Plenković: Hrvatska ne smije voditi izolacionističku vanjsku politiku

Hrvatska vanjska politika ne smije biti izolacionistička i moramo biti za stolom s našim partnerima, rekao je premijer Andrej Plenković u četvrtak u Hrvatskom saboru te prozvao predsjednika Zorana Milanovića da vodi politiku koja bi Hrvatsku “izolirala i zavadila” sa svim partnerima.

Plenković: Hrvatska mora biti za stolom s partnerima

“Moramo razgovarati s našim partnerima, pratiti aktivnosti međunarodne zajednice, EU-a, NATO-a i naših ključnih partnera i sudjelovati u njima na jedan inteligentan, pametan i solidaran način koji nam omogućuje da znamo što se zbiva. Onaj koji nije za stolom, slabo zna. Onaj koji je pod stolom – e njega bi trebalo biti sram. A mi imamo ovdje ljude koji žele da Hrvatska vodi politiku da bude ispod stola”, rekao je Plenković, referirajući se na ranije izjave predsjednika Milanovića.

“Naša vanjska politika ne smije izolacionistička”, rekao je Plenković podnoseći Hrvatskom saboru izvješće s redovnog sastanka Europskog vijeća održanog 18. prosinca prošle godine.

Kritike predsjednika Milanovića

Uzvratio je lijevim saborskim zastupnicima da su njihovi komentari nalik “ingenioznoj vanjskoj politici” predsjednika Milanovića koja bi Hrvatsku “izolirala, zavadila s NATO-om, Europskom unijom i svim susjedima i otprilike bi se zatvorili u Slovenskoj dolje u podrumu gdje bi netko donio meso, ribu i pršut da se ne baci i grintali i komentirali i gadili sve ostale”, aludirajući na adresu koju je Milanović posjećivao u vrijeme lockdowna u Hrvatskoj.

Premijer je također prozvao predsjednika da zbog njegove naredbe hrvatski vojni predstavnici ne mogu sudjelovati na svim sastancima “koalicije voljnih” koja okuplja 35 zemalja i cilj joj je pronaći načine održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre.

Koalicija voljnih i uloga Hrvatske vojske

“Hrvatska vojska, tj. njezine Oružane snage, nažalost zbog odluke predsjednika Milanovića ne sudjeluje u vojnom segmentu sastanaka koalicije voljnih. Na taj način uskraćen je uvid u rasprave o pripremama svih vojnih aktivnosti koje poduzima koalicija voljnih”, rekao je Plenković, dodavši da smo time uskraćeni za informacije dostupne japanskim, novozelandskim ili crnogorskim vojnim predstavnicima.

Plenković kaže da postoji veliki broj država “koje jesu u koaliciji voljnih, ali koje su kao i hrvatska vlada unaprijed rekli ‘da njihovi vojnici neće ići na ukrajinski teritorij, ali da njihovi predstavnici sudjeluju u svim razgovorima i upoznati su s planovima za osiguranje sigurnosti u zraku, na moru i na kopnu Ukrajine.'”

Potpora Ukrajini i odluke Europskog vijeća

Pitanje nastavka potpore Ukrajini bilo je jedno od najvažnijih na posljednjem sastanku Europskog vijeća u protekloj godini.

Čelnici država članica u prosincu su odlučili da će Ukrajini osigurati zajam od 90 milijardi eura za sljedeće dvije godine i za koje će jamčiti europski proračun.

Zajam Ukrajini odobren je na temelju mehanizma “pojačane suradnje” u kojemu ne sudjeluju Mađarska, Slovačka i Češka, podsjetio je premijer.

Čelnici država članica odlučili su se za zajedničko zaduživanje pošto nije bilo konsenzusa u pogledu korištenja ruske zamrznute imovine za reparacijski zajam. Premijer kaže da će se o modalitetima još raspravljati, ali da će, kad je Hrvatska u pitanju, to značiti “male i prihvatljive iznose”.

“Ovakav financijski aranžman nema nikakav utjecaj na hrvatski javni dug niti na deficit. Počiva na načelu europske solidarnosti i Ukrajini osigurava nužnu i stabilnu financijsku potporu u ovom ključnom razdoblju”, naglasio je Plenković, dodavši da ruski napadi na civilne ciljeve Ukrajine “ne dokazuju snagu, već razotkrivaju nemoć”.

Ruska agresija i europski odgovor

“Takozvana trodnevna specijalna operacija čija će 4. godišnjica biti za nešto malo više od mjesec dana, pretvorila se u jedan od najvećih strateških i vojnih neuspjeha novijeg doba premda Rusija čak 40 posto svog proračuna izdvaja za obranu, tj. oko devet posto nacionalnog BDP-a”, rekao je Plenković.

Europska unija kao globalni akter

U jeku svih kriza, ratova i promjene globalnog međunarodnog poretka, Plenković smatra da “politika modernog suverenizma koju provodimo proteklih desetak godina dobiva još više na svom smislu”.

Plenković također inzistira da je Europska unija “važan akter na globalnoj razini, najveće zajedničko tržište s ogromnom regulatornom moći i s nedovoljno, u nekim segmentima, iskorištenim polugama utjecaja”.

Na sastanku Europskog vijeća na dnevnom redu je bio i početak pregovora o novom višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. Uz sigurnost i obranu kao glavne teme, Hrvatska će se zalagati da kohezijske politike ostanu važna stavka, rekao je Plenković.

(Hina)