Premijer Andrej PlenkoviÄ izjavio je u srijedu da suĀ u mandatu njegove vlade socijalne naknade poveÄane Äetiri puta, a cilj do kraja ovog mandata je da se poveÄaju za 30 posto i da nikad dosad nije biloĀ ovako veliko poveÄanje naknada.
RekavÅ”i da je najnovije poveÄanje zajamÄene minimalne naknade u javnosti portretirano kao neÅ”to Å”to je poveÄano za zanemarivih pet ili deset eura, Ā ponovio je kako je rijeÄ o poveÄanju osnovice koja se nakon toga množi i to s faktorom svakog pojedinog sluÄaja.
āTakvim množenjem dolazimo do situacije gdje se za pojedine individualne korisnike znaÄajno poveÄava iznos naknade. Dakle nije da Äe nekome biti poveÄanje 5 ili 10 eura, nego 40, 50, a nekome i 80 eura, ovisno o kome se radi. Problem je Å”to sustav naknada u socijali jako mali broj ljudi, osim onih koji to koriste, i razumijuā, istaknuo je PlenkoviÄ nakon sjednice Vlade.
Dodao je i da naknade u sustavu socijalne skrbi prvenstveno služe onima koji su u takvoj materijalnoj poziciji da nemaju drugih izvora prihoda, koji ne rade, koji su radno nesposobni, koji imaju teÅ”ke obiteljske situacije i Vlada im želi,Ā na temelju provedbe naÄela druÅ”tvene solidarnosti, pomoÄi.
Rekao je i da svi, bez obzira na politiÄki predznak, ne žele druÅ”tvo u kojem ima sve veÄi broj onih kojima je potrebna zajamÄena minimalna naknada nego je Vladin politiÄki cilj da se jaÄa ekonomski i socijalni standard graÄana da se taj broj smanjuje.
ā2016. bilo je 97 tisuÄa ljudi koji su koristili zajamÄenu minimalnu naknadu, danas je taj broj samo 43 tisuÄe. To znaÄi da u koncepcijskom smislu smanjujemo ono Å”to se naziva asistanat. Netko mora raditi i plaÄati poreze da bi država svojom redistribucijskom snagom dijelila novac kroz naknade onima koji ne rade i nemaju niÅ”ta zbog specifiÄnih okolnosti u kojima su se naÅ”li. Mi nismo druÅ”tvo koje Äe favorizirati asistanat da jedni rade, a drugi ne rade i primaju potporuā, rekao je PlenkoviÄ.
Poslao jeĀ politiÄku poruku onima koji su nastojali opisati ove odluke kao male i slabe:
āOne nisu ni male ni slabe. Ukupno smo u 10 godina ÄetiriĀ puta poveÄali ukupni proraÄun za izdvajanja za sve vrste socijalnih naknada. Izdvajanja za te naknade u 2026. bit Äe ukupno 247 milijuna eura, Å”to je za 20 milijuna eura viÅ”e nego Å”to je to bilo proÅ”le godine. Ukupan cilj je poveÄati naknade za 30 posto u odnosu na izdvajanja iz 2024. godine. Danas, niti na joÅ” pola mandata veÄ smo poveÄali ovu prvu naknadu za 20,6 posto, a drugu za 18,8 posto,ā rekao je premijer.
Na pitanjeĀ zaÅ”to država nije ispoÅ”tovala rokove vezane uz inkluzivni dodatak, a neki su ljudi u meÄuvremenu preminuli, dokĀ nasljednici idu s tužbama, premijer je odgovorio kako je Vlada spojila ÄetiriĀ vrste naknada koji su korisnici imali prije nego je Zakon o inkluzivnom dodatku stupio na snagu.
One su sada āujedinjeneā u jednu, pojasnio je, korisnici su dobili rjeÅ”enja i sredstva, ako ih nisu dobili odmah, dobili su ih retrogradno otkad je zakon na snazi.
āTo je oko 140 tisuÄa ljudi koji su imali pravo prije. Fokus je na onima koji to pravo nisu imali. Nama se dogodilo da je u javnosti pogovor otprilike bioĀ ā imamo inkluzivni dodatak, svi Äemo ga tražiti, svi Äemo ga dobiti. To nije realno. Niti Äe ga svi dobiti niti ga trebaju dobiti jer nije zamiÅ”ljen tako, nego je zamiÅ”ljen za one kojima stvarno trebaā, istaknuo je premijer.
Na pitanje Å”to je s rokovima jer prema Zakonu rjeÅ”enja trebaju dobiti u roku od 15 odnosno 30 dana, a proÅ”li su mjeseci, neki ljudi su preminuli i sada je to na sudovima, predsjednik Vlade je odgovorio da ne može prejudicirati Å”to Äe sudovi reÄi.
āTu je bilo svakakvih situacija gdje su ljudi prijavljivali Älanove svoje obitelji koji su bili u visokoj starosti, nepokretni, jer su Äuli da je bio sad novi zakon i hoÄe dobit pravo. To Äe sudovi rjeÅ”avati. Navodim primjere na koje je nailazio sustav koje koordinira Ministarstvo rada,ā naveo je premijer dodajuÄi da Äe sudovi rjeÅ”avati āod sluÄaja do sluÄajaā.
Novinari su PlenkoviÄa pitali može li specificirati koji su to mediji koji su Å”irili dezinformacije o rastu naknada jer āÄesto se optužuje medije da blate sve politiÄare, a sada premijer blati sve medijeā, na Å”to je odgovorio da ne blati sve, da je rekao pojedini mediji. Na pitanje koji su to mediji toÄno rekao je da treba pogledati malo naslovnice proteklih dana, pa Äe se vidjeti i da to nije težak istraživaÄki posao.
Dodao je i da je ministrima rekao da Äe ubuduÄe prije svakog javnog savjetovanja imati konferencije za medije unaprijed kako bi javnost znala da neÅ”to kreÄe u javno savjetovanje. Upitan misli li da je rast naknada dovoljan jer je i dalje manji od minimalne plaÄe i kako bi on i ministar PiletiÄ s tim preživjeli od mjeseca do mjeseca, premijer je odgovorio kako je cilj rijeÅ”iti sve ono Å”to je planirano programom vlade.
āAko je programom Vlade reÄeno da Äemo socijalne naknade poveÄati 30 posto u mandatu, to znaÄi da Äe nakon ove odluke i dogodine biti odluka koja Äe biti izdaÅ”nija, pa 2028. odluka koja Äe biti izdaÅ”nija, Äime Äemo ispuniti ono Å”to smo obeÄali. Ako postoji jedan segment koji bi trebao biti na ponos ovoj Vladi, to je poveÄanje socijalnih naknada. Ovako veliko poveÄanje nismo imali nikad prijeāĀ istaknuo je PlenkoviÄ.
(Hina)
