12. ožujka u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Novoj vesi u Zagrebu, koncert napjeva Velikoga tjedna iz Postira na otoku Braču, održao je mješoviti Zbor Karmel iz istoimene župe iz Postira. Potresne napjeve, koji se stoljećima prenose iz naraštaja u naraštaj u dirljivoj izvedbi pjevača s otoka Brača, duboko su ganuli nazočnu publiku koja je ispunila divan akustični sakralni prostor crkve sv. Ivana Krstitelja.
Nizali su se veličanstveni napjevi koje su moćni glasovi pjevača izveli, vodeći publiku korizmenim hodom od Cvjetnice do Velikoga petka. Zanimljivo je da je u mjestu Postira, upravo liturgijsko vrijeme korizme, najbogatije napjevima, premda se radi o vremenu promišljanja, konteplacije, posta i molitve. Koncert se održao u okviru 31.svečanosti Pasionska baština. Hvala vlč. Ivanu Lastovčiću na mogućnosti održavanja koncerta u crkvi sv. Ivana Krstitelja, te na susretljivosti.
Večeras u crkvi sv. Ivana Nepomuka u Lučkom održat će/održao se jedinstveni konert. Naime, dio skladbi izvest će se po prvi puta u Hrvatskoj, a kronološki prate životni put hrvatskoga skladatelja Vinka Jelića!
Ansambl Projekt Lazarus na tom će koncertu predstaviti hrvatskoga skladatelja Vinka Jeli(či)ća (Rijeka 1596. – 1636.?) uz 400. obljetnicu prvotiska Jelićeve zbirke duhovnih moteta Parnassia militia (Vojska s Parnasa).
Koncert PARNASSIA MILITIA 400 u ovo korizmeno vrijeme upoznat će nas sa životnim putem Vinka Jelića, kojega je životni put kao klerika, uz žrtvu i odricanje, u obliku neimaštine, rata i bolesti približio Kristovoj muci.
Program koncerta povezat će opus Vinka Jelića u kontekstu njegova života i što je još važnije, djela njegovih suvremenika. Djela su to koja je Jelić pjevao kao diskantist (u njegovom slučaju dječački sopran) ili svirao kao instrumentalist u dvorskoj kapeli u Grazu (bivših kapelnika kao npr. J. de Cleve i G. Priuli) i ona koju je mogao čuti, upoznati i izvoditi za vrijeme njegovoga boravka u Grazu i Zabernu (npr. R. Ballestra – dvorski kapelnik u Zabernu od 1616.g., koji je pozvao Vinka na službu iz Graza bez kojeg njegov tiskani opus možda nikada ne bi ugledao svjetlo dana).
Program je koncipiran na način da kronološki prati Jelićev život, popraćen skladbama prigodne tematike bilo Jelićevih, bilo njegovih suvremenika. Unikatnost programa nalazi se u činjenici kako se većina djela nikada nije izvela u Hrvatskoj, a samim time, skladatelji koji su imali direktan utjecaj na Jelićevo glazbeno obrazovanje i profesionalni glazbeni život, danas su gotovo potpuna nepoznanica kako muzikolozima tako i izvođačima i publici. Koncertom PARNASSIA MILITIA 400 upoznajemo najširi spektar publike s procesom glazbenoga oblikovanja te skladateljskih ostvarenja jednog od najvažnijih hrvatskih i europskih ranobaroknih intelektualaca koji je svoj glazbeni talent oživotvorio u tuđini, uvijek afirmirajući svoje podrijetlo. Jelićev nam životni put ne otkriva samo glazbeni stil i okolnosti u kojima se razvijao i stvarao, već i širi historiografski i društveno-politički kontekst Hrvatske i Austrije, dviju država čije su povijesti duboko isprepletene i nezamislive jedna bez druge. Kada još kao dionike pridodamo i talijanske majstore-učitelje i mentore, zaključujemo da ovim projektom hrvatskoj i europskoj publici predočavamo ne samo glazbene, već i kulturološko-povijesne aspekte kojim nas Jelićeva zbirka Parnassia militia, koja ove godine slavi 400. obljetnicu prvotiska, čini istinskim dijelom zapadnoeuropskoga kulturnog i civilizacijskog kruga.
Na hrvatskoj i međunarodnoj glazbenoj sceni od 2013. godine djeluje profesionalni ansambl pod nazivom Projekt Lazarus, iza čijeg se neobičnog imena krije glavni cilj djelovanja ovoga ansambla – revitalizacija hrvatske glazbene baštine. Projekt Lazarus osnovan je u okviru udruge Hrvatski glazbeni centar, a idejni je začetnik i osnivač ansambla bas Robert Palić, član Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Istraživanje, revitalizacija, promocija i prezentacija hrvatske glazbene baštine primarni su ciljevi Projekta Lazarus koji se realiziraju kroz dva osnovna procesa; istraživanjem nepoznate i neobrađene glazbene literature nastale u razdoblju od 16. do 18. stoljeća u suradnji sa stručnjacima za navedeno razdoblje, modelirajući profesionalni ansambl neophodan za pripremu i izvođenje glazbenog materijala. Ansambl Projekt Lazarus osobito je usmjeren na prezentiranje djela koja u suvremenoj povijesti nisu ugledala svjetlo dana, ili se pak rijetko izvode, kao i onih za koja ne postoje audio ili video zapisi.
U nastojanju otimanja zaboravu vrijednih spomenika hrvatske glazbene baštine, nepresušnom vrelu potvrde pripadnosti zapadnoeuropskom kulturnom i civilizacijskom krugu, glazbenici Projekta Lazarus izvode djela skladatelja tzv. rane hrvatske glazbe, poput Ivana Lukačića, Vinka Jelića i Ivana Šibenčanina, no posebno izdvajamo Damjana Nembrija, skladatelja rođenog u Hvaru 1584. godine, čije je do ovoga trenutka jedino sačuvano djelo Brevis et facilis psalmorum iz 1641. godine ansambl Projekt Lazarus izveo na koncertima u zemlji i inozemstvu, a prigodno je u 2015. godini obilježena i 120. obljetnica rođenja utemeljitelja suvremene hrvatske muzikologije dr. Dragana Plamenca, čije su posljednje istraživanje i studija bili upravo psalmi Damjana Nembrija. Umjetnički voditelji ansambla su dirigenti Darijan Ivezić i Franjo Bilić, umjetnička suradnica, pijanistica i producentica Martina Mičija Palić, a vanjski je suradnik ansambla uvaženi akademik, muzikolog Ennio Stipčević.
Hvala župniku župe sv. Ivana Nepomuka vlč. Dubravku Škrlinu-Hrenu na mogućnosti održavanja koncerta u crkvi sv. Ivana Nepomuka.
mr.art. Eva Kirchmayer Bilić
Franjo Bilić, mag.mus.