RAVNO, 1. listopada 2025. – Na današnji dan prije 34 godine započela je agresija na BiH napadom JNA na hrvatsko selo Ravno u istočnoj Hercegovini. U razdoblju od 1. do 13. listopada 1991. selo je sravnjeno sa zemljom, dok su hrvatski civili ubijani i progonjeni. Istodobno, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović ‘proglasio je neutralnost’ poručivši: “Ovo nije naš rat”.
Ravno – prva žrtva agresije
Sredinom rujna Ravno je bilo opkoljeno, a 1. listopada iz Trebinja je u selo stiglo oko 500 vojnika JNA s desecima kamiona. Cilj im je bio proboj prema Stonu i Dubrovniku, a Ravno je postalo prva žrtva agresije na teritoriju BiH. Tijekom operacija spaljena su i razorena sela, ubijeno je 24 ljudi, 34 ih je umrlo u ratnim uvjetima, 11 ranjeno, a 18 zatočeno u logorima.
Posebno je ostao zapamćen pokolj u Kijevu Dolu, gdje je ubijeno i zaklano sedam starijih mještana. Prva žrtva rata u BiH bio je Nikola Niko Brajić, vozač hitne pomoći, kojeg su JNA snage zatočile u Bileći i potom likvidirale. Toga dana poginuo je i prvi civil – Jozo Stanković, 61-godišnji mještanin Trebinja, stradalnik s posebnim potrebama, pogođen granatom.
Izetbegović: “Ovo nije naš rat”
Unatoč stradanjima, tadašnji predsjednik Alija Izetbegović 6. listopada 1991. u izjavi za TV Sarajevo poručio je pučanstvu BiH: “Zapamtite, ovo nije naš rat. Neka ga vode oni koji žele da ga vode!”. Malo kasnije otišao je i korak dalje, rekavši da je JNA “dobrodošla”. Takav stav bio je jasna poruka da republičko vodstvo neće poduzeti ništa da zaštiti stanovnike hrvatskog dijela BiH niti da spriječi JNA u korištenju teritorija BiH za napad na Hrvatsku.
Hrvati se sami organiziraju
Na primjeru Ravnog pokazalo se da se hrvatski narod u BiH mora osloniti na vlastite snage. Upravo zato nastaju Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna i Hrvatsko vijeće obrane (HVO), organizacije koje će odigrati ključnu ulogu u obrani Hrvata u BiH, ali i pomoći obrani Republike Hrvatske. Bez te organizacije, upozoravali su svjedoci vremena, “BiH bi šaptom pala”.
Napad na Ravno ostaje tragičan podsjetnik na početak rata u BiH, na stradanje Hrvata i na političku šutnju Sarajeva koja je dopustila agresiji da krene nesmetano. Ravno je postalo simbol prvih žrtava, ali i početka hrvatske obrane na prostoru Bosne i Hercegovine.
Kamenjar.com