Ideja podjele BiH nije bila ideja Franje Tuđmana niti je nastala u Hrvatskoj, već je to bila ideja međunarodne zajednice koju je u ime tadašnje Europske zajednice zaraćenim stranama u BiH prvi pokušao nametnuti Portugalac J.Cutilier. Taj plan EZ-e predviđao je podjelu BiH na tri sastavne jedinice s više kantona, a područja svake jedinice bili bi određena na temelju popisa stanovništva iz 1971. 1981 ili 1991. God.
Za prepoznavanje glavnih idejnih aktera u podjeli BiH potrebno je znati činjenice i na njima donositi zaključke, a ne na temelju ideoloških uvjerenja i predrasuda. Bez velikosrpske agresije na Hrvatsku, a nakon toga i na BiH najprije na predjele s većinskim hrvatskim stanovništvom, a iza toga i na cijelu BiH, sudbina cjelovite BiH nije došla u pitanje.Hrvati u BiH potvrdili su svoju želju za samostalnošću na referendumu koji je održan 29.veljače i 1.ožujka 1992. god.
Hrvatska je među prvima priznala BiH.
U početku velikosrpske agresije na BiH muslimansko vodstvo na čelu s Alijom bilo je voljno ostati u Jugoslaviji.
Alija je govorio da treba spašavati narod a ne državu. I dok su se Hrvati odupirali agresiji Alija, Muhamed Filipović i Adil Zulfikarpašić su dogovarali s Miloševićem da BiH ostane u Jugoslaviji i da Alija bude prvi predsjednik Vlade Jugoslavije.
Alija i njegova stranka SDA počeli su se suprotstavljati srpskoj agresiji tek nakon napada na Sarajevo 6.4.1992. Do tada su Hrvati s muslimanskim dragovoljcima koji nisu imali veze s Alijom bili oslobodili 28 posto teritorija uključujući Lašvansku dolinu od srpske okupacije. Na tim oslobođenim područjima počela se stvarati Armija BiH.
Alija i Karadžić su 16.9.1993. god sastali su se u prisutnosti Thorvalda Stoltenberga i Davida Owena. U toj izjavi se govori o pravu triju naroda u BiH da u roku od dvije godine referendumom može odlučiti želi li ostati u toj državi ili otcijepiti se. Dakle srpska i muslimanska strana s blagoslovom predstavnika međunarodne Zajednice potpisale su dokument o podjeli BiH a ne Hrvatska. U tim tragičnim i teškim ratnim danima, tijekom nekoliko godina Hrvatska je primila 400.000 izbjeglica iz BiH koji su morali bježati pred srpskom agresijom. Zaslugom hrvatske vojske Bihać nije doživio tragičnu sudbinu Srebrenice.
Međunarodna zajednica je zahvalna Josipoviću jer je optuživanjem Hrvatske nju pokušao osloboditi svake političke i moralne odgovornosti u New York Timesu 21.6.1993. Anthony Lewis opisuje kako mu je Cyrus Vance u telefonskom razgovoru na pitanje kako se osjeća jednostavno odgovorio da se osjeća tužan zbog situacije u BIH a posebno je Clinton pokazuje znakove da bi SAD mogle prihvatiti podjelu a to znači dopustiti Srbima da zadrže plod svoje agresije. Mjesec i po kasnije 10.8.1993. Jim Hoagland u Washington Postu pod naslovom „Izdaja lorda Owena „ optužio je Owena za podjelu BiH a ne Tuđmana.
Š.Letina, Washington