Koji fašizam u Hrvatskoj – pita premijer Andrej Plenković, odbacujući optužbe o fašizaciji društva i tvrdeći da je riječ o umjetno stvorenim temama bez uporišta u stvarnosti. U razgovoru za Dnevnik HRT-a osvrnuo se na godinu na izmaku, političke napetosti i ključne prioritete Vlade.
Politički najzahtjevnija godina zbog izbora
Dok se 2025. godina bliži kraju, u Banskim dvorima zbrajaju se odluke, rezultati i poruke za budućnost. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je protekla godina bila politički najzahtjevnija zbog velikog izbornog ciklusa.
U razdoblju od samo godinu dana održana su četiri izbora – parlamentarni, europski, predsjednički i lokalni – što je, prema njegovim riječima, donijelo snažne političke tenzije i povećani angažman Vlade.
Naglasio je da su rezultati lokalnih izbora bili vrlo dobri te da su dali novi poticaj radu Vlade u drugoj godini mandata.
Gospodarstvo, zaposlenost i rast plaća
Premijer je rekao da je najveći fokus Vlade bio na gospodarstvu te ekonomskom i socijalnom standardu građana.
Podsjetio je da je zaposlenost dosegla oko milijun i 750 tisuća ljudi, dok je broj nezaposlenih pao na oko 75 tisuća.
Posebno je istaknuo rast plaća koje su, prema njegovim riječima, u posljednjih devet godina u prosjeku porasle za oko 100 posto.
Naglasio je važnost kontinuiranog rasta i ravnomjernog regionalnog razvoja, istaknuvši da građani danas, u kontekstu vladinih politika i gospodarskog rasta, žive bolje nego ranije.
Inflacija i mjere za zaštitu građana
Govoreći o inflaciji i rastu cijena, Plenković je istaknuo kako ohrabruju najave pada inflacije kada je riječ o hrani.
Pozvao je sve sudionike u lancu, od proizvođača do maloprodaje, na odgovornost kako bi se smanjio pritisak na krajnje potrošače, osobito one s najmanjim primanjima.
Podsjetio je na politiku ograničenih cijena za oko 100 proizvoda te na brojne mjere koje je Vlada provodila tijekom pandemije, energetske krize i drugih izazova.
Istaknuo je da, unatoč inflaciji, rast plaća i dalje jača kupovnu moć građana.
Polarizacija i kritika lijeve oporbe
Godinu na izmaku obilježila je i izražena polarizacija na političkoj sceni i u društvu.
Plenković je ocijenio da je lijeva oporba, nakon deset godina u oporbenoj ulozi, izrazito frustrirana, što se očituje kroz agresivnije političke nastupe.
Poručio je da se ne radi o obrani Ustava, nego o pokušajima stvaranja dojma izvanrednog stanja kroz, kako kaže, isfabricirane i umjetne krize.
Obnova Zagreba i Banovine
Premijer se osvrnuo i na obnovu Zagreba i Banovine, istaknuvši da je do sada uloženo više od 4,2 milijarde eura, od čega gotovo 1,8 milijardi na području Banovine.
Naglasio je da su projekti vidljivi na terenu te da su građani zadovoljni promjenama u Sisku, Glini i Petrinji.
Istaknuo je kako se trenutačno gradi 59 višestambenih zgrada s više od tisuću stanova, u potpunosti financiranih državnim sredstvima.
Thompson i rasprave o fašizmu
Osvrćući se na rasprave o koncertima Marka Perkovića Thompsona, Plenković je rekao da u tome ne vidi stvarni problem.
Podsjetio je da su Thompsonovi koncerti održavani i u Varaždinu i Istri bez ikakvih kontroverzi.
Prema njegovim riječima, tema se problematizira isključivo u jednom dijelu zagrebačke političke scene.
„Koji fašizam u Hrvatskoj? To su izmišljene teme“, poručio je Plenković, dodajući da se radi o pokušajima umjetnog stvaranja političkih sukoba.
Zaključno je poručio da su se Hrvati izborili za slobodu i demokraciju te postavio pitanje – čemu cenzura.