no suvremena Hrvatska utemeljena je prije svega na Domovinskome ratu i upravo se u tome najbolje vidi smisao hrvatske borbe za hrvatsku državu, a protiv svih totalitarnih režima.

prof. dr. Vlatka Vukelić

Što se zapravo dogodilo u Brezovici 22. lipnja?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. lipnja 1992. – Miljevački plato

Objavljeno

na

Objavio

Kako bi suzbila gotovo svakodnevnu ratnu ugroženost dalmatinskih gradova koji su bili na stalnoj meti pobunjenih Srba, Hrvatska vojska poduzela je u noći i rano ujutro 21. lipnja 1992. ograničenu ofenzivu i oslobodila Miljevačku uzvisinu.

Miljevci su trokut što ga zatvaraju rijeke Čikola i Krka te prometnica Drniš-Roški slap. Taj su prostor u snažnom udaru za samo nekoliko sati oslobodile i od neprijatelja očistile postrojbe 113. šibenske i 142. drniške brigade.

Nakon 9 mjeseci okupacije oslobođeno je sedam miljevačkih sela iz kojih su pobunjeni Srbi prognali gotovo cjelokupno hrvatsko stanovništvo, a veći dio kuća su opljačkali te zapalili ili minirali.

U napadu je poginulo tridesetak neprijateljskih vojnika, a desetak ih je zarobljeno zajedno s 5 tenkova i 6 topova s pozamašnom količinom streljiva. Dva ispravna tenka odmah su uvrštena u sastav Hrvatske vojske.

Njihove topovske cijevi odmah su okrenute prema neprijatelju koji je od jutra granatirao tek oslobođeni prostor i šire područje pod kontrolom hrvatskih snaga iz svojih uporišta u Kistanjama, Promini i Žitniću. Popodne je počeo i protunapad tenkova i pješaštva uz potporu topništva i višecjevnih raketnih bacača, ali je ubrzo odbijen.

Na ulazu u Miljevce kod zaseoka Gornji Vlaići hrvatski su vojnici uništili 3 tenka, 2 oklopna transportera i više kamiona. Neprijatelj je pretrpio i znatne gubitke u ljudstvu, a u paničnom je bijegu ostavio veći broj haubica, dva diviziona topova Zis i desetak kamiona streljiva.

Uspjeh Hrvatske vojske olakšao je pritisak na Šibenik i Skradin te pokazao odlučnost Republike Hrvatske da oslobodi cijeli okupirani teritorij, što se i ostvarilo tri godine poslije u “Bljesku” i “Oluji”.

(HRT)

VRO „MILJEVCI“ ili „MILJEVAČKA OLUJA“

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari