Pratite nas

Povijesnice

Od 1800 prvih dobrovoljaca, 480 ih je došlo iz Širokog Brijega i okolice

Objavljeno

na

Početkom svibnja 1990. Hrvati su prvi put u povijesti demokratski izabrali svoje političke predstavnike. KOS-ova mreža u Hrvatskoj u svojoj je prvoj velikoj akciji. Novu političku garnituru koja je čekala da i formalno preuzme upravljanje, dočekat će šokantna vijest.

Čin ravan izdaji koji će za Hrvatsku imati dalekosežne posljedice. Armija je, naime, još ranije aktivirala plan vojnog udara. Kao dio tog plana u strogoj tajnosti još 1987. izrađen je i poseban dokument. Nosio je naziv Proboj.

Trideset godina kasnije, u dubokoj starosti, priznat će to prvi put pred kamerama i zapovjednik vojske bivše Jugoslavije, admiral Branko Mamula. KOS stvara uporišta preko kojih stječe uvid u političko raspoloženje. Identificira neprijatelja i potencijalne suradnike. Radi se o tzv. stand by mrežama, koje se stvaraju godinama. Mamula 1988. odlazi u mirovinu.

Plan ostavlja svom nasljedniku, Veljku Kadijeviću. Proboj je izvršen u Sabor, vrh Partije, Teritorijalnu obranu, sigurnosni sustav, nacionalnu televiziju, Vjesnik, Danas, Inu, Končar, Astru, Ingru, Plivu, novoosnovane stranke, među odvjetnike i liječnike. I danas, desetljećima poslije, nerazjašnjenim ostaje odnos netom izabranog reformskog lidera SKH, Ivice Račana, prema admiralu Mamuli u tom razdoblju i pitanje je li i zašto Račan Mamuli nudio da predvodi izbornu listu SKH. Tek ustoličeni državni vrh mogao je samo nagađati o razmjerima armijske agenturne mreže. Pojedinosti KOS-ove operativne akcije Proboj razotkrivat će se godinama poslije.

Danas nema nikakve dvojbe. Sve je bilo spremno za vojni udar.

Mjesec dana nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj Jović, Kadijević i Milošević održat će međusobno nekoliko zatvorenih sastanaka. Već krajem lipnja na zatvorenom sastanku Jović i pred Kadijevićem otvoreno zagovara model rušenja Jugoslavije i obračuna s Hrvatima i Slovencima. Dijelove Hrvatske na kojima je tada živjela srpska manjina i danas u razgovoru naziva ‘srpske teritorije’. Milošević predlože da se “odsecanje” Hrvatske izvrši tako što će ličko-banijske i kordunaške općine, koje su stvorile zajednicu, ostati sa srpske strane. Armija već od veljače ima spremne planove za upotrebu vojske u Sloveniji, Hrvatskoj i na Kosovu. Sada, nakon izbora, prosrpski politički i vojni vrh traži najlakši put za njihovu provedbu.

Čim preuzme dužnost, Tuđman će uspostaviti kontakt s vrhom JNA. Pokazat će se to ključnim u mjesecima koji dolaze.

Odnose će zakomplicirati obavještajna poruka da Hrvatska planira uvoz znatnih količina oružja. Šalje ju kapetan Vladimir Jagar, vojni obavještajac graničnog bataljuna u Virovitici. KOS-ovim agentima oružje je promaklo, ali hrvatski ministar obrane, Martin Špegelj, upao je u KOS-ovu zamku. Jedan drugi, dobronamjerni oficir JNA došao je upozoriti da je ministar Špegelj u klopci. Produkcija: Intermedia grupa

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Građani Zagreba stali pred tenkove ‘JNA’ iz ‘Maršalke’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

2. srpnja 1991. – Sukob kod Maršalke

Rat koji je zahvatio Hrvatsku prelio se 2. srpnja 1991. i na ulice grada Zagreba.

Pokreti oklopnih vozila u novozagrebačkoj vojarni „Maršal Tito“ bili su jasna najava da se, navodno u svrhu intervencije u Sloveniji, Jugoslavenska narodna armija sprema za izlazak tenkovima.

„Maršalka“ bila je jedna od najvećih vojarni u Hrvatskoj, ujedno regionalni centar 5. Vojnog Okruga i 10. Korpusa, te manjih potpornih jedinica, samim time i velika prijetnja Zagrebu. Vojarnu su okružili pripadnici 1. i 2. brigade Zbora narodne garde i policije, ali i velik broj stanovnika Novog Zagreba.

Most mladosti i Most slobode preventivno su minirani i postavljene su improvizirane zapreke; kamioni i cisterne. Tijekom prijepodneva kolona vozila i sedam tenkova krenuli su iz vojarne, više puta pokušavajući probiti blokadu. Muškarci i žene, stari i mladi zaustavljali su ih svim sredstvima; žene su stale pred vozila na koja se bacalo kamenje, ali i molotovljevi kokteli.

Vojska je pucala u zrak, u sukobu su poginula dva vojnika JNA i civil Raveno Čuvalo, a ranjeno je više osoba. Građani Zagreba time su osujetili namjere JNA čije su oklopne snage nezadovoljstvo iskalile kod Jastrebarskog gdje su, vozeći se prema Sloveniji, oštetile mnogo vozila lokalnog stanovništva.

U susjednoj državi poginuo je veći broj pripadnika JNA i slovenske Teritorijalne obrane, a načelnik Generalštaba, general pukovnik Blagoje Adžić, na Dnevniku TV Beograda proglasio je nastavak rata u Sloveniji. Ipak, rat u Sloveniji primicao se kraju, dok se u Hrvatskoj rasplamsavao.

Na svim područjima srpske pobune intenzivirani su sukobi, osobito u Banovini i istočnoj Slavoniji. Početkom srpnja u pokušaju smirivanja krizne situacije poginuo je i načelnik Policijske uprave Osijek Josip Reihl-Kir.

Pripadnik rezervnog sastava MUP-a otvorio je vatru na Reihl-Kirovo vozilo, pri čemu su još poginuli i osječki dužnosnici Goran Zobundžija te Milan Knežević, a teško je ranjen Mirko Tubić, predsjednik Mjesne zajednice Tenje. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

1. srpnja 1992. Započela operaciju ‘Tigar’

Objavljeno

na

Objavio

Nakon niza uspješnih akcija na Južnom bojištu i Dubrovniku, provedenih tijekom svibnja i lipnja, Hrvatska vojska započela je 1. srpnja operaciju Tigar, koja je završena 13. srpnja 1992., piše hrt.hr

Glavni cilj bio je ovladati visovima iznad Dubrovnika, potisnuti okupatora na južni rub Popova polja te uspostaviti položaje za oslobađanje Konavala. Nositelji operacije bile su 1., 2. i 4. gardijska brigada. Najzahtjevniju zadaću imala je 3. bojna 4. brigade koja je više puta napadala Golubov kamen, golemi brdski masiv koji je agresoru omogućavao kontrolu jedine prometnice prema Dubrovniku.

U teškim borbama poginulo je 11 pripadnika 4. brigade. 1. brigada uspješno je oslobađala prostor od Slanog prema Popovu polju, unatoč tomu što je okupator pružio žilav otpor na svakoj koti, izvodeći protunapade. Tigrovi su uz gubitke ostvarili ciljeve pri čemu se kao vrstan zapovjednik istaknuo Damir Tomljanović Gavran.

Vrlo zahtjevnu zadaću, uz 10 poginulih pripadnika u teškim borbama, odradila je 2. brigada Gromovi, koja je zauzela važno uporište Ivanicu. Specijalna postrojba Glavnog stožera, bojna Zrinski, također je imala istaknutu ulogu u akcijama, a napredovanje gardijskih brigada pratile su i osiguravale pričuvne postrojbe. U operaciji Tigar prvi  su put djelovali MIG-ovi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Oklopništvo se posebno iskazalo, ponajviše u borbama za selo Uskoplje i Ivanicu. Unatoč teško prohodnom brdskom terenu zapovjednik oklopne satnije 4. brigade Andrija Matijaš Pauk organizirao je tenkovski napad trasom stare pruge Uskoplje-Dubrovnik, pri čemu su ciljevi gađani izravno u pokretu. Tako je razbijen centar neprijateljskog topništva što je omogućilo napredovanje 2. i 4. brigade prema Ivanici.

Slijedili su osvetnički udari topništva agresora, ali bez učinka jer je operacija Tigar samo jedna u nizu mukotrpno odrađenih etapa koje su rezultirale oslobađanjem cijelog dubrovačkog zaleđa.

Poginuli pripadnici 2.A Brigade “Gromovi” – najbolji sinovi hrvatskog naroda

Pokoj vječni daruj im Gospodine!

I svjetlost vječna svjetlila im!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari