Orbanov odgovor na inflaciju: kontrola cijena u supermarketima
Kako bi umirio Mađare rasta inflacije, premijer Viktor Orban uveo je kontrolu cijena osnovnih namirnica u supermarketima i ponovno otpočeo svoju borbu protiv multinacionalnih kompanija.
Ekonomisti procjenjuju da ova mjera može donijeti kratkoročno olakšanje potrošačima, ali ne znači mnogo stanovnicima ruralnih područja daleko od supermarketa.
Ruralna područja izostavljena iz mjera
Male trgovine nisu uključene, samo velike multinacionalne kompanije, a mi tamo ne idemo, rekla je umirovljenica Erzsebet Risztics (68), koja živi u Tiszaroffu, selu u jednoj od najsiromašnijih mađarskih regija.
Risztics, dijabetičarka, ne može si više priuštiti ni hranu s niskim sadržajem šećera “jer je užasno poskupjela”, a zbog prerijetkih autobusnih linija ne kupuje u okolnim gradovima.
Druga umirovljenica, 80-godišnja Erzsebet Forgo, rekla je da je “boli što su sela izostavljena” iz kontrole cijena.
Inflacija najviša u EU
Inflacija je u Mađarskoj ponovno porasla, dosegnuvši 5,7 posto u veljači, što je više nego u ijednoj od 27 članica Europske unije. Potrošačke su cijene diljem EU-a u prosjeku porasle za 2,7 posto.
Premijer Orban, koji iduće godine kreće po još jedan mandat, supermarketima je ograničio maržu na 30 osnovnih prehrambenih artikala. Ona im sada može iznositi 10 posto iznad veleprodajnih troškova.
Mjera uključuje namirnice poput jaja, mlijeka i mesa, dok su lokalni trgovci mješovitom robom izuzeti.
Orban optužuje strane lance za “pljačku Mađara”
Ubrzo nakon što su mjere stupile na snagu, Orban je optužio strane trgovce da “pljačkaju Mađare” svojim “pretjeranim i neopravdanim rastom cijena”.
Navodeći marže od 42 posto na pileća krilca ili 70 posto na jogurte, Orban je rekao da je “hitna intervencija” osmišljena kako bi se obuzdali trgovci kojima je “stalo samo do profita”.
Napetosti s multinacionalnim lancima
Od povratka na vlast 2010., Orban se više puta sukobljavao s međunarodnim trgovcima koji su počeli dominirati tržištem nakon pada komunizma, potiskujući domaće konkurente.
Vlada je protekcionističkim mjerama, uključujući porez na superprofit, kažnjavala strane lance. Novac poreznih obveznika prelijevao se u domaće sektore, a neke velike tvrtke završile su u rukama osoba bliskih vlasti.
SPAR i drugi lanci najavljuju gubitke
Europski lanci poput SPAR-a, Lidla i Tescа dominiraju maloprodajnim sektorom. Prošle godine SPAR je optužio vladu za diskriminaciju, a EU sud presudio je u njegovu korist u odvojenom slučaju.
Mađarsko udruženje trgovaca odbacilo je vladine optužbe za profiterstvo i tvrdi da strane kompanije trpe gubitke, za razliku od manjih lokalnih konkurenata.
Prema portalu Portfolio, SPAR bi mogao imati dodatno mjesečno opterećenje od 3,7 milijuna eura zbog kontrole cijena. Direktorica Gabriella Heiszler upozorila je na moguće otkaze ako se regulatorno okruženje ne poboljša.
Ekonomisti: Dugoročno pogoršanje inflacije
Ekonomisti upozoravaju da će trgovci vjerojatno povećati cijene ostalih proizvoda kako bi nadoknadili izgubljene prihode.
David Nemeth iz banke K&H rekao je da bi to kratkoročno moglo pomoći, ali dugoročno će “pojačati inflaciju”, kao i prethodne mjere iz 2022. i 2023. kada je inflacija dosegnula čak 26 posto.
Mađarska među najsiromašnijima u EU
Prema Eurostatu, Mađarska je uz Bugarsku bila na posljednjem mjestu po potrošnji domaćinstava u EU 2023. godine.
Rozalia Patak, nezaposlena majka petero djece, kaže da traži najpovoljnije ponude i ponekad autobusom putuje do grada kako bi kupila najjeftiniju tjesteninu.
„Sve je tako skupo. Ne možemo si priuštiti salamu ni ribu“, rekla je, dodajući da sada skuplja plastične boce kako bi preživjela. (Hina/K)
Što vi mislite o ovoj temi?
