Pratite nas

BiH

Podne je

Objavljeno

na

Prošao West Herzegowina Fest, prošao Mediteran Film Festival, prošao…, što ono još u Širokom Brijegu? Da, gledano s te bajne građanske, bezbožničke, strane. A gledano s one vjerske i nacionalne rekli bismo da je prošla Velika Gospa, blagdan koji nijedan širokobriježanin, ako ikako može, nastoji ne propustiti. I ne samo on. Mnogi se sjećamo kako smo pješice hodočastili našoj Gospi na Brig. On je jednostavno naš i nastojimo ga čuvati.

54339_foto_izaslanstva_hdz_a_bih_i_hdz_a_rh_posjetili_franjevacki_samostan_u_mostaru_i_sirokom_brijegu_2_475_316_85_s_c1Bilo je još događanja ovih dana. Uzmimo za primjer predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Posjetio je Herceg Bosnu i franjevački samostan na Širokom Brijegu. Trenutni predsjednik hrvatske države Ivo Josipović posjetio je Mostar i »region«, dok je na Širokom Brijegu posjetio mjesni hotel. Nakon toga priča se preselila u medije. Tko je što rekao i kamo je tko trebao ići. O Josipoviću rekoše da je potpisao neku deklaraciju u »regionu« o pronalaženju nestalih osoba. Teško je iz tih izvješća razabrati kako su nestali. Očito dotični o tome nije govorio. Mi, s druge strane, znamo kako je zapravo bilo. Neki nas, najprije s crvenom zvijezdom petokrakom na čelu kakvu Josipović voli, nemilosrdno napadoše, a poslije bez nje. Hvala Bogu, izgubiše. Rekosmo neki, baš tako. Obično ih imenujemo velikosrbima i slično, ali bili su tu i Jugoslaveni, i Britanci, i masoni, i… Nemojte mene pitati, pitajte bilo koga na ulici i to će vam reći. Osmjeli se i trenutni hrvatski ministar branitelja Predrag Matić Fred pa ispali da naši susjedi ne će dobiti suglasnost za ulazak u EU dok ne budemo sigurni u njihove iskrene namjere. Čovjek bi mu zapljeskao da nije pratio što je do sada govorio. Ali približili se predsjednički izbori, Karamarko neumoljivo iznosi ono što većina Hrvata misli pa se mora, barem na kratko, i ovakvim putem ne bi li se Josipović nekako dokopao i drugog mandata.

ivo-josipovic-siroki-brijegOčekujem stoga da obojica konačno posjete Herceg Bosnu. Karamarko je to već učinio. Upravo na njezinu obljetnicu, da ne bi bilo zabune. I nije lupetao. Između ostaloga jasno je i glasno rekao da BiH ne će u EU i NATO dok Hrvati ne budu ravnopravni te da će se sigurno petljati u bosansko-hercegovačka događanja jer je BiH druga domovina hrvatskog naroda. Za mnoge nečuvena priča, iako je potpuno u skladu s onim što kaže nesretni Inzko koji ga ipak zbog ovakva govora ne će pohvaliti. Taj reče da očekuje da političari daju razumljivo objašnjenje građanima. Pritom ih, podrazumijeva se, pouči što bi oni to trebali govoriti. I tako Karamarko ipak izvisi.

Čini se da Karamarko ne će izvisiti kod većine hrvatskih građana, unatoč tome što ga razvikani mediji pod palicom tuđih ruku uporno proglašavaju nevoljenim među pukom. Iz dana u dan iznosi istinu hrvatskom puku. Ona se između ostaloga ogleda i u tome da su nam pod plaštem »socijalizma s ljudskim licem« lagali 45 godina i neumoljivo nas proganjali. Došao je Domovinski rat i uspjeli smo se iščupati ispod njihove čizme. Međutim, kad su nas uspjeli prevariti, zbog raznoraznih razloga, tamo početkom ovoga tisućljeća, sve je naglo krenulo nizbrdo. Zaduženi smo do grla, životni standard nam neprestano opada, posla nema, izmiješali nam blagdane i nastoje skinuti obilježja, jednostavno pretvaraju nas u bezličnu masu koju možeš mijesiti po svojoj volji. Dopustimo li to proglašavaju nas svjesnima, kritičnima, s daškom svježine koju donosimo. Naravno, takvi se izruguju Karamarku i njegovima dok pomoću objavljenih slika razabiru da je prošao putem ubijenih širokobrijeških franjevaca. Uhitili su ih, zatvorili u samostansku zbornicu i onda izvodili jednoga po jednoga riječima: »Sada ti, druže«. Izišavši on bi upao među skupinu vojnika koja ga je psovala, tukla i vukla, a onda ga upucala nabojem u zatiljak i zapalila u ratnom skloništu. U širokobriješkoj samostanskoj crkvi sada počivaju tijela 24 ubijena franjevca na raznim mjestima, ne samo u samostanskom vrtu. Izaslanstvo HDZ-a uz to što je čulo priču o svemu što se dogodilo, rado se pomolilo kad je kucnulo podne na nekada ranjenoj širokobriješkoj crkvi, crkvi koju su komunisti nastojali srušiti s 296 topovskih granata. Uvjeren sam da se Ivo Josipović ne bi pomolio, unatoč tome što kraj sebe ima Josipa Leku koji je odrastao u franjevačkom sjemeništu ili franjevačkoj stolariji na Širokom Brijegu, svejedno. Jer nije to u žarištu građanstva, humanizma, ljudskih prava…

fra-dadoDalibor Milas vjerojatno o svemu ovome ne će ništa reći ovih dana, jer se zabavio drugim, važnijim poslovima. Odlučio je ni manje ni više nego napustiti svoj franjevački i svećenički poziv. Pa je uputio puku svoju riječ o tome, onako preko Facebooka i medija, u stilu brzorastućih zvjezdica. U njoj malo više humanizma, a malo manje kršćanstva. Ne znam, možda ga je upravo to odvelo na ovaj korak, to guranje na građanski štih. Bilo kako bilo njemu je se sada snaći, što i sam priznaje. Vidjet ćemo kako. Otišao je u Graz da bi tamo nanovo počeo. Nakon što prođe određeno razdoblje hoće li se vratiti s još više humanizma, a još manje kršćanstva, kao predstavnik Styrie za krajeve u »regionu«, kao odrastao čovjek koji je ozbiljno zagrizao u život, kao…, ne znam, bit će valjda nešto od toga. Dotle ga određeni i dalje uvlače u svoje mreže pa se pitaju je li politički nepodoban i zbog toga treba otići. Brane to time da je kritički promišljao stvari oko nas i objektivnom analizom svih mana vladajuće hrvatske politike u BiH, unio dašak svježine, a uz to privukao i veliki broj mladih ljudi, dotada često i nezainteresiranih za Crkvu. A onda navode i da je progovorio i o lošoj strani nametanja građanskog identiteta i da je se pitao što je s onima koji već imaju svoj građanski identitet? Očito nije ih shvatio ili to nije htio pa na tome temeljim nadu da će ipak svoj brod upraviti pravim putem i nositi u srcu da se treba pomoliti ne samo kad otkuca podne nego i u drugim prilikama. Nema humanizma bez Boga, ni Boga bez humanizma i uvijek moraju biti u ravnovjesju. Tako mudre knjige kažu.

Neke loše knjige očito su čitali oni iz ISIL-a. Redom tamane koga stignu. Čak i one koji su pristigli pomoći im iz BiH i s Kosova. Navodno, nisu dovoljno pravovjerni u prakticiranju islama. Toliko su radikalni da je protiv njih ustao i saudijski kralj Abdulah. Prorekao je da će za mjesec dana stići i do Europe ako ih se ne zaustavi. Je li u pravu? Sjećamo li se uvoženja mudžahedina u BiH tijekom Domovinskog rata? Svi su za to znali, ali svi su glumili da ništa ne vide. Očito je moćna ručica stajala iza svega. Pa su onda ti učenici usavršili znanje i rasijali se po svijetu, s tim da ih je nešto ostalo i u BiH. Sada ih ponovno imamo na okupu, ali kao one koji ne kreću na BiH nego na čitav svijet. Stoga mi se čini da bi nažalost kralj Abdulah mogao biti u pravu. Međutim, ponovno se mnogi prave da ništa o svemu ne znaju. I guguču o međureligijskom dijalogu. Samo, tko i s kim? Europa je izgubila svoju bit, ona nema što reći opijenima vjerom u njihovu sliku Alaha, pa ma koliko je ta opijenost u sebi kriva. Europi ostaje samo rat, drugo ništa nema za ponuditi. No, hoće li to smiriti ovu krizu? Mržnja na mržnju stvara samo još veću mržnju. Europa ima mogućnost pobijediti samo ako se ponovo vrati Bogu. Tada će moći i ratovati, ako treba, ali na ispravan način. Dokazali smo to u Domovinskom ratu. Pobijedili smo tada i mudžahedine i sve koji su stajali iza njih. Taj put je, dakle, sada pred čitavom Europom, ili još bolje pred čitavim Zapadom. Nuklearno oružje ništa ne će riješiti, samo može donijeti neviđenu patnju mnogima. Možda oni to upravo i žele, možda, ovi pokretači iz sjene.

Razmotrivši sve ne budimo slični talijanskom svećeniku u pokrajini Emilia-Romagna. Muslimani su ga prozvali don Kalif, toliko je zanijekao svoju vjeru i približio im se. Radije budimo to što jesmo, pročistimo svoj humanizam i svoju vjeru. Tada je, naime, jednostavno živjeti te će nas početi cijeniti i naši protivnici. Podrazumijeva se, uzvratit ćemo im istom mjerom.

Miljenko Stojić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari